Na današnji dan 1893. godine rođen je Miloš Crnjanski, srpski književnik i jedan od najznačajnijih stvaralaca srpske literature XX veka.
Crnjanski je rođen u osiromašenoj građanskoj porodici. Otac Toma bio je niži činovnik koji je zbog svog temperamentnog zastupanja srpske manjinske politike "prognan" iz Banata, iz Ilandže u Čongrad. Majka mu se zvala Marija Vujić i bila je rodom iz Pančeva.
Detinjstvo i školovanje
Miloš Crnjanski je od 1896. odrastao u Temišvaru, u patrijarhalno-rodoljubivoj sredini koja će mu kult Srbije i njene prošlosti usaditi u dušu kao najdražu relikviju.
Osnovnu školu završio je u srpskoj veroispovednoj školi kod učitelja Dušana Berića u Temišvaru. Maturirao je u temišvarskoj gimnaziji kod katoličkih fratara pijarista.
Godine 1913. upisao je studije medicine u Beču koje nikada nije završio.
Foto: wikipedia/youtube
Prvu pesmu "Sudba" Crnjanski je objavio u somborskom dečjem listu "Golub" 1908. godine. 1912. u sarajevskoj "Bosanskoj vili" štampane je njegova pesma "U početku beše sjaj".
Prvi svetski rat
Vest o ubistvu austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda zatekla ga je u Beču. Na samom početku Prvog svetskog rata Crnjanski je doživeo odmazdu austrijskih vlasti zbog Principovih revolverskih hitaca u Sarajevu, ali umesto tamničkog odela obukli su mu uniformu austrougarskog vojnika i poslali ga na galicijski front da juriša na Ruse, gde je uskoro ranjen.
Veći deo vremena od 1915. iz tih tragičnih ratnih dana Crnjanski provodi u samoći ratne bolnice u Beču, više uz miris jodoforma nego baruta, da bi se tek pred sam kraj rata obreo i na italijanskom frontu. U njegove uspomene neizbrisivo su se utisnuli prizori ratne pustoši.
"Front, bolnice, pa opet front, i ljubavi, svuda ljubavi, za hleb i za šećer, sve mokro, sve kiša i blato, magle umiranja" – to su bila viđenja života u kojima je sazrevao mladi Crnjanski.
Foto: wikipedia/youtube
1916. radi u Direkciji državnih železnica u Segedinu. Sledeće godine je vraćen u vojsku i prekomandovan u Komoran i Ostrogon. U Beču 1918. upisuje Eksportnu akademiju.
Trideset miliona nedužnih mrtvih ljudi našlo je mesta u antiratnim stihovima ovog nesrećnog mladog ratnika koje je on iz rata doneo u svojoj vojničkoj torbi, prvo u Zagreb, a zatim u Beograd, gde se najduže zadržao.
Književno stvaranje Miloša Crnjanskog u tom periodu bilo je krupan doprinos naporu njegove generacije da se nađe nov jezik i izraz za nove teme i sadržaje.
1920. upoznaje se sa Vidom Ružić sa kojom će se 1921. i venčati. Iste godine Crnjanski sa Vidom odlazi u Pariz i Bretanju, a u povratku putuje po Italiji. 1922. je bio nastavnik u pančevačkoj gimnaziji, iste godine je stekao diplomu na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Foto: wikipedia/youtube
Između 1923. i 1926. profesor je gimnazije u Beogradu i saradnik uglednog lista "Politika". Istovremeno, izdaje "Antologiju kineske lirike" i novinar je ulistu "Vreme". 1927. u "Srpskom književnom glasniku" izlaze prvi nastavci njegovog romana "Seobe".
1930. za roman "Seobe" dobija nagradu Srpske akademije nauka. Sledećih godina putuje brodom po Sredozemnom moru i izveštava iz Španije.
O Crnjanskom je Ivo Andrić zapisao reči koje su ostale upamćene u istoriji kao pravi opis ovog velikog stvaraoca: "Od svih nas, jedini je Crnjanski rođeni pisac."
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Dimitrije Ruvarac, srpski sveštenik i istoričar, protojerej i bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima, rođen je na današnji dan 1842. godine.
Redakcija Informera uputila je javno apel u vidu inicijative da se barem jedna velika škola, kao i jedna velika ulica poput bulevara nazove po đeneralu Božidaru Boži Jankoviću.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Preminuo je na današnji dan 1878, a vlast je tada likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest...
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Marija Draženović Đorđević (1924-1990) bila je prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije, koja je u sastavu 113. lovačkog puka učestvovala u Drugom svetskom ratu u borbama na Sremskom frontu 1945. godine.
Dr Vojislav Subotić, otac je srpske hirurgije i legendarna ličnost naše medicine, o kome je pisano i zna se mnogo. Ipak, postoji intrigantan detalj koji i dalje neobično obavija njegov istorijski lik: zašto mu je odstranjeno jedno slovo iz prezimena? Odnosno, zašto ga je, nasuprot našem jeziku i kulturi, uopšte i imao?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je danas da uspostavljanje dodatnog NATO štaba za odbranu Baltika predstavlja dokaz odlučnosti Alijanse da brani "svaki centimetar savezničke teritorije".
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković zaratili su po ko zna koji put, a povod je (ne)prisustvo hrvatskih vojnika na vojnoj vežbi u Francuskoj.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Profesor Ekonomskog fakulteta Dragan Đuričin ocenio je da paket novih mera za poboljšanje životnog standarda građana, koji se odnosi pre svega na socijalno najugroženije slojeve stanovništva i penzionere, neće predstavljati veliki teret za budžet.
Advokat Vladimir Gajić, lider opozicione Narodne stranke, ocenio je da je tvrdnja Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK), na čijem čelu je Mladen Nenadić - da policija i Poreska uprava ne sarađuju sa tim tužilaštvom - smešna.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas je bio na radnom ručku sa ambasadorima država članica Evropske unije, upriličenom povodom završetka predsedavanja Republike Kipar Savetom Evropske unije.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
"Kavački klan", kako je izneo ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, Danilo Šaranović, planira ubistvo direktora policije, tužioca i šefa Specijalnog policijskog odeljenja.
Sedmorica državljana Srbije povređena su u snažnoj eksploziji plinske boce koja se dogodila 27. juna kod aerodroma u Heršingu, nedaleko od Linca u Austriji.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušana je Ž.Ž. (65) zbog postojanja osnova sumnje da je na društvenim mrežama postavila objavu neistinitog sadržaja u vezi sa navodnim incidentima na festivalu „Music week“.
Policija Crne Gore uhapsila je tri osobe iz Rožaja, zbog sumnje da su pomagale osumnjičenima za teško ubistvo izvršeno 22. juna u Kumodražu, u Beogradu, kada je likvidiran Darko Vesković Prika.
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajina neće ući u Evropsku uniju ukoliko Kijev zvanično ne odustane od veličanja Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) i Ukrajinske ustaničke armije (UPA), izjavio je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Lider kijevskog režima Volodimir Zelenski je isti kao i njegovi uzori hetman Ivan Mazepa i vođa Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) Stepan Bandera, izjavio je predsednik Državne dume Vječeslav Volodin, prenose RIA Novosti.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Osnivač grupe "Piloti" Zoran Kiki Lesendrić posle 45 godina otkrio je da je jedan od organizatora prvog koncerta ovog rok benda bio Željko Ražnatović Arkan.
Rijaliti učesnice Stanija Dobrojević i Maja Marinković više puta su imale žestoke sukobe u "Eliti", a sada je Majin otac Taki Marinković otkrio da je podneo tužbe protiv starlete.
Pevačica Sanja Vučić jednom prilikom je sa svojim pratiocima na Instagramu podelila fotografiju iz novog stana, koji je sama sebi obezbedila zahvaljujući napornom radu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.