Nemačke okupatorske vlasti naredile su u junu 1941. godine srpskoj kvislinškoj upravi da formira koncentracioni logor u Beogradu. Zloglasni kamp smrti na Banjici, bio je najveći na teritoriji okupirane Srbije.
Logor "Banjica" je bio sabirni i egzekucijski logor. Mnogi zatvorenici iz Banjice bili su prebačeni u druge koncentracione i radne logore koje su Nemci držali pod svojom kontrolom u okupiranoj Evropi. Kroz ovaj logor za vreme čitave okupacije prošlo je najmanje 23.697 ljudi, a od tog broja par hiljada je streljano na stratištu u Jajincima.
Logor je bio u funkciji od jula 1941. do oktobra 1944. u kasarni bivše vojske Jugoslavije. Logor je imao dve sekcije u kojoj je jedna bila u nadležnosti Specijalne policije, dok je drugi deo bio u nadležnosti Gestapoa.
Foto: wikipedia.org
Zatvorenici logoru "Banjica"
Tačan broj žrtava nikada neće biti poznat zbog toga što je mnogo dokumentacije bilo uništeno 1943., a i mnoga tela koja su bila pokopana na području logora bila su prebačena na druga mesta ili su bila uništena prilikom povlačenja.
Kategorizacija logoraša
Prva zvanična kategorizacija logoraša izvršena je u septembru 1942. godine kada je uvedena nova kategorija zatvorenika-pristalice Draže Mihailovića, dok su se oni ranije nazivali nacionalistima. U isto vreme, izvršena je podela krivica logoraša.
Foto: wikipedia.org
Zatvorenici idu u logor "Banjica"
Tako su najteži krivci svrstani u prvu kategoriju logoraša, manje krivi u drugu kategoriju, a oni bez dokaza u treću kategoriju. Uobičajna praksa je bila streljanje prvokategoraca, ali u slučaju nedostatka talaca, uzimani su i krivci iz druge i treće kategorije. Takva praksa je nastavljena sve do rasformiranja logora.
Bekstva iz logora
Iako je Banjički logor važio kao jedan od najbolje čuvanih i najbolje obezbeđenih koncentracionih logora, za vreme okupacije uspelo je 5 logoraša da prokrči sebi put u slobodu. Prvo bekstvo je zabeleženo u januaru 1943. kada je Milka Minić, supruga visokog partijskog sekretara KPJ Miloša Minića uspela da se izvuče iz logora.
Foto: wikipedia.org
Milka Minić
Drugo veće bekstvo zabeleženo je oktobra 1943. Iz logora su pobegli kapetan JVuO Neško Nedić, rezervni potpukovnik Ilija Orelj, student Nikola Pašić mlađi i još jedan zatvorski čuvar. Bilo je i slučaja beženja banjičkih logoraša i za vreme izvođenja radova na Dunavu, u Obrenovcu i Pančevu.
Likvidacije logoraša
Likvidacija zatočenih lica su najčešće vršili pripadnici SS-odreda. Od novembra 1942. lica određena za streljanje su odvođena u posebnu osobu. Prozivanje lica određenih za streljanje vršio je upravnik logora Vujković obično uveče. U početku je žrtve birao odoka, a od 1942. odvođenje lica na streljanje je vršeno po spiskovima koja su sastavljali Gestapo i Specijalna policija. Logoraši su ubijani u krugu logora, ali najčešće van logora.
Foto: wikipedia.org
Likvidirani logoraši u Jajincima
Rano ujutro bi po njih dolazio kamion koji bi ih vezane žicom po dvoje-troje vodio na stratište. Od 15. jula 1941. do 6. novembra 1943. streljanja su se obavljala na strelištu u Jajincima. Od jeseni 1943. streljanja su vršena na Centralnom groblju, a od 27. jula 1944. do 1. oktobra 1944. na Jevrejskom groblju.
Foto: wikipedia.org
Likvidirani logoraši na Banjici
Prvo masovno streljanje logoraša se desilo 17. decembra kada je na Jajincima ubijeno 160 osoba, među kojima su bili Vukica Mitrović i Miloš Matijević. Za šest dana marta 1942, na Jajincima je streljano 328 osoba, a 6. maja 228. Najviše ljudi streljanih u jednom danu bilo je 323 1. oktobra 1943.
Muzej Banjičkog logora
Danas je Banjički logor pretvoren u Muzej Banjičkog logora. Nekadašnja soba smrti je pretvorena u spomen-sobu sa izloženim stvarima i predmetima koji su nekada pripadali logorašima. Skupština grada Beograda postavila je 1969. godine povodom 25-godišnjice oslobođenja grada, spomen-obeležje ispred zgrade bivšeg koncentracionog logora na Banjici. Spomen-obeležje je rad vajara Kolje Milunovića, a stihovi koji su upisani Svetozara Trebješanina. Tom prilikom je Muzej grada otvorio Spomen-sobu u jednom od objekata bivšeg logora.
Ni 80 godina posle jednog od najužasnijih bombardovanja koje je doživela srpska prestonica, na Vaskrs, 16. i 17. aprila 1944. godine, ne zna se koliko je tačno bilo žrtava u više savezničkih razaranja glavnog grada tokom Drugog svetskog rata.
Na današnji dan pre 83 godinu doneta je odluka da Jugoslavija uđe u savez sa silama Osovine, ali se tome protivio izričito srpski narod, što je kasnije i dovelo do odmazde Nemačke.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Međunarodna rejting agencija "Fič Rejtings" (Fitch Ratings) potvrdila je danas kreditni rejting Republike Srbije na nivou BB+ sa pozitivnim izgledima za njegovo dalje povećanje, čime je još jednom potvrđena snažna makroekonomska pozicija Srbije, otpornost domaće ekonomije i kredibilitet vođenja ekonomskih i fiskalnih politika.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard pozvala je danas Evropu na odlučnije delovanje u odgovoru na globalne krize i očuvanju konkurentnosti Evropske unije, javljaju mediji.
Rusija planira da objavi kuvar sa receptima iz svemira, najavio je šef odeljenja za svemirsku ishranu u ruskom Istraživačkom institutu za industriju prehrambenih koncentrata i specijalnu prehrambenu tehnologiju Andrej Vedernikov.
Predstavnici evropskih država mogli bi da prihvate poziv ruskog predsednika Vladimira Putina i otputuju u Moskvu kako bi razgovarali o budućoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope, objavio je italijanski list "Il Sole 24 Ore", pozivajući se na izvor iz Jelisejske palate.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.