Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Umesto oslanjanja na uvoz iz Kine i drugih zemalja, EU ulazi u novu fazu - sopstvene eksploatacije i prerade litijuma, ključnog za električna vozila.
Pet projekata u Francuskoj
U srcu zapadne Evrope, Francuska se sve jasnije profilisala kao jedan od predvodnika kada su u pitanju održivi razvoj i energetska tranzicija. Sa pet litijumskih projekata koji su priznati kao strateški na nivou EU, ova zemlja ima ambiciju da postane glavni izvor sirovina za proizvodnju baterija.
Najveći među njima, projekat "Emili" kompanije "Imeris" u regionu Alije, već je prepoznat i na nacionalnom i na evropskom nivou. Otvaranje rudnika i postrojenja planirano je za 2028. godinu, a projektovani kapacitet omogućava proizvodnju baterija za do 700.000 električnih vozila godišnje.
Pored "Emilija", stratešku oznaku dobili su i projekti "Ageli", "Viridian", "Galikam" i "Orano", svi smešteni na teritoriji Francuske.
Portugal - I priroda i litijum
Portugal, zemlja na jugozapadu Evrope, pokazuje da rudarstvo može ići ruku pod ruku sa očuvanjem prirode.
Projekat "Barozo", koji razvija britanska kompanija "Savana risorses", nalazi se u ekološki osetljivom području pod zaštitom programa "Natura 2000". Ipak, dobio je odobrenje za Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu (EIA), što potvrđuje usklađenost sa evropskim standardima zaštite prirode.
Foto: Promo
Na teritoriji Baroza planirana su četiri rudnika otvorenog kopa, dok se nešto južnije nalazi još jedan važan projekat - "Romano mine" u opštini Montalegre, koji je takođe uspešno prošao ekološku procenu. Obe lokacije planiraju eksploataciju litijuma iz čvrstih stena koje sadrže i druge vredne metale poput cezijuma i tantalijuma.
Siguran lanac snabdevanja
Litijum je postao ključ svega - od električnih automobila do baterija koje čuvaju energiju vetra i sunca. Zato Brisel gradi svoj lanac snabdevanja: bezbedan, održiv i pod kontrolom. Ciljevi su manje zagađenja, više energije iz Evrope i industrija koja stoji na sopstvenim nogama.
Za zelenu i digitalnu tranziciju, kao i razvoj naprednih vojnih tehnologija, potrebni su i drugi strateški elementi: nikl, kobalt, bakar, grafit, mangan... Na prvom konkursu izabrano je 47 projekata za eksploataciju, preradu i reciklažu ovih sirovina u 13 članica EU: Belgiji, Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Španiji, Estoniji, Češkoj, Grčkoj, Švedskoj, Finskoj, Portugalu, Poljskoj i Rumuniji.
Uključivanjem ovih projekata na listu strateških, EU šalje jasnu poruku da je vreme da preuzme kontrolu nad sopstvenim resursima. Time padaju u vodu priče o neokolonijalnom odnosu Brisela prema litijumu iz Srbije. Evropa je rešena da koristi svoje rudno blago i osigura lanac snabdevanja kada su u pitanju sirovine koje pokreću zelenu budućnost.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
Zinnvald Lithium plc, evropska litijumska kompanija koja razvija projekat Zinnvald Lithium u Nemačkoj, objavljuje da je njenoj filijali u 100% vlasništvu, Zinnvald Lithium GmbH, dodeljena dodatna licenca za istraživanje.
Lažni ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta organizovao je u svojoj režiji protest protiv kopanja litijuma, koji je propao i pre nego što je počeo!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
Političar Vladan Đokić ponovo je uhvaćen u sramnoj obmani javnosti i skandaloznom bahaćenju, nakon što ga je naša gledalačko-obaveštajna služba (GOSI) ponovo uslikala dok uživa na egzotičnoj plaži u Rio de Žaneiru!
Nezapamćeni skandal i potpuno posnuće osnovnog kućnog vaspitanja odigrali su se u Gimnaziji "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu, gde je deo takozvanih "elitnih" đaka i instruitanih blokadera pokazao svoje pravo, ružno lice.
Nakon nezapamćene hajke, pretnji i histerije koja danima stiže iz Sarajeva povodom sahrane heroja i generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se u javnosti i oštro skresao u lice istinu svim dežurnim pljuvačima i mrziteljima svega srpskog.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Šestogodišnji dečak iz Gornjeg Vakufa poginuo je u naselju Dražev Dolac, na području opštine Gornji Vakuf, u prevrtanju kvada, potvrdio je za "Avaz" portparol policije MUP-a Srednjobosanskog kantona Muamer Karadža.
Četiri osobe, među kojima su i dvojica trinaestogodišnjih dečaka, povređene su danas u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u Pantelejskoj ulici u Nišu.
Putnički voz sudario se sa kamionom na pružnom prelazu u Gdanjsku, nakon što je vozač (42) iz Bosne i Hercegovine ušao na prugu dok je na semaforu bilo crveno, a rampe počele da se spuštaju.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Barene paprike spadaju među one zimnice čiji nas miris i ukus odmah vraćaju u bakinu kuhinju. Nekada su se pripremale od prvih zrelih paprika koje bi stigle krajem leta, a ovaj tradicionalni recept i danas je omiljen u mnogim domaćinstvima.
Kineska tehnološka kompanija BajtDens , vlasnik platforme TikTok, obezbedila je kredit od 29,6 milijardi dolara (25,5 milijardi evra) od gotovo 30 banaka, koji će koristiti za finansiranje poslovanja i ulaganja u veštačku inteligenciju, objavio je danas Rojters.
Manekenka Stela Maksvel napravila je pravu pometnju na crvenom tepihu Filmskog festivala u Veneciji. Odevna kombinacija koju je ponela bila je glavna tema modnh kritičara.
Sledi apsolutni finansijski vrhunac za Bikove, Device, Vage i Ribe. Pred njima je period u kojem bi novac mogao da stiže iz više pravaca, a neke bi mogle da obraduju i vesti koje dugo priželjkuju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.