Već sledeće godine, Evropska unija će dobiti prvu zemlju članicu koja proizvodi litijum iz rude: Finsku. Ova nordijska zemlja postavlja temelj za baterijsku industriju budućnosti, ne samo u sopstvenim granicama već i za čitav kontinent.
Umesto oslanjanja na uvoz iz Kine i drugih zemalja, EU ulazi u novu fazu - sopstvene eksploatacije i prerade litijuma, ključnog za električna vozila.
Pet projekata u Francuskoj
U srcu zapadne Evrope, Francuska se sve jasnije profilisala kao jedan od predvodnika kada su u pitanju održivi razvoj i energetska tranzicija. Sa pet litijumskih projekata koji su priznati kao strateški na nivou EU, ova zemlja ima ambiciju da postane glavni izvor sirovina za proizvodnju baterija.
Najveći među njima, projekat "Emili" kompanije "Imeris" u regionu Alije, već je prepoznat i na nacionalnom i na evropskom nivou. Otvaranje rudnika i postrojenja planirano je za 2028. godinu, a projektovani kapacitet omogućava proizvodnju baterija za do 700.000 električnih vozila godišnje.
Pored "Emilija", stratešku oznaku dobili su i projekti "Ageli", "Viridian", "Galikam" i "Orano", svi smešteni na teritoriji Francuske.
Portugal - I priroda i litijum
Portugal, zemlja na jugozapadu Evrope, pokazuje da rudarstvo može ići ruku pod ruku sa očuvanjem prirode.
Projekat "Barozo", koji razvija britanska kompanija "Savana risorses", nalazi se u ekološki osetljivom području pod zaštitom programa "Natura 2000". Ipak, dobio je odobrenje za Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu (EIA), što potvrđuje usklađenost sa evropskim standardima zaštite prirode.
Foto: Promo
Na teritoriji Baroza planirana su četiri rudnika otvorenog kopa, dok se nešto južnije nalazi još jedan važan projekat - "Romano mine" u opštini Montalegre, koji je takođe uspešno prošao ekološku procenu. Obe lokacije planiraju eksploataciju litijuma iz čvrstih stena koje sadrže i druge vredne metale poput cezijuma i tantalijuma.
Siguran lanac snabdevanja
Litijum je postao ključ svega - od električnih automobila do baterija koje čuvaju energiju vetra i sunca. Zato Brisel gradi svoj lanac snabdevanja: bezbedan, održiv i pod kontrolom. Ciljevi su manje zagađenja, više energije iz Evrope i industrija koja stoji na sopstvenim nogama.
Za zelenu i digitalnu tranziciju, kao i razvoj naprednih vojnih tehnologija, potrebni su i drugi strateški elementi: nikl, kobalt, bakar, grafit, mangan... Na prvom konkursu izabrano je 47 projekata za eksploataciju, preradu i reciklažu ovih sirovina u 13 članica EU: Belgiji, Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Španiji, Estoniji, Češkoj, Grčkoj, Švedskoj, Finskoj, Portugalu, Poljskoj i Rumuniji.
Uključivanjem ovih projekata na listu strateških, EU šalje jasnu poruku da je vreme da preuzme kontrolu nad sopstvenim resursima. Time padaju u vodu priče o neokolonijalnom odnosu Brisela prema litijumu iz Srbije. Evropa je rešena da koristi svoje rudno blago i osigura lanac snabdevanja kada su u pitanju sirovine koje pokreću zelenu budućnost.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
Zinnvald Lithium plc, evropska litijumska kompanija koja razvija projekat Zinnvald Lithium u Nemačkoj, objavljuje da je njenoj filijali u 100% vlasništvu, Zinnvald Lithium GmbH, dodeljena dodatna licenca za istraživanje.
Lažni ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta organizovao je u svojoj režiji protest protiv kopanja litijuma, koji je propao i pre nego što je počeo!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska unija ubrzava svoj put ka energetskoj nezavisnosti, a jedan od ključnih koraka jeste obezbeđivanje najvažnije sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, digitalne tehnologije i savremene odbrambene sisteme.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Gostujući na Informer TV, ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je osudio pokušaje politizacije Beogradskog univerziteta, zatim je otkrio da je pokrenut vanredni inspekcijski nadzor kako bi se zaštitila zakonitost nakon proceduralnih muljaža blokaderskih dekana i Maje Kovačević.
Tarik Prusac, monstrum koji je na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak, počinio je samoubistvo u KPZ-u Igman. Jutros je pronađeno obešeno telo i objavljen je uviđaj.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Tajfun „Hunsja“, međunarodno poznat kao „Noul“, pogodio je jug Kine vetrom brzine do 45 metara u sekundi, zbog čega je iz ugroženih delova provincije Guangdong evakuisano više od 715.000 ljudi. Najmanje devet osoba povređeno je u Hongkongu, dok su stotine avionskih letova otkazane.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Dugi redovi vozila navodno su se formirali ispred benzinskih pumpi širom Saudijske Arabije nakon što su jemenski Huti raketama i dronovima napali naftna postrojenja kompanije „Saudi Aramko“ u Džizanu i Janbuu.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Naizgled bezazleno trčanje u krug za sopstvenim repom ponekad je način na koji pas pokazuje da ga nešto muči, od svraba i bola do stresa, dosade ili zdravstvenog problema koji ne može drugačije da izrazi.
Pevačica Nataša Bekvalac nedavno je izvadile silikone iz grudi iz zdravstvenih razloga, a evo koje još estradne umetnice su se vratile prirodnom izgledu.
Ilda Šaulić uveliko se priprema za veliki solistički koncert koji će 26. novembra održati u Sava centru, a u susret jednom od najvažnijih nastupa u svojoj karijeri nastavlja da obraduje publiku novim pesmama, baš kako je i obećala.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.