Sve više dece ima krivu kičmu, slabe motoričke sposobnosti i nedovoljno razvijen govor, pokazuju rezultati sistematskog pregleda mališana za upis u prvi razred.
Pedijatar dr Saša Milićević upozorava da se deca slabo kreću, mnogo manje trče nego ranije i uglavnom sede.
- Kada deca satima sede u neprirodnom položaju ispred ekrana, vremenom dolazi do iskrivljenja kičme. A kada pođu u školu, na to se nadoveže nošenje teških torbi koje dodatno opterećuju kičmeni stub. Dobro je što je Ministarstvo prosvete uvelo izmene u zakonu i ograničilo težinu đačkog ranca - kaže Milićević (pogledajte okvir).
On dodaje da je glavni problem što se deca sve ređe bave sportom.
- Čak i kad krenu u školu izbegavaju fizičko vaspitanje i samim tim nisu fizički aktivna, ni u školi, ni van nje - navodi dr Milićević i dodaje da je plivanje najbolji sport za kičmu jer pomaže da je drži uspravnom, ali da je svaka aktivnost važna.
Foto: Tanja Andric
Saša Milićević
Sa njim je saglasan fizijatar dr Žarko Radović, koji napominje da je nepravilna kičma najčešće uočen problem na pregledima.
- Sistematski pregledi su ključni kako bi se otkrili eventualni problemi, ali roditelji takođe moraju obratiti pažnju na fizički razvoj svoje dece - oni moraju biti prvi koji će primetiti te poteškoće. Uočena su tri najčešća deformiteta koja mogu ozbiljno uticati na razvoj deteta. Kifoza se manifestuje kao pogrbljenost u grudnom delu kičme, lordoza se javlja u lumbalnom delu, kao i skolioza, najčešći deformitet kada se kičma oblikuje u slovo S. Sve ovo dovodi do ozbiljnih problema, ako se ne leči na vreme - objašnjava Radović.
Ograničena težina školskog ranca
Predlogom Nacrta izmene Zakona o udžbenicima ograničen je obim đačkih knjiga, odnosno maksimalna težina udžbeničkog kompleta u nižim i višim razredima.
Pomoćnik ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milan Pašić rekao je da je tačno definisana težina ranca za učenike od prvog do četvrtog razreda, kao i za đake uzrasta od petog do osmog razreda osnovne škole.
- Videli smo neke evropske prakse i došli do toga da đački ranac do kraja četvrtog razreda osnovne škole ne bi trebalo da bude teži od tri kilograma, dok u petom i šestom razredu ne bi trebalo da bude teži od četiri kilograma, a u sedmom i osmom može da teži do pet kilograma - naveo je Pašić.
Dodaje da nošenje teških torbi može opteretiti kičmeni stub, koji nije dovoljno razvijen za takvu težinu, posebno kod devojčica koje često nose torbu na jedno rame, čime uzrokuju asimetriju u telu.
- Mi stariji se ponekad pogrbimo, ali kod dece to može biti ozbiljan problem. Kada dete nosi torbu od 7 do 10 kilograma, kičmeni stub nije dovoljno razvijen da podnese takvu težinu. Devojčice koje nose torbu na jedno rame imaju veću sklonost ka razvijanju asimetrije u vratno-ramenoj, a potom u karličnoj regiji -kaže dr Radović.
- Stavljanjem deteta ispred ogledala i proverom položaja ramena, karlice, kukova i kolena, može se uočiti eventualna nepravilnost. Tipičan test koji roditelji mogu koristiti je Adamov test, gde dete stoji ispred ogledala i savija se napred, dodirujući prste bez savijanja kolena. Na taj način se lako uočava da li postoji izbočina ili krivina u kičmi - upućuje doktor.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Žarko Radović
Drugi problemi
Pored krive kičme i drugi problemi pogađaju decu koja previše vremena provode ispred ekrana, upozorava defektolog Ivana Gagić Kovačević.
- Deca danas sve manje istražuju u prostoru oko sebe, a sve više su ograničena igranjem igrica na telefonima i tabletima. To negativno utiče na razvoj motorike, što je osnova za kasnije veštine poput pisanja i držanja olovke. Loša motorika utiče i na probleme sa govorom. Zato je važno da roditelji razgovaraju sa decom i čitaju im prilagođene sadržaje. Kroz slike, objašnjenja i interakciju dete razvija auditivnu pažnju koja je neophodna za školske veštine - kaže doktorka.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
U Srbiji je svaka peta osoba gojazna, a prema rečima stručnjaka, skoro dva miliona stanovnika Srbije biće gojazno do 2030. godine, dok će više od 215.000 dece od 5 do 19 godina. Odnosno skoro 20 odsto njih, će imati problem sa viškom kilograma., poražavajući su podaci nakon Svetskog dana borbe protiv gojzanosti.
Deca u Srbiji sve češće imaju problema sa visokim pritiskom, upozoravaju lekari! Glavni uzroci, ističu oni, su nezdrava ishrana, mnogo masti i šećera, a samim tim i gojaznost! U našoj zemlji, prema njihovim procenama, ima 10 puta više gojazne dece nego pre 50 godina!
Dečak iz Odžaka pio je sedam litara soka dnevno, zbog čega je morao da bude lečen zbog prekomerne težine u Specijalnoj bolnici "Čigota" na Zlatiboru, otkriva direktorka ove ustanove dr Snežana Lešović. Da je situacija sa viškom kilograma kod mališana zabrinjavajuća, ukazuju zvanični podaci "Batuta" da je svako treće dete u Srbiji gojazno, a svako peto ima prekomernu težinu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Totalna histerija u Zagrebu i Sarajevu! Dok se Srbija privredno i vojno diže , regionalni mediji otvoreno pokazuju strah od lidera kojeg ne mogu da pobede. Hrvatski premijer Andrej Plenković i njegovi ministri kukaju, dok sarajevski FTV u suzama analizira neraskidive veze i Putinovu snažnu podršku Aleksandru Vučiću!
Ruski udari na kijevske data-centre New-Telco i United DC uništili su servere povezane sa američkim sistemom Maven Smart System, koji pomoću veštačke inteligencije objedinjuje obaveštajne podatke za vojno komandovanje i određivanje ciljeva, tvrdi ruski vojni analitičar Jurij Knutov.
Danijela Šolaić (42), iz Bavaništa kod Pančeva, došla je na veliki skup liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Beogradsku arenu sa troje dece - Simonom (11), Kristijanom (9) i Matejom (6).
Kraj je još nedelje "Exatlona" - Pored Rade Đorđević koja je napustila šou zbog povrede, večeras je takmičenje završila i Jelena Jovanović iz ekipe Crvenih, koja je u borbi za život ostvarila najlošiji rezultat.
Takmičarke Crvenog tima dale su svoju prognozu za učešće u borbi za život, a Ivana Ivanović izjavila je kako bi leđa volela da vidi Plavoj takmičarki Ivi Janković.
Policija u Herceg Novom po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, uhapsila je J. V.zbog sumnje da je pokušao da ubije svoju majku, saopšteno je danas iz Uprave policije.
Pripadnici policije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su J. R. (22) zbog sumnje da je početkom septembra bacio ručnu bombu M52 u dvorište porodične kuće M. D. na teritoriji Obrenovca.
Redakcija našeg portala došla je do uznemirujućeg snimka koji je nastao neposredno nakon teške saobraćajne nezgode na Dedinju, na kom se vidi kako povređeni dečak (15) nepomično leži na asfaltu dok lekarske ekipe preduzimaju sve kako bi mu pomogle.
Prava drama odigrala se danas oko 13 časova na jezeru Duboki potok kod Barajeva, kada je mladi pecaroš tokom šetnje po strmom delu obale izgubio ravnotežu, pao u vodu i nestao pod površinom, nakon čega je pokrenuta opsežna potraga.
Slučaj stravičnog nasilja u porodici odigrao se u Kaluđerici kada je N. C. (43), sa čak 2,5 promila alkohola u krvi, najpre zapretio očuhu da će ga ubiti i baciti bombu na kuću, a potom zverski nasrnuo na svoju majku (61).
Kandidat za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Rafael Grosi izjavio je da je stav da UN ne uspeva da se nosi sa aktuelnim međunarodnim krizama i da nije dovoljno uključena u njihovo rešavanje široko rasprostranjen širom sveta.
Ključni mostovi preko Dnjepra u Kijevu našli su se među najvažnijim metama ruske ofanzive u Ukrajini. Njihovo uništenje moglo bi da izazove potpuni haos u saobraćaju i logistici grada i šireg područja, ocenjuje "Njujork tajms".
Morski luk Holei, koji je dugo bio glavna znamenitost na havajskoj obali, srušio se u Tihi okean više od 500 godina nakon što je prirodno nastao, potvrdila je lokalna služba za nacionalne parkove.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Žene su postale izbirljivije kada je reč o visini partnera. Ako je suditi po istraživanju jedne aplikacije za upoznavanje, izgleda da je razlika u godinama prihvatljivija od visine ispod 185 centimetara.
Otac rijaliti učesnice Radojke Jovanović naveo je da je neutralan oko njenog odnosa sa Stojinim sinom, Milanom Popovom, kao i to da ne zna da li je Rada stvarno trudna.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.