Sve više dece ima krivu kičmu, slabe motoričke sposobnosti i nedovoljno razvijen govor, pokazuju rezultati sistematskog pregleda mališana za upis u prvi razred.
Pedijatar dr Saša Milićević upozorava da se deca slabo kreću, mnogo manje trče nego ranije i uglavnom sede.
- Kada deca satima sede u neprirodnom položaju ispred ekrana, vremenom dolazi do iskrivljenja kičme. A kada pođu u školu, na to se nadoveže nošenje teških torbi koje dodatno opterećuju kičmeni stub. Dobro je što je Ministarstvo prosvete uvelo izmene u zakonu i ograničilo težinu đačkog ranca - kaže Milićević (pogledajte okvir).
On dodaje da je glavni problem što se deca sve ređe bave sportom.
- Čak i kad krenu u školu izbegavaju fizičko vaspitanje i samim tim nisu fizički aktivna, ni u školi, ni van nje - navodi dr Milićević i dodaje da je plivanje najbolji sport za kičmu jer pomaže da je drži uspravnom, ali da je svaka aktivnost važna.
Foto: Tanja Andric
Saša Milićević
Sa njim je saglasan fizijatar dr Žarko Radović, koji napominje da je nepravilna kičma najčešće uočen problem na pregledima.
- Sistematski pregledi su ključni kako bi se otkrili eventualni problemi, ali roditelji takođe moraju obratiti pažnju na fizički razvoj svoje dece - oni moraju biti prvi koji će primetiti te poteškoće. Uočena su tri najčešća deformiteta koja mogu ozbiljno uticati na razvoj deteta. Kifoza se manifestuje kao pogrbljenost u grudnom delu kičme, lordoza se javlja u lumbalnom delu, kao i skolioza, najčešći deformitet kada se kičma oblikuje u slovo S. Sve ovo dovodi do ozbiljnih problema, ako se ne leči na vreme - objašnjava Radović.
Ograničena težina školskog ranca
Predlogom Nacrta izmene Zakona o udžbenicima ograničen je obim đačkih knjiga, odnosno maksimalna težina udžbeničkog kompleta u nižim i višim razredima.
Pomoćnik ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milan Pašić rekao je da je tačno definisana težina ranca za učenike od prvog do četvrtog razreda, kao i za đake uzrasta od petog do osmog razreda osnovne škole.
- Videli smo neke evropske prakse i došli do toga da đački ranac do kraja četvrtog razreda osnovne škole ne bi trebalo da bude teži od tri kilograma, dok u petom i šestom razredu ne bi trebalo da bude teži od četiri kilograma, a u sedmom i osmom može da teži do pet kilograma - naveo je Pašić.
Dodaje da nošenje teških torbi može opteretiti kičmeni stub, koji nije dovoljno razvijen za takvu težinu, posebno kod devojčica koje često nose torbu na jedno rame, čime uzrokuju asimetriju u telu.
- Mi stariji se ponekad pogrbimo, ali kod dece to može biti ozbiljan problem. Kada dete nosi torbu od 7 do 10 kilograma, kičmeni stub nije dovoljno razvijen da podnese takvu težinu. Devojčice koje nose torbu na jedno rame imaju veću sklonost ka razvijanju asimetrije u vratno-ramenoj, a potom u karličnoj regiji -kaže dr Radović.
- Stavljanjem deteta ispred ogledala i proverom položaja ramena, karlice, kukova i kolena, može se uočiti eventualna nepravilnost. Tipičan test koji roditelji mogu koristiti je Adamov test, gde dete stoji ispred ogledala i savija se napred, dodirujući prste bez savijanja kolena. Na taj način se lako uočava da li postoji izbočina ili krivina u kičmi - upućuje doktor.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Žarko Radović
Drugi problemi
Pored krive kičme i drugi problemi pogađaju decu koja previše vremena provode ispred ekrana, upozorava defektolog Ivana Gagić Kovačević.
- Deca danas sve manje istražuju u prostoru oko sebe, a sve više su ograničena igranjem igrica na telefonima i tabletima. To negativno utiče na razvoj motorike, što je osnova za kasnije veštine poput pisanja i držanja olovke. Loša motorika utiče i na probleme sa govorom. Zato je važno da roditelji razgovaraju sa decom i čitaju im prilagođene sadržaje. Kroz slike, objašnjenja i interakciju dete razvija auditivnu pažnju koja je neophodna za školske veštine - kaže doktorka.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
U Srbiji je svaka peta osoba gojazna, a prema rečima stručnjaka, skoro dva miliona stanovnika Srbije biće gojazno do 2030. godine, dok će više od 215.000 dece od 5 do 19 godina. Odnosno skoro 20 odsto njih, će imati problem sa viškom kilograma., poražavajući su podaci nakon Svetskog dana borbe protiv gojzanosti.
Deca u Srbiji sve češće imaju problema sa visokim pritiskom, upozoravaju lekari! Glavni uzroci, ističu oni, su nezdrava ishrana, mnogo masti i šećera, a samim tim i gojaznost! U našoj zemlji, prema njihovim procenama, ima 10 puta više gojazne dece nego pre 50 godina!
Dečak iz Odžaka pio je sedam litara soka dnevno, zbog čega je morao da bude lečen zbog prekomerne težine u Specijalnoj bolnici "Čigota" na Zlatiboru, otkriva direktorka ove ustanove dr Snežana Lešović. Da je situacija sa viškom kilograma kod mališana zabrinjavajuća, ukazuju zvanični podaci "Batuta" da je svako treće dete u Srbiji gojazno, a svako peto ima prekomernu težinu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Osvedočeni ustaša i mrzitelj svega srpskog Domagoj Margetić, kreator masne laži i afere "Sarajevo safari", na krajnje jeziv i ostrašćen način uputio je monstruozne pretnje predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, ali i narodu naše zemlje.
Blokaderski analitičar Dušan Milenković srušio je sve nade svojim istomišljenicima, uključujuči i antisrbima sa tajkunske televizije Nova S, da će nakon predstojećih izbora ponovo moći da koriste gnusnu laž da su Aleksandar Vučić i SNS "pokrali ogroman broj glasova".
Blokaderski teror sinoć je dobio svoju najjeziviju međunarodnu dimenziju kada je sumanuti blokader iz Zrenjanina ugrozio bezbednost putnog aviona kompanije Er Srbije na letu iz Tunisa.
Programski direktor Demostata i bivši glavni urednik tajkunskog Danasa, Zoran Panović, gostovao je na tajkunskoj televiziji N1 i u programu uživo urnisao blokadere, što je malo ko očekivao.
Predsednik poslaničke grupe SNS Milenko Jovanov jednim jedinim komentarom na društvenoj mreži Iks potpuno je matirao i izblamirao blokadere i kreatore izmišljene afere "zvučni top".
Mirjana Beara Benjak je blokaderka čije se ime našlo na novoj takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, a pažnju javnosti privukle su skandalozne fotografije i sadržaji s njenih profila na društvenim mrežama.
Blokadeski dvojac Marko Vidojković i Nenad Kulačin u svojoj emisiji opleli po "dežurnom ideologu" blokaderu Jovi Bakiću, otvoreno ga nazvavši psihopatom i izlizanim govornikom čije priče više nikog ne zanimaju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Tivatska policija uhapsila je S. P. (40), državljanku Bosne i Hercegovine rođenu u Sarajevu, sa prebivalištem u Tivtu, zbog sumnje da je sinoć u jednom ugostiteljskom objektu u naselju Kalimanj, nakon kraće rasprave, nožem u grudi ubola M. K. iz Tivta, a potom sa žrtvom pokušala da zataška zločin lažima da se oštećeni sam povredio.
Stravična saobraćajna tragedija odigrala se na magistralnom putu u Novom Pazaru, kada je teški kamion pregazio ženu pešaka koja je od jezivih povreda preminula na samom licu mesta.
Požeško-slavonska policija potvrdila je da je u nedelju ujutru u mestu Radovanci kod Kutjeva pronađeno mrtvo telo muškarca, a prema nezvaničnim informacijama reč je o brutalnom ubistvu oštrim predmetom. Osoba koja se dovodi u vezu sa ovom nasilnom smrću već se nalazi pod nadzorom policije.
Rusija ne isključuje mogućnost da već u oktobru budu održani novi trilateralni pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je na samitu BRIKS u Nju Delhiju da je međusobna trgovina članica tog bloka dostigla oko 1,2 biliona dolara, ocenjujući da veličina i međusobna dopuna njihovih ekonomija omogućavaju dalji razvoj bez oslanjanja na zapadne centre moći.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
Ruski mlazni „Gerani“ probili su model odbrane kojim je Ukrajina mesecima uspešno rušila sporije dronove, a stopa presretanja novih bespilotnih letelica pala je sa 90–95 na oko 60 odsto.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Do kraja godine Ovnove, Bikove, Blizance, Rakove, Lavove i Device očekuju ozbiljna finansijska preispitivanja. Jesen donosi vraćanje na stare obaveze, neočekivane račune i situacije u kojima će mnogi morati dobro da razmisle pre nego što posegnu za novčanikom.
Ono što je trebalo da bude sasvim obično jutarnje trčanje za jedan američki par pretvorilo se u neprijatnu situaciju nakon što su shvatili da krše lokalna pravila, a da toga uopšte nisu bili svesni.
Voditeljka i pevačica Nives Celzijus ponovo je privukla veliku pažnju javnosti najnovijim snimkom sa snimanja novog spota pokazala je zbog čega važi za jednu od najatraktivnijih dama na regionalnoj sceni, ali i najerotičnijih!
Ako ste u vezi, dobro razmislite pre nego što sledeće pesme okačite na stori jer mogu vaši pratioci posumnjati da ste u nekoj kombinaciji, aferi ili trouglu!
Nominacije u "Eliti 10" pretvorile su se u pravi haos nakon što su starleta Aneli Ahmić i rijaliti igrač Ivan Marinković ušli u žestok sukob pred ostalim učesnicima.
Starleta Soraja Vučelić i pevačica Ivana Stamenković Sindi odlučile su da zajedničko veče provedu u znaku luksuza i glamura, a delić atmosfere podelile su sa svojim pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.