Sve više dece ima krivu kičmu, slabe motoričke sposobnosti i nedovoljno razvijen govor, pokazuju rezultati sistematskog pregleda mališana za upis u prvi razred.
Pedijatar dr Saša Milićević upozorava da se deca slabo kreću, mnogo manje trče nego ranije i uglavnom sede.
- Kada deca satima sede u neprirodnom položaju ispred ekrana, vremenom dolazi do iskrivljenja kičme. A kada pođu u školu, na to se nadoveže nošenje teških torbi koje dodatno opterećuju kičmeni stub. Dobro je što je Ministarstvo prosvete uvelo izmene u zakonu i ograničilo težinu đačkog ranca - kaže Milićević (pogledajte okvir).
On dodaje da je glavni problem što se deca sve ređe bave sportom.
- Čak i kad krenu u školu izbegavaju fizičko vaspitanje i samim tim nisu fizički aktivna, ni u školi, ni van nje - navodi dr Milićević i dodaje da je plivanje najbolji sport za kičmu jer pomaže da je drži uspravnom, ali da je svaka aktivnost važna.
Foto: Tanja Andric
Saša Milićević
Sa njim je saglasan fizijatar dr Žarko Radović, koji napominje da je nepravilna kičma najčešće uočen problem na pregledima.
- Sistematski pregledi su ključni kako bi se otkrili eventualni problemi, ali roditelji takođe moraju obratiti pažnju na fizički razvoj svoje dece - oni moraju biti prvi koji će primetiti te poteškoće. Uočena su tri najčešća deformiteta koja mogu ozbiljno uticati na razvoj deteta. Kifoza se manifestuje kao pogrbljenost u grudnom delu kičme, lordoza se javlja u lumbalnom delu, kao i skolioza, najčešći deformitet kada se kičma oblikuje u slovo S. Sve ovo dovodi do ozbiljnih problema, ako se ne leči na vreme - objašnjava Radović.
Ograničena težina školskog ranca
Predlogom Nacrta izmene Zakona o udžbenicima ograničen je obim đačkih knjiga, odnosno maksimalna težina udžbeničkog kompleta u nižim i višim razredima.
Pomoćnik ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milan Pašić rekao je da je tačno definisana težina ranca za učenike od prvog do četvrtog razreda, kao i za đake uzrasta od petog do osmog razreda osnovne škole.
- Videli smo neke evropske prakse i došli do toga da đački ranac do kraja četvrtog razreda osnovne škole ne bi trebalo da bude teži od tri kilograma, dok u petom i šestom razredu ne bi trebalo da bude teži od četiri kilograma, a u sedmom i osmom može da teži do pet kilograma - naveo je Pašić.
Dodaje da nošenje teških torbi može opteretiti kičmeni stub, koji nije dovoljno razvijen za takvu težinu, posebno kod devojčica koje često nose torbu na jedno rame, čime uzrokuju asimetriju u telu.
- Mi stariji se ponekad pogrbimo, ali kod dece to može biti ozbiljan problem. Kada dete nosi torbu od 7 do 10 kilograma, kičmeni stub nije dovoljno razvijen da podnese takvu težinu. Devojčice koje nose torbu na jedno rame imaju veću sklonost ka razvijanju asimetrije u vratno-ramenoj, a potom u karličnoj regiji -kaže dr Radović.
- Stavljanjem deteta ispred ogledala i proverom položaja ramena, karlice, kukova i kolena, može se uočiti eventualna nepravilnost. Tipičan test koji roditelji mogu koristiti je Adamov test, gde dete stoji ispred ogledala i savija se napred, dodirujući prste bez savijanja kolena. Na taj način se lako uočava da li postoji izbočina ili krivina u kičmi - upućuje doktor.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Žarko Radović
Drugi problemi
Pored krive kičme i drugi problemi pogađaju decu koja previše vremena provode ispred ekrana, upozorava defektolog Ivana Gagić Kovačević.
- Deca danas sve manje istražuju u prostoru oko sebe, a sve više su ograničena igranjem igrica na telefonima i tabletima. To negativno utiče na razvoj motorike, što je osnova za kasnije veštine poput pisanja i držanja olovke. Loša motorika utiče i na probleme sa govorom. Zato je važno da roditelji razgovaraju sa decom i čitaju im prilagođene sadržaje. Kroz slike, objašnjenja i interakciju dete razvija auditivnu pažnju koja je neophodna za školske veštine - kaže doktorka.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
U Srbiji je svaka peta osoba gojazna, a prema rečima stručnjaka, skoro dva miliona stanovnika Srbije biće gojazno do 2030. godine, dok će više od 215.000 dece od 5 do 19 godina. Odnosno skoro 20 odsto njih, će imati problem sa viškom kilograma., poražavajući su podaci nakon Svetskog dana borbe protiv gojzanosti.
Deca u Srbiji sve češće imaju problema sa visokim pritiskom, upozoravaju lekari! Glavni uzroci, ističu oni, su nezdrava ishrana, mnogo masti i šećera, a samim tim i gojaznost! U našoj zemlji, prema njihovim procenama, ima 10 puta više gojazne dece nego pre 50 godina!
Dečak iz Odžaka pio je sedam litara soka dnevno, zbog čega je morao da bude lečen zbog prekomerne težine u Specijalnoj bolnici "Čigota" na Zlatiboru, otkriva direktorka ove ustanove dr Snežana Lešović. Da je situacija sa viškom kilograma kod mališana zabrinjavajuća, ukazuju zvanični podaci "Batuta" da je svako treće dete u Srbiji gojazno, a svako peto ima prekomernu težinu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić brutalno je razotkrio višedecenijsku podlu strategiju kojom se planski pokušava razbiti, ponižavati i pokoriti srpski nacionalni korpus!
Ustaška besramnost nema granica! Hrvatski istoričar Ante Nazor bez trunke srama izgovorio monstruozne tvrdnje gde je optužio proterane Srbe da su sami organizovali sopstveno čišćenje i bežanje sa ognjišta, dok je krvavu akciju Oluja i odnos prema civilima licemerno nazvao korektnim!
Tajkunski Danas, autošovinistička medijska trovačnica, ponovo je dokazala da će dati prostor svakom antisrpskom huškaču da napada Srbiju i pljuje srpske žrtve.
Novinarka tajunskog lista Danas Jelka Jovanović i voditelj tajkunske televizije Nova S - demonstrirali su nezapamćen nivo očaja i licemerja, priznavši da od njihovih političkih maštarija nema ništa.
Pripadnici nadležnih službi, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, lišili su slobode osumnjičenog M. M. zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica.
Ubistvo Gorana Veličkovića Goksija (33) ostalo je zabeleženo kao jedan od najsvirepijih i najdetaljnije pripremanih zločina klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Prema navodima optužnice Tužilaštva za organizovani kriminal, Veličković je 3. avgusta 2020. godine namamljeni na prevaru u najužem centru Beograda, prevezen u takozvanu "klanicu" u Ritopeku, gde je brutalno mučen i likvidiran.
Više od 60.000 ljudi dobilo je naređenje za evakuaciju zbog šumskih požara koji ugrožavaju grad Spokejn u američkoj saveznoj državi Vašington, saopštili su u nedelju lokalni zvaničnici.
Rumunske oružane snage u ponedeljak ujutru uspešno su eksplozivom uništile stenu Parjoaia na Dunavu, u okviru hitne operacije čiji je cilj da se poveća dotok vode prema nuklearnoj elektrani Černavoda, ugroženoj zbog istorijski niskog vodostaja reke.
Nivo Dunava je pao na novi istorijski minimum, a vodostaj kod nuklearne elektrane (NE) Pakš je ispod kritične granice, objavljeno je danas na sajtu mađarske Uprave za vode.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Holivudski veteran Robert Redford (88) ispričao je jednom prilikom kontroverzne detalje iz snimanja legendarnog filma "The Way We Were" (1973) u kojem je glumio zajedno sa Barbrom Strejsend (82).
Ulazak Meseca u znak Ovna 2. avgusta, prema astrološkim tumačenjima, donosi snažnu energiju za akciju, a pet horoskopskih znakova moglo bi da očekuje važne vesti, nove prilike i dugo priželjkivane preokrete.
Nagli skok u reku, jezero ili more tokom velikih vrućina može izazvati takozvani hladni šok, iznenadnu reakciju organizma koja povećava rizik od utapanja, čak i kada voda nije ledena.
Jedno skriveno podešavanje na Android i iPhone telefonima može poboljšati kvalitet zvuka, omogućiti preciznije podešavanje glasnoće i učiniti slušanje muzike znatno prijatnijim.
Ćerka Suzane Mančić Teodora porodila se i na svet donela sina Mijata sa suprugom generalom Miroslavom Talijanom koji iza sebe ima impresivnu biografiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.