Na dan kada je Presveta Bogorodica predata na službu Bogu koji vernici praznuju danas, 4. decembra kao Vavedenje, donosimo priču iz turskog grada Efesa gde je, prema predanju, Bogorodica živela posle Hristovog raspeća.
Kompleks u kome se nalazi kamena prizemna kuća na padini planine Bulbul iznad Efesa, danas je veoma posećeno mesto hodočasnika iz svih krajeva sveta.
Ovo sveto mesto obišla je i ekipa Informera na poziv Ministarstva kulture i turizma Turske.
Prema hrišćanskoj tradiciji i Novom zavetu, kada je Isus bio na krstu, poverio je brigu o svojoj majci Mariji svom učeniku apostolu Jovanu.
Jovan je došao sa Marijom u Efes, primorski grad koji je bio važan centar u to doba.
Kako je Efes u to vreme bio pod vlašću Rimskog carstva, a loklano stanovništvo verovalo u kult boginje Artemide, Jovan je sagradio dom Mariji na skrovitom i tihom mestu u šumi planine Bulbul.
Tu je provela ostatak ovozemaljskog života u molitvama okružena prirodom.
Ovo mesto otkriveno je, međutim, tek u 19. veku zahvaljujući neprestanim vizijama nemačke monahinje Ane Katarine Emerih iz Nemačke. Ona je toliko jasno "videla" Devicu Mariju i okruženje u kome je živela da je do detalja opisala ovo mesto. Po tom opisu najpre je francuski sveštenik Abat Žilijen Guje pronašao malu kamenu građevinu na brdu iznad Efesa 18. oktobra 1881. godine, ali njegovo otkriće nije shvaćeno ozbiljno u to vreme.
Kasnije, 29. jula 1891. godine, dva lazaristička misionara, otac Pulin i otac Jung, došli su do iste građevine, koristeći isti izvor kao vodič. Saznali su da lokalno hrišćansko stanovništvo iz obližnjeg sela već dugo poštuje ruševinu pod nazivom "Panaja Kapulu" (Panaya Kapulu - "Vrata Bogorodice").
Ovo mesto je prihvaćeno kao mesto hodočašća, a 1951. godine papa Pije XII je dodelio Kući Device Marije status Svetog mesta.
Kuća je tokom 20. veka obnovljena i svakodnevno na poklonjenje dolaze vernici i turisti iz celog sveta, koji kruzerima pristaju u Izmir.
- Devica Marija zauzima važno mesto u svetoj knjizi muslimana Kuranu. Pominje se 34 puta i Turci u njenu kuću dolaze da pokažu poštovanje - kaže turistički vodič Dilek Ajdeniz.
Kroz zelenilo od ulaza vode lepo uređene staze uz koje se na više jezeka nalaze table sa informacijama.
Nad čitavim kompleksom vlada mir koji, sasvim je sigurno, dolazi iz dubokog poštovanja prema svetom mestu.
U neposrednoj blizini kuće kraj staze nalazi se i kip Bogorodice. Tu obično svi zastanu pa nastave u tišini.
Ispred ulaza u prizemnu kuću od kamenih blokova formira se red bez buke. Ulazi se u malu nišu, gde možete ostaviti donaciju i uzeti sveće koje se pale po izlasku, s druge strane. Unutra nije dozvoljeno fotografisanje, nema nameštaja, a u centralnom delu nalazi se oltar sa kipom Bogorodice.
Pred njom, normalno je, kažu, da vas obuzme neopisiv osećaj zbog koga suze neobjašnjivo same poteku niz lice.
Niže, ispod kuće, nalazi se nekoliko uređenih mesta na koje možete zapaliti sveće, svako prema svojim običajima, i opet, čekajući u redu.
Još niže, je česma, izvor vode koji je tu, otkad je i ova građevina. Nije za piće, ali, pričaju, valja se bar umiti. Ispred njega, je veliki kameni zid prekriven uvezanim ceduljicama na koje je svaki posetilac zapisao želju i ostavio je.
Prema pričama koje se mogu čuti od vodiča, Bogorodica je sahranjena u jednoj pećini, nedaleko od kuće, a kada su želeli da njene mošti prebace na drugo mesto, njih nije bilo na tom mestu.
Bogorodica, Devica Marija, Meryem Ana Ev - bdi nad nama i čuva nas...
Vizije nemačke monahinje
Ana Katarina Emerih nije bila učena žena, njena porodica je bila siromašna, a kada je pristupila redu Svete Klare u manastiru u Minsteru, predala se veri i strogo se pridržavala pravila.
Teško se razbolela baš kad je njen manastir zatvoren 1812. godine. Prema nekim podacima Ana Katarina se povukla u kuću jedne udovice, u kojoj su joj se prvi put pojavile stigmate, rane nalik ranama Isusa Hrista, iz kojih je tekla krv. Rane su zarasle tek šest godina kasnije, ali ona od tada nije ustala iz postelje.
Vizije je imala celog života. Verovala je da je kao dete pričala sa Isusom, gledala duše u Čistilištu i videla kako izgleda jezgro Svete Trojice...Ovo je privuklo pažnju mnogih ondašnjih crkvenih velikodostojnika koji su sve činili ne bi li uneli novi elan u Crkvu, koji je već počinjao da jenjava.
Počev od 1819. pa sve do 1824. godine, kada je Emerikova preminula, pisac i pesnik Klemens Brentano, jedna od najvažnijih figura nemačkog romantizma, ispisao je nekoliko svezaka sa opisima njenih vizija. Ona je pričala samo vestfalskim dijalektom, pa je morao da zapisuje ili u osnovnim crtama ili po sećanju, dok je prevodio na standardni nemački.
Desetak godina posle njene smrti, Brentano je završio priređivanje ovih beležaka i objavio prvi tom 1833. godine. Umro je 1842, a knjiga o životu Bogorodice iz vizija Emerikove, knjiga koju je već bio sredio, objavljena je deset godina kasnije. Kasnije je objavljen i treći tom, na osnovu istog izvora...
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci, a mnogi ne znaju da postoji narodno verovanje koje pomoću vremena danas određuje kakva će nam biti naredna godina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci, a mnogi ne znaju da postoji narodno verovanje koje pomoću vremena danas određuje kakva će nam biti naredna godina.
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Analitičar Uroš Piper osvrnuo se na izjavu blokaderskog profesora Fakulteta političkih nauka Miloša Bešića o političkoj situaciji u Srbiji, ocenivši da su njegove poruke neprihvatljive i da dovode u pitanje značaj izbornog procesa.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Policija iz Istre saopštila je da je jutros oko šest časova primila dojavu od Hitne pomoći da je na području Buzeta detetu potrebna hitna medicinska pomoć. Dete je, uprkos naporima zdravstvenih radnika, preminulo.
Više od 1.300 smrtnih slučajeva zabeleženo je u Evropi od 21. juna zbog ekstremnih vrućina, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija, dok se kontinent suočava sa jednim od najtežih toplotnih talasa poslednjih godina.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Američki geološki zavod upozorio je da sever Venecuele, već razoren serijom snažnih zemljotresa, u narednih sedam dana ima 48 odsto šanse da ga pogodi još jedan naknadni potres jači od pet stepeni Rihterove skale.
Svečanom dodelom nagrada i projekcijom filma "Saučesnici" reditelja Marka Novakovića završen je 9. Ravno Selo Film Festival, međunarodni festival prvog ili drugog filma, koji je tokom četiri dana u Ravnom Selu okupio filmske autore, goste iz zemlje i inostranstva, mlade stvaraoce i publiku.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.