Nemačke kompanije poput BMW, Henkela, Mercedesa i drugih giganata svoje fabrike otvoriće u Srbiji.
Prema navodima "Berliner cajtung", proizvodna postrojenja zatvaraju se u više nemačkih regiona, dok fabrike niču u Debrecenu i Novom Sadu.
Nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Mađarsku i Srbiju – od auto-delova do lepka – privučeni platama koje su i do 70 odsto niže nego u Nemačkoj i političkom klimom koja investitore dočekuje crvenim tepihom.
Početkom 2023. godine Saksoniju je kao bomba pogodila vest da britansko-nemački dobavljač automobilske opreme "GKN Driveline" zatvara svoju fabriku u Cvikau-Mozelu. Više od 800 zaposlenih gubi posao, iako je fabrika bila profitabilna do samog kraja i proizvodila je kardanska vratila za BMW, Mercedes i Lambordžini. Kompanija je kao razloge za zatvaranje navela strukturne promene u automobilskoj industriji, pad cena i rast troškova.
Foto: Shutterstock
BMW
Ono što je GKN u početku prećutao jeste da se u Miškolcu, u Mađarskoj, gradi nova fabrika kardanskih vratila, koju subvencioniše mađarska vlada poreskim olakšicama i grantovima. Evropska komisija trenutno preispituje ove subvencije.
Tadašnji ministar ekonomije pokrajine Saksonije Martin Dulig reagovao je bez razumevanja. Ovaj političar iz redova Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) je rekao da ne shvata zašto kompanija ne može da zadrži postrojenje u Nemačkoj dok istovremeno investira u Mađarskoj.
Sindikat IG Metal optužio je GKN da postepeno premešta proizvodnju u istočnu Evropu i najavio proteste.
Henkel potpuno napušta istočnu Nemačku
Ali GKN nije izolovan slučaj. Krajem 2024. godine, kompanija Henkel, proizvođač robe široke potrošnje sa sedištem u Dizeldorfu, zatvorila je svoju fabriku lepka u Hajdenauu, u Saksoniji, blizu Drezdena. Oko 40 zaposlenih je izgubilo radno mesto. Proizvodnja specijalnih lepkova za industriju nameštaja, automobilsku i prehrambenu industriju sada se seli u Kernje, u Mađarskoj. To znači da Henkel više nema nijedan proizvodni pogon u istočnoj Nemačkoj.
I to iako je krajem avgusta 2024. izvršni direktor Henkela Karsten Knobel izjavio da kompanija neće zatvoriti nijednu fabriku u Nemačkoj.
Foto: Shutterstock
Mahle
I dobavljač automobilske opreme sa sedištem u Štutgartu, Mahle, takođe je zatvorio fabriku u Frajbergu, u Saksoniji, još 2022. godine. Oko 85 radnih mesta je ugašeno. Kompanija je saopštila da taj pogon više nema ekonomsku perspektivu. Mahle je do 2025. širom sveta ugasio približno 7.600 radnih mesta, prvenstveno na lokacijama fokusiranim na motore sa unutrašnjim sagorevanjem.
Milijarde se slivaju u Mađarsku
Dok se fabrike u istočnoj Nemačkoj i šire zatvaraju, nemačka automobilska industrija ulaže milijarde u Mađarskoj. BMV je prošle godine otvorio svoju prvu fabriku u Evropi posle dve decenije i to u Debrecenu. Više od dve milijarde evra je uloženo u najsavremeniju fabriku, koja isključivo proizvodi električna vozila nove klase. Očekuje se da će tamo dugoročno biti otvoreno više od 2.000 radnih mesta.
U februaru prošle godine, Mercedes-Benc je objavio planove za proširenje fabrike u Kečkemetu, u Mađarskoj, za milijardu evra. Proizvodni kapacitet će se udvostručiti na 200.000 vozila godišnje. Istovremeno, kompanija smanjuje proizvodnju u svojim nemačkim fabrikama za 100.000 jedinica godišnje.
Foto: Shutterstock
Mercedes-Benc
Finansijski direktor Harald Vilhelm je objasnio strategiju – udeo proizvodnje u zemljama sa nižim troškovima proizvodnje trebalo bi da se poveća sa 15 procenata u 2023. na 30 procenata do 2030. Troškovi proizvodnje u Mađarskoj su približno 70 procenata niži nego u Nemačkoj.
Tehnološka grupacija ZF Fridrihshafen gradi dve nove fabrike u Mađarskoj. Fabrike za amortizere i module osovina grade se u Kečkemetu i Debrecenu i snabdevaće nove električne modeleBMW-a i Mercedesa. Obim investicije iznosi približno 62 miliona evra i otvoriće 313 novih radnih mesta. Mađarska vlada doprinosi oko 10 procenata kao subvenciju.
Boš je takođe otvorio novi logistički i skladišni centar u Miškolcu početkom 2025, uloživši 147,6 miliona evra.
Slobodna trgovina sa EU, Evroazijom i Kinom
Nije samo Mađarska zemlja koja ima koristi od odlaska kompanija iz Nemačke. Srbija, koja nije članica EU, takođe privlači nemačke industrijske šampione, primećuje Berliner cajtung.
Kontinental je otvorio najsavremeniju fabriku elektronike u Kaću kod Novog Sada u februaru 2023. Objekat na 30.000 kvadratnih metara proizvodi displeje i info-zabavne sisteme. Kompanija je investirala oko 150 miliona evra, otvarajući približno 1.500 radnih mesta.
ZF ima fabriku u Pančevu od 2019. godine, gde proizvodi elektromotore i komponente za menjače. Četiri godine kasnije usledilo je proširenje na proizvodnju elektronike za hibridna vozila. Specijalista za izduvne sisteme, Bojsen, otvorio je svoju najveću fabriku u inostranstvu u Subotici 2021. godine. U fabriku, koja je donela 500 radnih mesta, uloženo je 65 miliona evra, a u njoj se proizvode kompletni izduvni sistemi za Mercedes i Audi.
Foto: EPA
Audi
Srbija nudi jedinstvenu prednost. Zemlja ima sporazume o slobodnoj trgovini kako sa EU, tako i sa Evroazijskom unijom, Turskom, Velikom Britanijom i, od oktobra 2023. i sa Kinom.
Roba proizvedena u Srbiji tako može biti izvezena bez carine na tržišta sa ukupno oko 2,7 milijardi potrošača. Pored toga u 15 posebnih bescarinskih zona, kompanije imaju i prednostbescarinskog uvoza materijala i mašina, kao i od oslobođenja od poreza.
Visoki troškovi energije, birokratija i mentalitet
Razlozi za preseljenja su višestruki. Najočigledniji je razlika u platama – industrijski radnik u Mađarskoj zarađuje u proseku oko 1.500 evra bruto mesečno, dok je u Nemačkoj ta cifra veća od 4.600 evra. Mađarska takođe ima najnižu stopu poreza na dobit preduzeća u EU od devet procenata. U Nemačkoj, efektivno poresko opterećenje za kompanije je oko 30 procenata.
I kada je reč o troškovima za energiju Nemačka zaostaje. Domaćinstva su 2025. godine plaćala u proseku 38 do 39 centi po kilovat-satu, a kompanije, u zavisnosti od veličine, plaćale su 13 do 18 centi, dok je Mađarska imala najnižu cenu od oko deset centi. Za mnoge kompanije, proizvodnja u Nemačkoj jednostavno više nije profitabilna.
Mađarska vlada pod Viktorom Orbanom agresivno privlači strane investitore. Za velike projekte dodeljuju se subvencije, poreske olakšice, pristupačno građevinsko zemljište i ubrzane dozvole.
Barbara Colman iz Nemačko-mađarske industrijske i trgovinske komore govori o investicionom bumu zahvaljujući politici pod motom "ekonomija na prvom mestu". Kvalifikovana radna snaga sa konkurentnim platama, dobri univerziteti, niski porezi i ekonomska politika usmerena na promociju investicija čine Mađarsku privlačnom.
Izvršni direktor Industrijske i trgovinske komore Osnabrika Marko Graf kritikuje situaciju u Nemačkoj.
U Nemačkoj se investitori, nažalost, preretko dočekuju crvenim tepihom. Najkasnije tokom faze implementacije, ometa ih birokratija. S druge strane, u Mađarskoj i Srbiji, investitori se dočekuju raširenih ruku, procedure se ubrzavaju, a problemi se rešavaju pragmatično.
Pogođena je i moćna pokrajina Baden-Virtemberg
Odlazak kompanija nije ograničen samo na istočnu Nemačku. Boš planira da do 2030. godine potpuno preseli proizvodnju komponenti za kamione sa svoje tradicionalne lokacije u Švebiš Gmindu u Maklar u Mađarskoj. Hiljade radnih mesta jeugroženo.
Poslanica Hrišćansko-demokratske Unije (CDU) Inge Gresle upozorava da visoki troškovi energije u Nemačkoj dodatno pogoršavaju konkurentnost u poređenju sa zemljama poput Mađarske.
ZF je najavio da će do 2028. smanjiti do 14.000 radnih mesta u Nemačkoj. Prema podacima Radničkog saveta, više od 30 odsto nemačkih fabrika je ugroženo. Interni video snimak otkrio je planove koji predviđaju da se veliki deo proizvodnje menjača iz fabrike u Sarbrikenu premesti u Eger, u Mađarskoj.
Foto: Shutterstock
ZF
Sindikat IG Metal i lokalni političari upozoravaju na opasnost deindustrijalizacije. Ako sve više kompanija napusti svoje lokacije u istočnoj Nemačkoj, regionu preti da izgubi industrijsku osnovu.
Predstavnik Radničkog saveta u Cvikauu Jerg Kirsten istakao je da, kada Mozel bude nestao, uslediće još zatvaranja.
Opadanje industrijskog prisustva moglo bi dovesti do iseljavanjamladih kvalifikovanih radnika i smanjenja investicija. Zatvaranja fabrika kod mnogih bude sećanja na 1990-te, kada su, nakon ujedinjenja, u istočnoj Nemačkoj nestala radna mesta u industriji.
Počev od ove godine, ograničena cena industrijske električne energije trebalo bi da pruži olakšanje – sa ciljnom vrednošću od pet centi po kilovat-satu. Smernice za finansiranje se trenutno finalizuju, ali industrija očekuje samo minimalne efekte. Međutim, ono što zvuči kao veliki pomak, prilikom detaljnije analize pokazuje da gotovo ne deluje.
Prema Nemačkom udruženju livničke industrije (BDG), stvarno olakšanje u praksi će doneti samo nekoliko desetina centi. Ograničenje se primenjuje samo na nabavku električne energije, ali ne i za naknadu korišćenja mreže, takse ili poreze. Štaviše, propisi EU o državnoj pomoći ograničavaju subvencije na 50 procenata potrošnje – i zahtevaju da se najmanje polovina ostvarenih sredstava uloži u dekarbonizaciju. Za mnoga srednja preduzeća,instrument je jednostavno previše birokratski. Udruženje govori o "homeopatskom efektu".
Region između Budimpešte i Beograda privlači ne samo nemačke investitore
Kineski proizvođač električnih automobila BYD gradi svoju prvu fabriku u Evropi u Segedinu, blizu granice sa Srbijom. Mađarska vlada podstiče ovaj projekat kao jednu od najvećih investicija u istoriji zemlje. Železnička pruga između Beograda i Budimpešte, koju finansira Kina, treba da poboljša logistiku. Već 2022. godine, petina celokupnog srpskog izvoza došla je iz automobilske industrije. Zemlja se transformisala iz poljoprivredne u sastavni deo evropskih lanaca snabdevanja.
Ključni nalaz ovog razvoja – Nemačka gubi svoje nekadašnje jedinstvene prodajne prednosti kao poslovna lokacija. Decenijama se nemačka industrija smatrala liderom u kvalitetu i produktivnosti. Slogan "Proizvedeno u Nemačkoj" je bio vredna oznaka kvaliteta.
Mađarska i Srbija su ih sustigle. Nemačke kompanije eksplicitno hvale kvalifikacije, produktivnost i posvećenost lokalne radne snage. Boš, na primer, osigurava kroz projekte dualnog obrazovanja na licu mesta da su veštine zaposlenih gotovo na nivou zapadnih standarda.
Foto: Shutterstock
Pogoni poput fabrike ZF u Pančevu su visoko automatizovani i "utegnuti", slobodni od istorijski razvijenih struktura starih nemačkih pogona. Ako se sada i korporativno istraživanje i razvoj premeste, gotovo da nema razloga da se proizvodnja zadrži u skupljim regionima.
ZF je 2023. otvorio sopstveni razvojni centar u Novom Sadu sa 150 inženjera koji rade na električnim pogonima najnovijegeneracije. Oblasti sa intenzivnim znanjem se uspostavljaju direktno u Srbiji, a ne više nužno u Nemačkoj.
Kompromis između uštede troškova, podsticaja za finansiranje i budućeg planiranja trenutno vodi nemačke poslovne lidere da favorizuju istočnu Evropu u odnosu na Nemačku.
Nemački "Mercedes-Benz" napušta koncept "luksuzne strategije" i skupocenih automobila i priprema modele početnog nivoa koji bi mogli biti jeftiniji za nekoliko desetina hiljada evra.
Nemački proizvođač automobila „Folksvagen“ saopštio je da je imao štetu od 1,3 milijarde evra u prvoj polovini ove godine zbog američkih carina na uvoz koje je uveo američki predsednik Donald Tramp.
Nemački proizvođač automobila "Audi" odlučio je da zbog novih carina američkog predsednika Donalda Trampa obustavi izvoz vozila u Sjedinjene Američke Države.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački "Mercedes-Benz" napušta koncept "luksuzne strategije" i skupocenih automobila i priprema modele početnog nivoa koji bi mogli biti jeftiniji za nekoliko desetina hiljada evra.
Ekipa Informera uslikala je oduzetu velelepnu jahtu "Sailing Yacht A", koja je u vlasništvu bivše manekenke Sandre Meljničenko, a koju su italijanske vlasti zaplenile, te sada stoji u luci u Trstu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas završne radove na modernizaciji opštinskog puta na deonici između Gornjih i Donjih Sinkovaca, gde mu je priređen veličanstven doček.
Neumorna ekipa emisije "Na merama" spazila je samozvanog revolucionara iz Kraljeva Predraga Voštinića, kako šeta beogradskim ulicama, a zatim se sastaje sa Nenadom Kulačinom, blokaderom sa dna kace.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) prof. dr Vojislav Šešelj ispričao je prilikom gostovanja na K1 TV, da ga je bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević 6 meseci nagovarao da uđe u vladu 1998. godine.
Danas se u Novom Sadu dogodio nezapamćeni incident kada su dve osobe besomučno krenule da cepaju i uklanjaju plakate podrške generalu Ratku Mladiću, koje je povodom godišnjice dešavanja u Srebrenici lepila Srpska radikalna stranka.
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, izjavio je danas da je nova platforma "Ko si, bre, ti" izuzetan mehanizam putem koga državnim institucijama građani mogu da prijave konkretne probleme na lokalu, i direktno intervenišu.
Odbegli Beranac Vuk Vulević, koga crnogorska policija potražuje kao ključnog člana kriminalne grupe Vasa Ulića i Radoja Zvicera, uhapšen je u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Saše Vukovića zbog sumnje da je 12. maja 2026. na podmukao način ubio Aleksandra Nešovića u restoranu "27". U optužnici se otkriva i da je Dejan S. po naređenju telo žrtve stavio u bure, nasuo mlater i zakopao ga.
Devojka (19) i njen brat (17) su povređeni dok je njihova majka R.N.B.(43) poginula u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć u trsteničkom selu Gornji Ribnik.
Prema rečima dobro upućenog izvora koji je želeo da ostane anoniman, zatvorske uprave u Srbiji ali i šire primenjuju kombinaciju bezbednosnih, tehnoloških i operativnih mera kako bi sprečile kriminalne grupe da iz zatvora nastave sa kriminalnim aktivnostima.
Ukrajina rapidno menja način na koji vodi rat na prvoj liniji fronta, a jedan od ambicioznih projekata odnosi se na masovno uvođenje robota u vojne operacije.
Peter Mađar je kritikovao predsednika Mađarske Tamaša Suljoka zbog toga što je sina Martona poveo na "zvanično putovanje u SAD " o trošku poreskih obveznika.
Glumica Zendaja razbesnela je svoje fanove nakon što se saznalo da joj je haljina za premijeru filma "Odiseja" u Londonu dostavljena privatnim avionom.
Osvežavajuće limun kocke koje se tope u ustima prave se neverovatno lako, a nestaju sa stola za tili čas. Ovo je definitivno najlakši način da se rashladite i ujedno zasladite tokom vrelih dana.
Prosečan nivo testosterona kod muškaraca opao je za više od 50 odsto u poslednjih pet decenija, pokazuje nova studija predstavljena na kongresu Evropskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) u Londonu.
Đina Džinović je u sjajnim odnosima sa novim suprugom svoje majke Meline, a kako je Informer saznao, on je gleda kao svoju ćerku i trudi se da joj nikada ništa ne fali.
Pevačica Katarina Grujić Gobeljić ovo leto provodi radno na Crnogorskom primorju, ali u pauzama između nastupa stiže da obraduje pratioce slikama u bikiniju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.