Svake godine, 17. aprila, obeležava se Svetski dan hemofilije. Ovo je trenutak kada skrećemo pažnju javnosti na izazove sa kojima se suočavaju osobe koje žive sa poremećajima zgrušavanja krvi, ali i prilika da podsetimo na važnost dostupnosti savremenog lečenja.
U svetu živi oko 450.000 osoba sa retkim poremećajima koagulacije, ali šokantan je podatak da je adekvatno lečenje dostupno za svega 25 odsto njih.
U Srbiji je situacija znatno povoljnija. Registrovano je oko 1.000 osoba sa bolestima zgrušavanja krvi (od čega oko 170 dece), a struktura je sledeća:
580 osoba sa hemofilijom;
350 osoba sa fon Vilebrandovom bolešću;
100 osoba sa ostalim retkim koagulopatijama.
Srbija na mapi savremenog lečenja
Dobra vest za pacijente u našoj zemlji jeste da su savremena dijagnostika i inovativne terapije dostupne svima o trošku RFZO-a. Cilj današnjeg pristupa lečenju je prevencija – primena terapije (često već u prvoj godini života deteta) kako bi se sprečila unutrašnja krvarenja i omogućilo deci da odrastu bez invaliditeta.
Foto: Shuterstock
Rasprostranjena bolest
Šta je zapravo hemofilija?
Hemofilija je urođeni, najčešće nasledni poremećaj koji se prenosi sa majke na mušku decu. Zbog nedostatka faktora zgrušavanja, pacijenti krvare neuporedivo duže.
Oko 80 odsto krvarenja dešava se u zglobovima i mišićima.
Bez terapije, krvarenja izazivaju jake bolove i trajna oštećenja.
Već u ranim 20-im godinama može doći do teškog invaliditeta i potrebe za invalidskim kolicima.
Ovogodišnja tema: Dijagnoza – prvi korak ka lečenju
Pod sloganom „Diagnosis: First step to care“, Svetska federacija za hemofiliju ove godine stavlja akcenat na tačno i brzo postavljanje dijagnoze. Poseban fokus je na ženama, koje su u prošlosti često bile neprepoznate u ovoj sferi medicine.
Foto: Shutterstock
- Samo pravovremenom dijagnozom možemo obezbediti adekvatnu negu i sprečiti fatalne ishode ili trajni invaliditet – poručuju iz Udruženja hemofiličara Srbije.
Lečenje hemofilije nije samo davanje leka. Ono podrazumeva:
Ortopedsko i fizijatrijsko zbrinjavanje: Saniranje već nastalih oštećenja zglobova (poput operacije kuka ili kolena)
Psihosocijalnu podršku: Pomoć pacijentima i njihovim porodicama u suočavanju sa hroničnom bolešću
Kontinuiranu edukaciju: Podizanje svesti kod zdravstvenih radnika i u široj javnosti
Sa bolešću zgrušavanja krvi - hemofilijom, u svetu živi oko 218 hiljada ljudi, a u Srbiji više od 700, saopštili su stručnjaci na jučerašnjoj konferenciji povodom obeležavanja Svetskog dana hemofilije.
Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa" je dva puta bio u kovid sistemu. Sada imaju posebno odeljenje za postkovid lečenje. Dr Bogdan Crnokrak rekao je za RTS da pacijenti koji su imali srednjeteške i teške forme pneumonije zahtevaju dodatnu pažnju. Postoji povećana sklonost ka zgrušavanju krvi, bilo koja infekcija nosi taj rizik, ističe Crnokrak
Svetska zdravstvena organizacija je danas saopštila da nema razloga da se prekine upotreba vakcine AstraZeneke, nakon što je nekoliko evropskih zemalja obustavilo inaciju stanovništva oksfordskom vakcinom zbog straha od zgrušavanja krvi nakon davanja doze
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sa bolešću zgrušavanja krvi - hemofilijom, u svetu živi oko 218 hiljada ljudi, a u Srbiji više od 700, saopštili su stručnjaci na jučerašnjoj konferenciji povodom obeležavanja Svetskog dana hemofilije.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Čuveni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Čedomir Antić, sasuo je blokaderima istinu u lice tokom, otkrio ključni detalj o lustraciji kojom oni prete, pa spomenuo Hrvatsku i Sloveniju.
Dok se građani Srbije u miru i slozi okupljaju u srcu Beograda kako bi podržali politiku koju vodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić i poslali poruku zajedništva, druga, blokaderska strana Srbije pokazuje koliko je obolela u mržnji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je juče na skupu "Srbija jedna porodica", na platou ispred Doma Narodne Skupštine i tom prilikom govorio o nekoliko ključnih tačaka vezanih za njega i Srbiju.
Blokaderski siledžija i bivši košarkaš Vladimir Štimac ponovo je napravio dvorsku ludu od sebe nakon što je pokušao da umanji masovnost skupa Srpske napredne stranke u Beogradu.
Predsednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac, u želji da se domogne fotelje po svaku cenu, ponudio se HDZ-u da sa svojom strankom zameni ustaški Domovinski pokret (DP)
Noćas oko 00.50 časova u Guči, u Ulici Prvomajska 9, iz hladnjače je procurio amonijak, a MUP je odmah aktivirao sistem za hitno obaveštavanje građana.
Srbija nije prvi put uzdrmana curenjem amonijaka, a hronologija nesreća pokazuje jeziv obrazac: eksplozije u fabrikama, iskliznuća cisterni i smrtni ishodi.
U noći između subote i nedelje, u 00.50 časova, iz hladnjače u Ulici Prvomajska 9 u Guči iscurio je amonijak, a MUP Srbije odmah aktivirao sistem za hitno obaveštavanje građana.
Bacanje eksplozivnih naprava na ugostiteljske objekte i porodične kuće ponovo je skrenulo pažnju javnosti. Iako nema povređenih, ova dešavanju otvaraju pitanja motiva zločina. Jedan od njih, desio se u petak kada su na dva lokala u Smederevu bačene bombe.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Pazaru, po nalogu nadležnog tužilaštva, podneće krivičnu prijavu protiv N. I. (42) iz Novog Pazara zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave.
Ruski ratni reporter Aleksandar Sladkov ocenio je da najnovije poruke Moskve o spremnosti za pregovore sa Kijevom mogu da znače pripremu nekog novog sporazuma, koji bi Rusiji i Ukrajini doneo pauzu od dve do tri godine, ali ne i trajno rešenje sukoba.
Rusija i Indonezija sve brže razvijaju ekonomske mehanizme koji zaobilaze tradicionalne finansijske kanale pod dominacijom dolara, a ruski mediji taj proces predstavljaju kao novi udar na zapadni finansijski sistem i odgovor Moskve na dugogodišnje sankcije.
Suprug italijanske ministarke za porodična pitanja Evđenije Ročela, Luiđi Kavalari, nestao je u jezeru Viko u blizini Rima nakon što je bio u čamcu zajedno sa suprugom.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Visoke temperature mogu da pokvare i najbolje našminkano lice. Ipak, uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je da šminka ostane sveža i postojana tokom celog dana.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.