Šta znače "izudija", "redostav" i "nedelimak"? Većina Srba za ovo nije čula

Srpski jezik bogat je terminima preuzetim iz stranih jezika, zbog čega je 1842. godine Društvo srpske slovesnosti pokrenulo inicijativu da stvori domaću terminologiju. Mnoge reči nisu zaživele i narodu ostale nepoznate.

Društvo srpske slovesnosti, preteča današnje Srpske akademije nauka i umetnosti, za cilj je imalo da se strane reči u srpskom jeziku zamene izrazima nastalim od slovenskih korena.

Zahvaljujući njima, danas koristimo reči kao što su "bezuslovno", "sukob", "priraštaj", "prinuda" i mnoge druge, dok puno njih nikada nije zaživelo.

Foto: Shuterstock

Spisak nepoznatih reči

Zamisao Društva srpske slovesnosti bio je da kalendar postane "mesecoslov", kredit "povera", filozofija "mudroslovije", anatomija "izudija", antropologija "čovekoslovije", a arheologija "drevnostrnica". Za apoteku su predlagani nazivi "lekarnica" i "lekovnica", dok je balada mogla da se zove "skaskopev".

Na spisku se našla i reč "veštoples" za balet, banka je trebala da bude "novčara", diplomatija "veštozbor", sistem "redostav", era "letobroj", atom "nedelimak", a akord "glasoslog".

Reč kritike

Ideja Društva nije naišla na jednoglasnu podršku. Jedan od najvećih kritičara bio je Vuk Karadžić.

On je smatrao da članovi Društva srpske slovesnosti ne poznaju dovoljno narodni jezik i da stvaraju veštačke izraze. Nakon brojnih polemika rad na ovom projektu ubrzo je prekinut.

BONUS VIDEO