Svakako je moguće da i Srbija doživi italijanski scenario, ali dobra vest je da to zavisi prevashodno od nas, kaže imunolog dr Srđa Janković.
U cilju izbegavanja onoga s čim se danas suočavaju Italija ili Španija, važno je, ističe naš sagovornik, sveobuhvatno i rigorozno sprovođenje usvojenih preventivnih mera.
- Tome svako od nas zaista može da doprinese. Nikada ne smemo smetnuti s uma da sada, štiteći sebe, štitimo i druge, naročito one osobe koje su posebno osetljive - starije osobe, one sa hroničnim bolestima, sa poremećajima imunog sistema, za koje je rizik da dođe do težih posledica u slučaju da se zaraze znatan.
Imamo trend rasta zaraženih koronom (Kovidom 19) u Srbiji, broj je svakog dana sve veći. Koliko je situacija zabrinjavajuća?
- Svakako da situacija zavređuje da je shvatimo krajnje ozbiljno i da učinimo sve što je u našoj moći da ublažimo i ograničimo epidemiju, i samim tim sačuvamo ljudske živote.
Foto: Tanjug
Loše vesti stižu iz sveta. Sad je već izvesno da će posledice pandemije biti katastrofalne, hiljade je već umrlo. Kako objašnjavate (kako nauka objašnjava) zašto su pojedine zemlje prošle mnogo gore od drugih? Italija i Španija, recimo.
- U igri je čitav niz činilaca. Konkretno, u slučaju Italije steklo se više nepovoljnih uslova: relativno kasno otkrivanje unošenja virusa u zemlju i sledstveno značajno širenje zaraze koje je nastupilo pre pooštravanja protivepidemijskih mera; struktura stanovništva koja obuhvata veliki udeo starijih osoba; rani prodor virusa u bolnice sa posledičnim eksplozivnim širenjem, kako među pacijentima tako i među zdravstvenim kadrom, uz pojačano opterećenje zdravstvenog sistema; nedovoljno rigorozno sprovođenje protivepidemijskih mera u (veoma bitnom) inicijalnom periodu.
Dosta se priča o uslovima u kojima lekari rade. Je l’ možete da nam kažete iz prve ruke?
- Suzbijanje ovakve pandemije nikada i nigde nije lako. Čak su i zdravstveni sistemi koji raspolažu daleko većim resursima od naših pod velikim pritiskom. S druge strane, duboko verujem da ne oskudevamo u požrtvovanju i da razboritošću i dobrom organizacijom možemo učiniti mnogo, čak i u veoma teškim okolnostima. Sada je trenutak da svi mobilišemo sve svoje snage, ne samo lekari, već društvo u celini - jer da ponovim: od svih nas zavisi kakav će biti ishod.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Kakvi su uslovi za zbrinjavanje zaraženih i da li je naš zdravstveni sistem u mogućnosti da tretira eventualni skok broja zaraženih?
- Raspolažemo dovoljnim resursima za borbu protiv epidemije i bez svake sumnje ćemo biti u stanju da se izborimo sa prvim udarom. Šta će se dešavati kasnije, zavisi od niza činilaca, ali na prvom mestu od toga da li ćemo uspeti da "spljoštimo krivu", odnosno da predupredimo ubrzan, eksponencijalni rast broja obolelih, koji nijedan sistem ne bi mogao u potpunosti da apsorbuje. Takođe je važno da sačuvamo bolnice i da sprečimo znatnije obolevanje zdravstvenih radnika, kao i pripadnika svih drugih profesija od neposrednog značaja za funkcionisanje zdravstvenog i društvenog sistema. Činimo sve napore u tom smislu.
Više puta su i državni zvaničnici i lekari govorili da ne smemo dozvoliti da korona uđe u bolnice... Zašto je to važno i da li uspevamo u tome?
- Izgleda da sam na ovo pitanje već odgovorio, odgovarajući na prethodno, ali nije naodmet da ponovim: važno je jer samo tako možemo da sačuvamo ljudske živote. Da li uspevamo? U ovom trenutku nedvosmisleno - da. Ali kritičan period je pred nama i uskoro ćemo znati da li smo uspeli da izbegnemo one nepovoljnije scenarije. Lično verujem da ćemo ih izbeći, ali - nema opuštanja ni za mrvicu.
Foto: Tanjug/Tara Radovanović
Šta svako od nas može da uradi, na prvom mestu za sebe, a onda i za druge, da se zaštiti?
- Svaki put kada izbegnemo da se zarazimo virusom, to znači da ga nikome nećemo ni preneti. Zato je ključno da se svi čvrsto pridržavamo donetih mera i preporuka. Na prvom mestu su socijalno distanciranje, izbegavanje kontakata, što bolja higijena, pre svega ruku, kao i lična zaštitna sredstva prema situaciji.
Šta ćemo sa ljudima i profesijama koje podrazumevaju svakodnevni odlazak na posao? Kako da se zaštitimo na putu od kuće do radnog mesta?
- Neophodno je svesti kretanje na apsolutni minimum i pritom dosledno i usredsređeno primenjivati mere zaštite.
Da li je važno u ovim danima jačati imuni sistem? Kako to možemo da radimo? Kako da se hranimo, koje navike da menjamo...?
- Jačanje imunog sistema ne igra praktično nikakvu ulogu u borbi protiv korone, s obzirom na to da ne postoji vakcina - po definiciji jedino sredstvo koje može da izazove specifičan imunitet. Ipak, sve uobičajene preporuke vezane za zdravu ishranu i zdrave navike valja sprovoditi u delo jer očekujemo iscrpljujuću, rovovsku borbu koja će svakako potrajati određeno vreme, pa je u tom smislu važno da se trudimo da sačuvamo i svoje opšte zdravlje i blagostanje - kako fizičko, tako i psihičko.
Da li očekujete efekte mera koje su do sada uvedene, poput zabrane izlaska iz kuće za starije od 65, zabrana izlaska za sve od 20 do pet časova, zatvaranje aerodroma...?
- Apsolutno. Štaviše, kada se dosegne određen, kritični nivo smanjenja prenošenja zaraze, učinak postaje kvalitativno, a ne samo kvantitativno drugačiji (to je ona spljoštena kriva). Ali za učinak nije dovoljno to što su mere uvedene... one moraju biti i rigorozno sprovedene. Sprovedimo ih svi zajedno.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Vi radite s decom. Kako njih da zaštitimo?
- Tako što ćemo, pre svega, ograničiti kontakte. Na svu sreću, pokazalo se da deca po pravilu imaju blažu kliničku sliku Kovida 19 i da nisu u velikoj opasnosti. Ipak, ne prepuštajmo ništa slučaju.
Koliko bi sve ovo moglo da potraje?
- U ovom trenutku je to nemoguće predvideti. Zato predlažem da se svi, koliko možemo, pripremimo i za mogućnost da prilično dugo potraje. U ovom trenutku epidemiolozima nije u žiži toliko skraćivanje epidemije koliko sprečavanje ljudskih žrtava, ma koliko ona potrajala.
Aplauz zaslužuju svi koji se bore
Pre nekoliko dana pokrenuta je akcija tapšanja lekarima i medicinskom osoblju u osam uveče u znak zahvalnosti i podrške za sve što radite za nas u veoma teškim uslovima. Kako vi to komentarišete?
- Reč je o dragocenoj manifestaciji preko potrebne solidarnosti. Uz zdravstvene radnike, gromoglasne aplauze zaslužuju svi koji se u ovom trenutku svim silama bore da ublaže posledice pandemije, svako na svoj način i prema svom zaduženju.
"Čudna upala pluća" kružila je severnom Italijom još u novembru, nedeljama pre nego što su lekari postali svesni o novom izbijanju koronavirusa u Kini, izjavio je jedan od vodećih medicinskih stručnjaka Italije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
"Čudna upala pluća" kružila je severnom Italijom još u novembru, nedeljama pre nego što su lekari postali svesni o novom izbijanju koronavirusa u Kini, izjavio je jedan od vodećih medicinskih stručnjaka Italije
Na Krimu je proglašena uzbuna zbog dronova, saopštila je krimska filijala ruskog ministarstva za vanredne situacije, a u Sevastopolju je izdato upozorenje na vazdušni napad, saopštio je gradski guverner Mihail Razvožajev.
Pregled naslovnih stranica nekada najtiražnijeg jugoslovenskog dnevnog lista "Večernje Novosti" na isti dan, ali kroz pet različitih godina i dekada, od 1960-te, 70-te, 80-te, i 90-te, pa do 2000-te, pruža fascinatan pregled najvažnijih događaja koji su se odigravali u tadašnjoj zemlji, ali i širom sveta.
Nenad Kulačin i Marko Vidojković, tajkunske dvorske lude sa Nove S, ponovo "briljirali" svojim izlaganjem, ovog puta jasno i glasno rekli da žele da menjaju Ustav i izbace Kosovo i Metohiju jer im ono predstavlja kamen spoticanja u borbi za vlast.
Opozicioni novinar nedeljnika "Vreme" Andrej Ivanji gostujući na blokaderskoj televiziji N1 govorio je o mogućnosti raspisivanja izbora, aktuelnoj političkoj situaciji kao i o studentskim protestima.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu uhapšeni su S.A iz Stare Pazove, koji je radio kao blagajnik u "Pošti Srbije", i P.J iz Krnješevca, zbog sumnje da su oštetili "Banku Poštansku štedionicu" za skoro 3,5 miliona dinara.
Saša Vuković, zvani Boske, koji se nalazi u pritvoru zbog sumnje da je na Senjaku ubio Aleksandra Nešovića Baju, dao je čitulju svojoj majci koja je preminula u Brčkom.
Petoro ljudi je povređeno, među kojima i jedna žena koja je priključena na respirator, a pričinjena je i velika materijalna šteta u tri koordinisana podmetanja požara Molotovljevim koktelima, koja su se dogodila u ranim jutarnjim satima u sredu u Solunu.
Obim NATO vežbi u blizini ruskih granica raste, istakao je Vladislav Maslenjikov, direktor Odeljenja za evropske poslove Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
Dok Moskva gori, na frontu u Ukrajini vodi se krvava bitka za jedan grad, koja bi mogla da odredi budućnost čitavog regiona Donbas i teritorije veće od Srbije i Crne Gore zajedno.
Glumica Pamela Anderson važila je za najveći seks simbol devedesetih godina prošlog veka i ni jedna javna ličnost po tom pitanju nije moga da joj stane na crtu.
Dobitnica Oskara Penelopi Kruz i holivudske zvezde Edvard Norton, Set Rogen i Olivija Vajld donose inteligentnu komediju o jednoj večeri, jednom braku, seksu i bezbroj neprijatnih istina koje će isplivati na površinu.
Tokom letnjih vrućina ljudi uglavnom pokušavaju da unesu što više tečnosti, ali se često postavlja pitanje da li gazirana voda može da hidrira jednako dobro kao obična, a stručnjaci su otkrili da li je to zaista istina.
Tvrdnje da mačke ne mogu da se dresiraju, da pokazivanje stomaka uvek znači da žele maženje i da im rana socijalizacija nije važna spadaju među najčešće zablude o ovim ljubimcima.
Otac Maje Marinković, koji je u narodu poznatiji kao Taki, ponovo je pomerio granice i dokazao ko je najveća zvezda u porodici kada je objavio snimak gde pozira kraj bazena.
Rijaliti učesnici Filip Đukić i Aneli Ahmić nakon žurke završili su ispod pokrivača, a nakon strasnih poljubaca osamili su se u šteku u ekonomskom dvorištu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.