Direktor Odeljenja za nacionalne centre za borbu protiv falsifikovanja novčanica je objasnio na koje sve načine možemo da proverimo ispravnost novčanica
Poslednjih dana pojavila se informacija o velikoj količini falsifikata koji kruže među građanima, a novčanica koja je najčešće "lažirana" bila je ona od 1.000 dinara.
Miroslav Jeremić, direktor Odeljenja za nacionalne centre za borbu protiv falsifikovanja novčanica u Sektoru za poslove s gotovinom Narodne banke Srbije otkrio je za RTV Pink kako može da se razlikuje falsifikat od originalne novčanice.
Kvalitet papira
- Prva stvar na koju treba obratiti pažnu je kvalitet papira. Dakle kvalitet novčanice ima specifičan zvuk jer je reč o zaštićenom papiru dobrog kvaliteta, dok je papir falsifikata komercijalni papir lošijeg kvaliteta i samim tim ima i drugačiji zvuk - objašnjava Jeremić.
Vodeni žig
- Postoji više zaštita novčanica, od kojih je jedna i vodeni žig koji se jasno vidi kada je izložen svetlosti. Kod falsifikata, imitator pokušava da napravi vodeni živ, ali ne uspeva, zamućen je i nije jasan. Često i pogreši lik u vodenom žigu - kazao je Jeremić.
Grb Narodne banke
On je objasnio da razlika postoji i u grbu Narodne banke Srbije koji kod originala menja boju u zavisnosti od toga iz kog ugla se posmatra, dok kod falsifikata to nije slučaj.
Foto: printscreen RTV Pink
Duboka štampa
Od mnogobrojnih zaštita, istakao je i "duboku štampu" koju svaki građanin sam može da proveri.
- Duboku štampu proveravate tako što jagodicama prstiju prelazite preko glavnog motiva na novčanici - ako je hrapava originalna je, ako nije falsifikat je - objasnio je on.
Šta raditi ako sumnjate da je u vašim rukama falsifikat?
- Ako građanin dođe u posed lažnih novčanica, trebalo bi da ode u najbližu policijsku stanicu ili banku. Ta novčanica ide na ekspertizu u NBS kako bi se utvrdilo da li je ispravna ili ne. Ako je falsifikat nema nadoknade, ako nije onda se novčanica vraća podnosiocu. U oba slučaja, lice dobija izveštaj sa ekspertize pa i samo može da se uveri da li je u pitanju original ili falsifikat - zaključio je on.
Po njegovim rečima, u toku prošle godine otkriveno je čak 2.110 dinarskih falsifikata od kojih su najčešći bili u apoenima od 1.000 dinara, zatim 2.000 i 500.
Kada je reč o stranim valutama, 100 i 50 evra su najčešće falsifikovane novčanice u ovoj valuti i u toku prošle godine u Srbiji ih je ustanovljeno 890, kao i 46 komada falsifikata od 100 dolara.
Prilikom hapšenja jedne kriminalne grupe, policija je otkriča čak 20.564 komada novčanica u apoenima od 100 dolara ali one nisu ušle u ukupnu računicu s obzirom na to da nisu došle do građana.
Miroslav Jeremić, direktor Odeljenja za nacionalne centre za borbu protiv falsifikovanja novčanica u Sektoru za poslove s gotovinom Narodne banke Srbije, rekao je u Jutarnjem programu da se kriminalne grupe falsifikatora novca često organizuju tako da jedna štampa, a druga rastura taj novac.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Miroslav Jeremić, direktor Odeljenja za nacionalne centre za borbu protiv falsifikovanja novčanica u Sektoru za poslove s gotovinom Narodne banke Srbije, rekao je u Jutarnjem programu da se kriminalne grupe falsifikatora novca često organizuju tako da jedna štampa, a druga rastura taj novac.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
U Kragujevcu je danas, u Velikom parku, održano blokadersko okupljanje povodom godišnjice osnivanja organizacije koja sebe naziva "Ujedinjeni zborovi Kragujevca".
Predsednik SNS Miloš Vučević razgovarao je sa građanima u Maloj Plani, dok je ministarka privrede Adrijana Mesarović u Babušnici poručila da će se ujedinjeni boriti za Srbiju i da neće dozvoliti da ona stane. Predsednica Skupštine Ana Brnabić posetila je Bešku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Vladimirovcima da nadležni organi treba da rade svoj posao u slučaju vojnog analitičara Aleksandra Radića, ističući da ga zanima isključivo istina i odgovornost svih koji su, kako je rekao, učestvovali u širenju laži o navodnoj upotrebi zvučnog topa.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Više javno tužilaštvo u Pančevu saopštilo je danas da postupa povodom aktiviranja eksplozivnog sredstva u dvorištu kuće u Starčevu kada su poginule dve osobe.
Albanski državljanin Dorijan Puka, koji se suočava sa deportacijom iz Velike Britanije, izazvao je pažnju javnosti objavljivanjem snimaka na društvenim mrežama, gde prikazuje raskošan način života.
Viši sud u Novom Sadu odredio je pritvor do 30 dana P. J. i O. M., osumnjičenima za krivično delo teško ubistvo u pokušaju u saizvršilaštvu, u sticaju sa krivičnim delom nasilničko ponašanje, nakon događaja kod Medicinske škole u Novom Sadu, u kojem su povređena maloletna lica.
Nedelju dana nakon smrti Džefrija Epstina, Anja je izbačena iz stana u kojem je godinama živela pod njegovom kontrolom. Tek tada je, kako kaže, uspela da pobegne iz noćne more koja je trajala godinama i danas je odlučila da progovori o zlostavljanju za BBC.
Ukupno 53 osobe hospitalizovane su nakon masovnog trovanja u odmaralištu "Zlatni pesci" u Stavropoljskom kraju u Rusiji, saopštilo je regionalno Ministarstvo zdravlja.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Voditeljka rijalitija Elita Dušica Jakovljević je otkrila da je zbog prevelikog umora i iscrpljenosti prinuđena da napravi kratku pauzu tokom vikenda kako bi "napunila baterije".
Pevačica Biljana Bilja Jevtić ogolila je dušu i podelila najbolniji emotivni trenutak iz svoje prošlosti - gubitak majke koji ju je zadesio u trenucima kada je bila miljama daleko od kuće.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.