Trgovanje akcijama i drugim hartijama od vrednosti u poslednjih nekoliko godina postalo je izuzetno atraktivno
Bilo da su podstaknuti željom za basnoslovnom zaradom, korišćenjem slobodnog kapitala, spasavanjem ušteđevine ili pukom radoznalošću, veliki broj naših sugrađana se upušta u aktivnosti o kojima ne zna puno, te se snovi o dupliranju ili triplanju uloženog vrlo brzo ispostave kao samo to, puki snovi.
Tačna brojka ne postoji, ali upućeni tvrde da stranim akcijama trguju desetine hiljada Srba, i da su to ekonomisti, ali i lekari i mnoge druge profesije, kao i da prednjače mladi ljudi, piše Blic.
Odličan primer za jedan takav neočekivan razvoj događaja na berzi, je nedavan katastrofalan pad deonica Fejsbuka (tj. Mete). Dok je ostatak tehnološkog sektora nastavio da prijavljuje rekordne zarade i druge, pozitivne, poslovne rezultate, Fejsbuku se desio prvi realni pad broja korisnika, kao i znatno manji prihod od očekivanog. To je za sobom povuklo i negativnu reakciju učesnika na tržištima kapitala, te je rasprodaja koja je usledila oborila vrednost akcija za čak 26 odsto.
I pored svih realnih rizika, čini se da sve veći broj ljudi iz Srbije iz gore navedenih i drugih razloga se odlučuje da se oproba i preuzme na sebe rizik trgovanja na berzi, a kako kažu dugogodišnji brokeri i ljudi upućeni u tokove tržišta kapitala, grešaka i problema ima na svakom koraku.
Kako trgovati
Za nekog ko je zainteresovan da se upusti u trgovinu hartijama od vrednosti, obveznicama, deonicama kompanija, derivatima i sl. prva raskrsnica na putu ka osmišljenoj zaradi je izbor između samostalnog trgovanja putem servisa i aplikacija kojih ima bezbroj, ili prepuštanja sopstvenog kapitala u ruke brokera.
Samih servisa ima mali milion kako u svetu tako i kod nas. Ipak dobar deo svetskih aplikacija nije dostupan u Srbiji, te naši trgovci uglavnom odlučuju da se koriste aplikacijama i servisima domaćih kompanija i banaka. Oni nude kompletnu infrastrukturu, preko njih ide i uplata novca i trgovanje "robom" za koju se neko odluči.
Ove platforme imaju razrađenu kompletnu infrastrukturu, preko njih ide i uplata novca i trgovanje "robom" za koju se neko odluči. One u svojoj ponudi, uglavnom, nude trgovanje na većini svetskih berzi, a zauzvrat će vam uzimati proviziju na transakcijama, kao i niz drugih usluga kao što je savetovanje sa brokerom, izveštaje i analize itd.
Foto: Fotoilustracija/Clipart
Kako ističu stručnjaci, kod odabira platforme za trgovanje akcijama najbitnije je voditi računa o pouzdanosti.
- To kažem u smislu da se ne nasedne na trgovačke platforme koje se nude preko interneta, a koje su suštinski lažne - kaže za Blic ekonomista i prvi srpski broker, Branislav Jorgić, i dodaje da je to glavni razlog zašto se ne preporučuje da investiranje na inostrana tržišta radi na sopstvenu ruku, već da se radi uz saradnju ili preko nekih od regitrovanih brokerskih kuća ili banaka.
U šta se ulaže?
Naš sagovornik ističe da se u poslednjih nekoliko godina, kod domaćih investitora razvio novi trend.
- Građani koji žele da investiraju slobodan kapital to mogu da urade i preko Beogradske berze, ali tu nemaju mnogo izbora, prosto ponuda nije dovoljno kvalitetna. Aktivnost na njoj je mala. Ono što se javilo u poslednjih par godina je mogućnost da, saglasno sa zakonom o deviznom poslovanju, investiraju u inostranstvo - objašnjava Jorgić.
On ističe dve navike domaćih investitora, koje se ne razlikuju puno od investitora u svetu.
- Svaki investitor ima svoje neke posebne preference i politiku investiranja. U suštini, sve se svodi na vaganje da li žele da podnesu veći rizik ili idu na stabilne investicije. Ono što je popularno unazad dve godine su IT kompanije koje su brzo rastuće, i koje često imaju veliku varijaciju u pogledu cena. Imaju nagli rast i nagle padove - ističe broker.
U ovu grupu akcija ubrajaju se brojne svetske IT i tehnološke kompanije, kao što su Tesla, Meta, Epl, Netfliks, Intel... Potrebno je istaći, što samim tim i povećava rizik, da se u poslednjih par godina pojavilo i gro tehnoloških startapa koji svoje proizvode još uvek nemaju i izlazak na berzu koriste kako bi prikupili neophodna sredstva.
Druga navika naših investitora tiče se investiranja u stabilne industrijske kompanije (npr. akcije Filip Moris Internešnala, Berkšir Hataveja, 3M, Džej-Pi Morgan Čejsa, Diznija itd.).
- Te kompanije nemaju toliku promenljivost u rastu, imaju stabilne cene i veći broj njih isplaćuje dividende za razliku od novonastalih IT kompanija", pojašnjava Jorgić i dodaje da se isto tako trguje i sa berzanskom robom (čelik, zlato, bronza, kafa, kukuruz, soja itd).
Rizično trgovanje
U nemalom broju slučajeva, novopečeni investitori se zalete, i suočeni sa nedovoljnim, za sopstveni apetit, zaradama prostim ulaganjem novca u akcije nekih kompanija krenu da barataju sa izuzetno rizičnim trgovanjem. Ovde se misli na ulaganje u valutne parove, poznato i kao Foreks trgovanje, ili trgovanje finansijskim derivatima na kratak rok, kao što su fjučersi, šortovi, opcije i slično.
U suštini, kod obe varijante se radi o trgovanju na berzama, na izuzetno kratak rok, gde je potencijal za zaradu neverovatno visok. Potrebno je istaći, da za razliku od ustaljene podele na trgovanja na kratak (investicija na koju se čeka nekoliko dana), srednji (investicija na koju se čeka nekoliko meseci ili godina) i dugi rok (investicija iz koje se "izlazi" nakon nekoliko godina ili čak decenija), ovde je reč o trgovanju na minut, 5 minuta, 10 minuta ili u najboljem slučaju nekoliko sati.
- Ja to ne bih savetovao, sem one koji su spremni da podnesu izuzetan rizik. Tu postoji asimetrija u informacijama koje poseduju oni koji daju ponudu, naspram malih ulagača koji nemaju sistem informisanja - nastavlja Jorgić i pojašnjava da kompanije koje nude takvu vrstu trgovanja ili imaju same ili plaćaju uslugu drugim kompanijama koje imaju svoje izuzetno razvijene infrastrukture i sisteme za dobavljanje informacija, doslovno, svake sekunde.
Foto: Informer
Dotičući se asimetrije informacija vrlo čest slučaj je da investitor početnik pregledom potencijalno ostvarenog profita od ulaganja u berzansku robu se i sam odluči u nju da ulaže, a da nema predstavu o tome gde se recimo ta soja uzgaja, kakvi su klimatski uslovi, koliki je potencijalni rod. Kada se ispostavi da je derivat napravljen na osnovu polja koja je pogodila suša i da najavljene "soje" prosto nema i da je cena derivata u koji je uložio zbog tog manjaka propala, neinformisan investitor je suočen sa situacijiom u kojoj nema pojma zašto je uloženi kapital nestao.
- Ponavljam, prva stvar je da se ide preko brokera, da se konsultuje sa njim po pitanju rizika i tek onda da se odluči u šta se investira - zaključuje Jorgić.
Troškovi trgovanja
Porez na kapitalnu dobit (razlika između prodajne i kupovne cene) iznosi 15 odsto. Tako, na primer, ako se kupe akcije za 5.000 evra, a prodaju se za 6.000 evra, plaća se 15 odsto poreza na 1.000 evra što je 150 evra. To je i jedini trošak, pored brokerske provizije na transakciju koja iznosi od 0,5 do 1 odsto u zavisnosti od veličine transakcije.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je danas da pismo 16 kongresmena upućeno predsedniku SAD Džozefu Bajdenu, u kom apeluju da se intenzivira saradnja sa Srbijom, predstavlja ozbiljan politički gest prema Srbiji i potvrđuje da odnosi dve zemlje idu uzlaznom linijom
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Tim od pet američkih tužilaca dolazi u ponedeljak u Derventu da istraži zločine koji su 1992. počinjeni nad Srbima u logoru Rabić, koji je bio pod kontrolom Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
Inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine (MZŽS) danas je brzo reagovala po prijavama građana na kršenje propisa i nesavesno ponašanje odgovornih u opštinama Žabalj i Prijepolje koje su dostavljene preko portala "Ko si bre ti?", koji je inicirao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Blokader Dragan Popović javno je priznao kako su se sudije birale po opštinskim odborima Demokratske stranke, a politički analitičar Uroš Piper je brutalnim odgovorom odmah poklopio opoziciju,
Držanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Kijevu bilo je dostojanstveno, odgovorno i u skladu s osećanjima većine srpskog naroda, poručio je danas predsednik SNSD Milorad Dodik i istakao da je za srpski narod tragedija to što je došlo do sukoba dva bratska pravoslavna naroda - Rusa i Ukrajinaca.
Dve osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u sredu oko 19 časova dogodila na raskrsnici državnih puteva DC-547 i DC-54 kod Obrovca, u blizini nekadašnje fabrike glinice.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Američka agencija Blumberg objavila je analizu u kojoj navodi da se Rusija istovremeno suočava sa vojnim, ekonomskim, diplomatskim i društvenim izazovima.
Epl je godinama imao drugačiji pristup od Android proizvođača i nije se upuštao u trku za što većim kapacitetom baterije. Međutim, dolazak Ajfona 18 serije mogao bi da označi veliki preokret, jer se očekuje da će AEpl napraviti značajne promene i ozbiljnije odgovoriti na konkurenciju kada je u pitanju trajanje baterije.
Iako su savremene drogerije prepune različitih preparata koji obećavaju jaču, gušću i zdraviju kosu, mnogi ljudi i dalje veruju tradicionalnim kućnim receptima. Među najpoznatijim takvim metodama nalazi se utrljavanje male količine domaće rakije u vlasište,
Iako važe za jedno od najlakših povrća za uzgoj, tikvicama je nekada potreban mali podsticaj kako bi davale plodove sve do jeseni. Tajna iskusnih baštovana krije se u jednom jednostavnom koraku pre same sadnje malčiranju zemljišta.
Voditelj Milan Milošević gostovao je u emisiji "Demanti", gde je otkrio da mu je nuđeno vrtoglavih 10.000 evra kako ne bi objavio jednu vest, što je on odbio.
Milan Milošević je u emisiji "Demanti" šokirao voditeljku kada je izjavio da je na paparaco fotkanju vukao "pimpek" voditelja i rijaliti učesnika Filipa Đukića jer se skupio od hladnoće!
U novoj epizodi naše emisije "Demanti" koja se emituje svakog četvrtka u 20h na YouTube kanalu "Informer Portal", Milan Milošević je pred našom voditeljkom Milicom Stanimirović konačno stavio tačku na sve spekulacije o svom životu i zaradi, ali i otkrio na koji način se skućio.
Pevačica Dara Bubamara trenutno boravi na primorju gde uživa sa 20 godina mlađim dečkom, a neretko provode vreme i na luks jahti odakle se sada oglasila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.