Prof.dr Dimitrije Nikolić, neurolog i dr Miloš Brkušanin otkrivaju kako se novorođenim bebama radi test na SMA - spinalnu mišićnu atrofiju
Nema mesta za senzacionalizam, jer se radi o testu koji se kao obavezan već sprovodi u svim porodilištima u Srbiji uzimanjem jedne kapi krvi novorođenčeta iz pete, kaže prof.dr Dimitrije Nikolić, neurolog, a dr Miloš Brkušanin, koji ispituje uzorak naglašava da je metoda apsolutno bezopasna
Vest da je 80 majki odbilo da da saglasnost da se njihovim novorođenim bebama uradi test na SMA (spinalnu mišićnu atrofiju) u okviru pilot projekta koji se sprovodi u GAK „Narodni front“, iznenadila je i šokirala javnost. Da li se radi o nedovoljnoj informisanosti, specifičnom psihičkom stanju porodilja, ili se trend verovanja "doktoru Guglu“ umesto nauci i naučnim dostignućima nastavlja, pa preti i da postane naša svakodnevica?
Reč je o istom testu koji je već obavezan, a evo zašto se traži saglasnost
Profesor Dimitrije Nikolić, pedijatar iz Univerzitetske dečje klinika „Tiršova“ najpre ističe u razgovoru za eKlinika portal da se obavezni skrining na fenilketonuriju, cističnu fibrozu i kongenitalnu hipotireozu inače radi svakoj novorođenoj bebi u Srbiji.
– Bebi se bocne peta i uzmu se jedna ili dve kapi krvi. Za to saglasnost nije potrebna jer je ova procedura obavezna. Test na SMA radi se na istom filter papiru, na potpuno isti način. Uzorak se uzima iz istog uboda u petu. A zašto se traži saglasnost? Upravo zbog toga što ovo nije obavezan skrining, već se radi o pilot projektu. Zakonski smo u obavezi da tražimo saglasnost, kako bi se u startu eliminisala mogućnost bilo kakvih mediko-legalnih problema – pojašnjava stručnjak često prisutan u medijima upravo u slučajevima kada se javnost bavi obolelom decom od SMA, teške progresivne neuromišićne bolesti.
Tada se, nažalost, najčešće radi o sakupljanju novca za Zolgensmu. Radi se o najskupljem leku na svetu, za koji se veruje da može da pomogne u uznapredovaloj fazi bolesti kada najčešće nema načina da se nastala neuro-mišićna oštećenja "vrate“.
Foto: Public
Ne radi se ni o kakvoj komercijalnoj studiji, test na SMA menja tok ove bolesti
Profesor Nikolić naglašava da se ne radi ni o kakvoj komercijalnoj varijanti sa ciljem bilo čije zarade ili promocije. Rezultat je saznanje da dete boluje od jedne teške, potencijalno smrtonosne bolesti i to u fazi kada se klinički simptomi i znaci još uvek nisu pojavili. Ono što je najvažnije jeste da za nju ima leka ako se terapija sprovede pre ispoljavanja simptoma. Dete tako, umesto invaliditeta ili smrti dobija normalan život.
– Mi sada imamo tri dostupne terapije. Odgovor na pitanje koji lek je najbolji je jednostavan: onaj koji se da na vreme, odnosno, u presimptomatskoj fazi. Izlečenje je praktično apsolutno. U tome je upravo i revolucionarni značaj neonatalnog skrininga. Nema govora ni o kakvim teorijama zavere, čipovanjima… Sve je veoma jednostavno, misterije nema. Za to ne vidim ni prostor, ni razlog. Dakle, iz istog uboda koji je već obavezan, jedna kap krvi ide na Institut za majku i dete za ove tri spomenute bolesti, a druga ide dr Milošu Brkušaninu na Biološki fakultet. I to je to – zaključuje, ne ostavljajući ni promil mogućnosti za bilo kakve špekulacije stručnjak, koji je sa svojim timom, u saradnji sa naučnicima sa Biološkog fakulteta, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije i udruženja SMA Srbija, jedan od onih koji su „izgurali“ priču o pilot projektu na SMA.
Foto: Peđa Milosavljević
Kako izgleda procedura
Doktor Miloš Brkušanin, naučni saradnik Biološkog fakulteta, detaljno objašnjava za eKlinika portal kako kompletna procedura izgleda:
– Skrining započinje u GAK „Narodni front“ tako što majka dobija detaljno objašnjenje o studiji. Ima mogućnost da postavi sva pitanja koja smatra važnim. Onda odlučuje da li želi ili ne želi da beba bude deo pilot projekta. Ukoliko ne želi, nije dužna da objasni zašto, a ako želi, potpisuje pristanak. Ovo je procedura koja je identična i standardna i kod nas i u svetu kada se radi o neonatalnom skriningu i za druge bolesti. Potpuno je sigurna i bezopasna. Iz pete novorođenčeta uzimaju se jednim ubodom dve do tri kapi krvi, nakapaju na filter papir. Dobija se osušena krvava mrlja. Iz nje se brzom procedurom na Biološkom fakultetu izoluje DNK.
Nepoverenje malog broja prisutno, najveći razlog strah, potrebna bolja informisanost
Izolovana DNK se koristi za ciljanu analizu samo spinalne mišićne atrofije (SMA). Nakon što se analiza završi, DNK se baca jer ona nije upotrebljiva ni za šta drugo, ističe dr Brkušanin i dodaje:
– Manji procenat ljudi jeste nepoverljiv i ne želi da da saglasnost. Ponekad majka da saglasnost, a onda nam jave iz GAK “Narodni front” da ju je povukla, zato što se u međuvremenu konsultovala sa porodicom i shvatila iz nekog razloga da ne želi da zna da li njeno dete ima SMA. Najčešći mogući razlog jeste strah od saznanja o teškoj bolesti. Potrebno je o SMA i o ovom skriningu pisati i izveštavati na što jednostavniji način, kako bi informacija dospela do što većeg broja ljudi. Cilj je svakako svest o tome da je ovaj skrining u najvišem interesu i deteta i porodice. Takođe, treba naglašavati da ovo jeste studija, ali da se ne radi ni o kakvom eksperimentu – decidirano navodi stručnjak koji je i rukovodilac studije izvodljivosti neonatalnog skrininga na SMA.
Dvoje dece će zahvaljujući neonatalnom skriningu hitnim uključivanjem terapije živeti normalno
Podsećamo, na nešto više od 1700 urađenih testova do sada, prisustvo SMA je potvrđeno kod jedne bebe. Inače je poznato da roditelji koji dobiju jedno dete sa spinalnom mišićnom atrofijom imaju rizik u svakoj trudnoći da dobiju i drugo dete sa ovom teškom bolešću. Taj rizik iznosi 25 odsto. Ali, takođe postoji i šansa od 75 odsto da dete bude zdravo.
– Znajući da roditelji bebe kojoj smo postavili dijagnozu SMA putem neonatalnog skrininga imaju još jednu bebu od 16 meseci, prof. dr Dimitrije Nikolić i ja predložili smo roditeljima da doktor Nikolić pregleda drugo dete, a da se u Centru za humanu molekularnu genetiku za njega iz predostrožnosti uradi genetička analiza za SMA. Analizom je nedvosmisleno potvrđeno da i drugo dete istih roditelja ima spinalnu mišićnu atrofiju, ali da je takođe otkrivena u presimptomatskoj fazi. To znači da ni za ovo dete nije kasno da živi normalan život ukoliko se terapija primeni u što hitnijem roku. Radna grupa svetskih eksperata za tretman novorođenčadi otkrivenih neonatalnim skriningom preporučuje hitno uključivanje terapije i za presimptomatske osobe sa 4 kopije gena SMN2. Imamo naznake da će i za ovo dete terapija biti dostupna u najkraćem roku – izjavio je dr Miloš Brkušanin.
Republički fond za zdravstveno osiguranje obezbediće lek za bebu kojoj je, u okviru akcionog plana neonatalnog pregleda, dijagnostikovana spinalna mišićna atrofija, kako bi terapija počela blagovremeno, rekla je direktorka RFZO Sanja Radojević Škodrić
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Republički fond za zdravstveno osiguranje obezbediće lek za bebu kojoj je, u okviru akcionog plana neonatalnog pregleda, dijagnostikovana spinalna mišićna atrofija, kako bi terapija počela blagovremeno, rekla je direktorka RFZO Sanja Radojević Škodrić
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević pozvao je danas međunarodnu zajednicu da pod hitno reaguje na kontinuirano ugnjetavanje srpskog naroda od strane režima u Prištini, nakon što je na Gazimestanu, po završetku parastosa kosovskim junacima, privedeno najmanje 10 Srba.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.