Serijska proizvodnja „pegaza" već je ugovorena, a nosilac ovog posla biće fabrika „Utva" u Pančevu. Tamo je već u toku nabavka opreme, delova i alata. Prvi primerci sa trake će sići tokom ove godine
Vojsci Srbije prvih dana 2023. godine biće isporučene prve domaće borbene bespilotne letelice „pegaz".
Ovi dronovi, koji su deo jednog sistema, trenutno su u Vojnotehničkom institutu gde stručnjaci privode kraju poslednje pripreme za njihov transport u jedinicu. Time će biti i formalno stavljena tačka na decenijski razvoj naoružanja, čija će serijska proizvodnja početi već za koji mesec. Srbija se time svrstava u uski krug država u Evropi koje imaju sopstveni razvoj i proizvodnju ove vrste sofisticirane vojne tehnike.
U hangarima VTI u Žarkovu ekipa Novosti je zatekla ekipu stručnjaka, koja je godinama radila na razvoju jednog od najvažnijih projekata domaće namenske industrije, u završnici priprema za „Pegazov" let pod komandu Ratnog vazduhoplovstva i PVO. Kompletira se dokumentacija, pripremaju kompleti delova, pakuje oprema.
Iako vojne bespilotne letelice mnogi zamišljaju kao nešto složenije dronove za zabavu, reč je o izuzetno složenim sistemima. Prototip „pegaza", osim tri letelice, čine i relejna i zemaljska stanica, u kojoj je oprema za komunikaciju. Ispod trupa su „oči i uši" sistema - optoelektronska kugla, u koju su smeštene kamere (dnevna i termovizijska), kao laserski daljinomer i obeleživač cilja.
Potpukovnik Saša Lakić, načelnik Odeljenja zaduženog za integraciju opreme u vazduhoplove Sektora za vazduhoplovstvo VTI, objašnjava da je prototip letelice nedavno prošao završna ispitivanja u Tehničkom opitnom centru, što je sastavni deo procedure za prijem naoružanja i vojne opreme. Obavljeni su svi testovi, shodno zahtevima Vojske Srbije.
Na rešenje da se „pegaz" uvodi u naoružanje oružanih snaga pečat je udaren početkom decembra. Time je ozvaničen njegov let po vojne oznake, ali i definitivno potvrđeno da će svi budući primerci domaćeg drona biti identični prototipu.
Domaća nauka i industrija nisu do „pegaza" stigli ni brlo ni lako. Još pre desetak godina VTI je dobio nalog da se posveti kreiranju bespilotne letelice. Zadatak je glasio: razvoj višenamenske taktičke bespilotne letelice srednjeg dometa, namenjenu za izviđanje, osmatranje i prenos podataka, kao i dejstvo po fiksnim ciljevima na zemlji. Projekat je pokrenut, dobro je krenuo, ali zbog objektivnih limita domaće tehnologije nije mogao biti završen. Zato je 2019. godine sklopljen ugovor sa kineskim partnerima, pa je „pegaz" postao - međunarodni projekat.
- Prvi put smo primenili koncept zajedničkog razvoja sa stranim partnerom. Do sada smo osvajali tehnologiju po stranim licencama, kupovali u inostranstvu, ili samostalno proizvodili. Ovog puta inženjeri VTI, njihovi kooperanti i kineski stručnjaci sedeli su zajedno i projekat doveli do kraja. Kinezi u svojim kompanijama i u saradnji sa Univerzitetom u Pekingu bave se bespilotnim letelicama od šezdesetih godina prošlog veka. Iskustvo zajedničkog rada bilo je zaista neprocenjivo - kaže Lakić.
Inženjeri VTI bez greške projektovali su strukturu letelice, stajni trap, kočioni sistem, aerodinamiku. Ali pomoć iskusnijih zatražena je pre svega oko avionike, kao i autopilota, što je najveći izazov kod ovakvih projekata. U odnosu na početne zahteve napravljeno je niz unapređenja.
- Dolet je neuporedivo duži, budući da je početni zahtev bio 100 kilometara, a verifikovan je znatno duži dolet. Takođe, prvobitni zahtev bio je da „pegaz" bude samo letelica izviđačke namene. Poslednja iskustva iz sveta učinila su da se to promeni, pa je „pegaz" dobio i naoružanje. Pod njegovim krilima smeštene su laserski vođene rakete, koje mogu da dejstvuju po ciljevima na zemlji - nabraja Lakić.
Serijska proizvodnja „pegaza" već je ugovorena, a nosilac ovog posla biće fabrika „Utva" u Pančevu. Tamo je već u toku nabavka opreme, delova i alata. Prvi primerci sa trake će sići tokom ove godine.
Naoružanje
Laserski vođenje rakete FT-8D kojima je naoružan „pegaz" su kineske proizvodnje. VTI je međutim dobio tehnologiju, opise i procedure koje omogućavaju da se domaće rakete, koje budu razvijane u Žarkovu, integrišu na ovakve bespilotne letelice. Reč je o laserski vođenim raketama. Uništavaju živu silu i neoklopljena vozila. Domet ovih projektila zavisi od mnoštva faktora, kakvi su visina, brzina pri lansiranju i slično, a može da ide i do sedam kilometara. „pegaz" može da ponese ukupno 25 kilograma naoružanja.
Sukobi u Siriji, Nagornom Karabahu i Ukrajini stavili su fokus svetske javnosti na besposadne vazduhoplovne platforme. Nameće se otud, pitanje, gde je „pegaz" u poređenju sa svetskim konkurentima:
- Prema klasi, dimenzijama i poletnoj težini „pegaz" je najpribližniji američkoj bespilotnoj letelici „RQ-7 shadow". Turski „bajraktar", koji poslednjih meseci puni novinske stupce i vojne izveštaje, letelica je više klase - većih dimenzija i sa jačim motorom. U poređenju sa kineskim dronovima, performanse „pegaza" su približne sa letelicom CH-92, koju već koristi Vojska Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U Kragujevcu je danas, u Velikom parku, održano blokadersko okupljanje povodom godišnjice osnivanja organizacije koja sebe naziva "Ujedinjeni zborovi Kragujevca".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Vladimirovcima da nadležni organi treba da rade svoj posao u slučaju vojnog analitičara Aleksandra Radića, ističući da ga zanima isključivo istina i odgovornost svih koji su, kako je rekao, učestvovali u širenju laži o navodnoj upotrebi zvučnog topa.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U stanu u novosadskoj ulici Molnar Đule došlo je do požara kada se zapalila veš mašina, a zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca sa dva vozila, vatra je ugašena i sprečena je veća materijalna šteta.
U toku jučerašnjeg dana na teritorjii glavnog grada otkrivene su čak tri laboratorije za proizvodnju marihuane u veštačkim uslovima, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je ukupno sedam osoba.
Prošlo je tačno dve godine od kada je šiptarski terorista Faton Hajrizi ubio srpskog policajca Nikolu Krsmanovića koji je vršio redovnu kontrolu graničnog punkta u Loznici. Povodom dvogodišnjice smrti hrabrog policajca potresnim rečima se oglasila njegova sestra Katarina.
U ataru sela Gornja Rečica kod Prokuplja došlo je do prevrtanja traktora na kojem je bio vozač. Međutim, nadležne službe još nisu došle do čoveka i u toku je spasavanje.
Rusija se priprema da tokom jeseni mobiliše više od 500.000 ljudi, a deo njih mogao bi gotovo odmah da bude upućen na front u Ukrajini, tvrde ukrajinski zvaničnici.
Američki vojni magazin 19FortyFive otkriva zašto je ruski operativno-taktički kompleks Iskander-M postao najveća noćna mora za NATO sisteme Patriot i THAAD.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Anica Lazić, devojka glumca Lazara Ristovskog, objavila je snimak iz šminkernice na kojem se jasno vidi kako njen nos izgleda tri meseca nakon operacije.
Alen Dragosav, suprug pevačice Maje Berović, danas je uspešan biznismen, a malo je poznato da je put započeo kao vozač kamiona. Vremenom je izgradio sopstveni biznis, a njegova kompanija danas broji čak 83 zaposlena.
Izbačeni učesnici rijalitija Elita izneli su prognoze za pobednika, a dva imena se najčešće izdvajaju. Ko će na kraju odneti titulu, biće poznato već vrlo brzo.
Voditeljka rijalitija Elita Dušica Jakovljević je otkrila da je zbog prevelikog umora i iscrpljenosti prinuđena da napravi kratku pauzu tokom vikenda kako bi "napunila baterije".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.