Iako je kreditiranje mimo banaka i pojedinih institucija zabranjeno, zalagaonice u Srbiji već godinama daju zajmove svojim klijentima tako što im u zamenu za prazan ček daju novac uz nemalu proviziju.
Praktično, za ček u vrednosti od 5.000 dinara oni su spremni da vam daju 4.500, a vi ste u obavezi da se nakon mesec dana pojavite i otkupite taj ček po originalnoj vrednosti.
Ove usluge su vrlo lako dostupne, dovoljno je da se na internet pretraživač ukuca "zalog novca"i izađu nazivi mnoštva zalagaonica. Takođe, oglasi se mogu videti i na ulicama ili izlozima lokala.
Foto: rtv mag printscreen
zalagaonice koje daju zajmove u Srbiji
Ove usluge koriste razni slojevi društva: od običnih ljudi do poslodavaca koji tako isplaćuju radnike. Najčešći razlog unovčavanja čekova je to što ljudima zafali novca pred kraj meseca da bi platili račune ili osnovne životne nemirnice dok ne legne plata.
Takođe, time pokrivaju ratu za letovanje ili dečju ekskurziju, ali i ratu kredita ukoliko je potrebno hitno odneti novac u banku.
Princip "keš-ček" kažnjiv zakonom
Zalagaonice funkcionišu po principu uzimanja provizije za ček ili predmet koji "čuvaju". Naime, za ček od 5. 000 dinara provizija je najčešće 10 odsto, odnosno 500 dinara. Za ček te vrednosti, u zalagaonici će vam dati 4.500 dinara, ali ćete vi posle mesec dana morati da vratite pun iznos od 5.000 dinara. Ukoliko ljudi u dogovorenom vremenu ne otkupe svoj ček, svaka zalagaonica ima svoju politiku regulisanja naplate, ali najčešće:
* Naplaćuju sredstava preko banke
* Klijent plaća 500 dinara za svaki mesec sledeći produživanja duga
Ovakav način dolaska do novca je mnogima najbrži i najlakši jer nema odlaska u banku, papirologije, proveravanja keditne sposobnosti i čekanja u redovima, a ipak možete biti odbijeni. Rizik jeste veći, ali su ljudi spremi da to podnesu zbog težine situacije u kojoj se nalaze.
Foto: rtv mag printscreen
Zvaničan stav NBS jeste da je takav postupak krivično delo
Zvaničan stav NBS jeste da je takav postupak krivično delo i predstavlja neovlašćeno kreditiranje. Kao takvo, svako unovčavanje čekova preko posrednika, zalagaonica, menjačnica ili trećeg lica, nije dozvoljeno.
Tužilaštvo ima nadležnost da utvrđuje odgovornost vlasnika firmi koje se bave time, dok NBS naglašava da ona ne daje zalagaonicama dozvolu za rad. U Srbiji se davanjem kredita mogu bavaiti samo banke i određenje institucije čiji je rad određen tačnim uslovima ili zakonom. Prekršaj neovlašćenog davanja kredita i izdavanje platnih kartica se, prema Zakonu o bankama, reguliše kaznom zatvora od tri do pet godina, navode u NBS.
Zvanična statistika pokazuje da je u Srbiji u 2022. godini realizovano oko 21, 4 odsto manje čekova nego u 2018. godini, ali to suštinski ne ugrožava opstanak ovog biznisa.
Primamljive internet ponude
Na brojnim stranicama koje se mogu naći na internetu, vidi se da pored unovčavanja čekova, pružaju različitu vrstu usluga: zalog dragocenoti, zlata, tehnike, nekretnina, vozila, pa čak i životinja. Što se tiče novčanih pozajmica, svi naglašavaju isplatu odmah.
Nekoliko zalagaonica koje smo kontaktirali nisu želeli da razgovaraju, dok su nam u jednoj beogradskoj ipak potvrdili da čekove unovčavaju po proviziji od 500 dinara mesečno. Potrebno je, naravno, upisati datum na čeku, kako bi on bio validan.
Prosečna vrednost po realizovanom čeku u 2022. godini, prema podacima NBS, iznosila je 4.600 dinara. Pretražujući oglasne stranice, mogu se uočiti ponude za unovčavanje čekova za 4.700 dinara, a u rođendanskom mesecu klijenta i do 4.800 dinara. Broj čekova koji se mogu uzeti je neograničen, a zajmodavci idu dotle, da nude uslugu kurira koji donosi novac na kućnu adresu. Takođe, ček može i da se pošalje lično, a neki imaju posebne ponude za pozajmice penzionerima.
Davanja novca i predmeta pod kamatu datira od najranijih vremena. Kako se oduvek vezivao za aktivnosti "ispod radara", transakcije su se obavljale na skrivenim mestima i u najvećoj tajnosti. Danas je sve transparentnije, zalagaonice se nalaze u centru grada, ali se diskrecijom i dalje hvale prilikom reklamiranja svojih usluga.
Jedan takav preduzetnik iz Nemačke, čija privatna zalagaonica postoji preko 25 godina, rekao je da se svojim mušterijama ne javlja na ulici, kako bi im zaštitio identitet. Rekao je da mu dolazi mnogo novih klijenata, srednje klase i studenata, što je snažan pokazatelj krize.
Zanimljiv je podatak da je prva zalagaonica u Nemačkoj osnovana je pre skoro pola milenijuma, tačnije 1560. godine u Hamburgu. Trenutno ih tamo ima preko 250, dok NBS nema podatak o broju ovih ustanova u Srbiji jer nije nadležna za njihovu kontrolu.
Majka heroja sa Košara Srđana Stančetića, Dragoslava, čiju su bronzanu bistu ukrali vandali sa groblja u mestu Banovo Polje, dočekala je ekipu Informera u svojoj kući sa suzama u očima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Majka heroja sa Košara Srđana Stančetića, Dragoslava, čiju su bronzanu bistu ukrali vandali sa groblja u mestu Banovo Polje, dočekala je ekipu Informera u svojoj kući sa suzama u očima.
Poznata novinarka Ljiljana Smajlović u gostovanju na TV Prva do koske je razotkrila lažnu elitu i glumačke blokadere, ogolivši njihovo licemerje i opasne planove za izazivanje haosa na dan izbora!
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Kada se na jedno mesto stave izjave i postupci blokadera, dobija se slika liste kojoj je jedini cilj da po svaku cenu i mimo volje naroda sruši Aleksandra Vučića.
Pred izbore zakazane za 25. oktobar nastavljaju se udari na Srbiju iz Hrvatske i nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandra Vučića.
Profesor na Pravnom fakultetu i član Zeleno-levog fronta (ZLF) Svetislav Kostić, tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji Nova S javno je priznao političku snagu Aleksandra Vučića, shvatio da gube predstojeće izbore, a potom prešao na najprizemnije vređanje starijih sugrađana!
Predstavnici blokaderske liste ponovo su pokazali neviđeni kukavičluk i dokazali da smeju da gostuju jedino na tajkunskim televizijama poput N1 i Nova S, gde im se ne postavljaju nikakva neprijatna pitanja!
Večeras je u Exatlonu Srbija, najvećem sportskom rijalitiju koji se emituje na televiziji Informer, održana još jedna uzbudljiva borba za luksuzni smeštaj, a pobedu je odneo Crveni tim.
U novoj epizodi Exatlona voditelj Aleksa Erski čestitao je Juliji Budiši i saopštio kako je ona devojka sa najboljim rezultatom u prošlonedeljnim borbama.
Krvavi obračuni među kriminalnim grupama u pojedinim slučajevima, dovode do stradanja nevinih ljudi jer su ih plaćene ubice pomešale sa osobama koje su im meta likvidacije.
Američki predsednik Donald Tramp potvrdio je da razmatra smenu ambasadorke SAD u Grčkoj Kimberli Gilfojl, bivše verenice njegovog sina Donalda Trampa Mlađeg.
Ukrajina bi nakon završetka sukoba sa Rusijom mogla da bude podeljena između nekoliko država ili da se pretvori u nefunkcionalnu zemlju kojom upravljaju ultranacionalisti, upozorio je penzionisani američki diplomata Čas Friman.
Dva teretna broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, pri čemu je jedan potonuo, dok je sa drugog evakuisano svih 15 članova posade, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Slavni reditelj i bard jugoslovenske i svetske kinematografije Lordan Zafranović dobio je veliko međunarodno priznanje "Planetarni Tesla" za dostignuća u umetnosti i kulturi.
Muzički mogul Šon Kombs, poznatiji kao Paf Dedi, hitno je prebačen u bolnicu zbog povrede glave zadobijene tokom boravka u federalnom zatvoru u Nju Džersiju.
Izbor psa ne zavisi samo od njegovog izgleda i karaktera već i od toga koliko je aktivan, kakvu negu zahteva i kojim zdravstvenim problemima može biti sklon.
Ostavljanje bakšiša za mnoge je sasvim uobičajeno, ali ono što se u jednoj zemlji smatra znakom zahvalnosti, u drugoj može biti nepristojno ili potpuno nepotrebno.
Jednojajčane bliznakinje Kamil i Kenerli Kit udale su se za jednojajčane blizance Dromila i Dromala Volfganga još 2022. godine, ali su neobičnu ljubavnu tajnu krili sve do nedavno.
Harmonikaš Dragan Stojković Bosanac mnoge je iznenadio kada je napustio žiri "Zvezda Granda" i prešao u "Pinkove zvezde", gde je dobio znatno bolje uslove.
Pevačica Jasna Kočijašević već godinama se potpuno povukla iz javnosti i živi daleko od medijske pažnje, a njen život obeležila je nezapamćena porodična tragedija od koje se nikada nije u potpunosti oporavila.
Prijatelj i cimer političara Čedomira Jovanovića Aleksandar Kos živi na visokoj nozi, a na ruci ima sat po ceni jedne garsonjere u Beogradu, a vozi automobil od oko 100.000 evra.
Episkop remezijanski Stefan Šarić govorio je o svom dugogodišnjem duhovnom odnosu sa Svetlanom Cecom Ražnatović, sa kojom je blizak još od 2011. godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.