Uspešno održana konferencija "Prevencija gojaznosti: budućnost zdrave nacije": Inicijativa za povećanje časova fizičkog, zbog sve veće gojaznosti zahtevi za hirurgijom i kod adolescenata
- Pitanju prekomerne gojaznosti moramo prići sistemski, ali i značajnijim finansijskim ulaganjem u preventivne mere, jer je to višestruku korisno za pojedinca, porodicu i društvo u celini - istakla je Mirjana Uzunović Mako, direktorka Sektora za ugovaranje zdravstvene zaštite RFZO, na otvaranju konferencije "Prevencija gojaznosti: budućnost zdrave nacije" koji su organizovali European communicantion centar i Struktura, centar za gojaznost.
Ona je navela da značaj podizanja svesti o značaju prevencije i to kako "imamo 57,1 % prekomerno uhranjenih".
– Gojaznost nije samo estetski problem vezan za višak kilograma, već ozbiljan medicinski problem. U protekle dve decenije stopa gojaznosti u Evropi se povećala tri puta. Prekomerna uhranjenost je ekonomsko i socijalno opterećenje i za pojedinca i za porodicu. Prema podacima iz 2019, više od polovine stanovništva, konkretno 57,1 % je prekomerno uhranjeno. Stopa gojaznosti raste, ali srećom još nije kao u Evropi, naročito Portugalu, Mađarskoj i Turskoj.
Bitno je podići nivo svesti
Doc. dr Ognjan Skrobić, sa Klinike za digestivnu hirurgiju IKC Srbije rekao je da je hirurgija samo finalni aspekt lečenja gojaznosti.
- Možda je bitnije da počnemo da razmišljamo svi zajedno u pravcu kako da prepoznamo problem. Prvo polje je prevencija – o gojaznosti se malo govori, a i ne postoji svest da je gojaznost bolest, što jeste – istakao je on.
Ključni zdrava ishrana i fizička aktivnost
Na prvom panelu 2PODRŠKA, USAGLAŠENOST I AKTIVNOST INSTITUCIJA: ključ uspeha prevencije i zdravlja generacija koje dolaze", dr sc. Med. Jelena Gudelj Rakić, iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", upozorila je da među decom od 5 do 19 godina ima 340 miliona sa prekomernom telesnom masom.
Alarmantni podaci
– Velika studija iz 2016. je pokazala da je broj onih sa prekomernom telesnom masom porastao sa 114 miliona 1975. godine na 340 miliona 2016. fodine – navela je Rakić i kao značajno istakla što je 2018. doneta Uredba o nacionalnom programu za prevenciju gojaznosti – istakla je ona i dodala da živimo u sredini koja pogoduje nastanku gojaznosti:
Foto: nsuzivo
Konferencija za prevenciju gojaznosti
– Ljudi sve više vremena provode u prevozu, a manje hodajući ili vozeći bickl. Manje vremena se troši na pripremu hrane, a zahvaljujući modernim tehnologijama, sada vam hrana sama dolazi na vrata, ne morate ni da ustanete iz fotelje. Tvrdim da je moguće hraniti se zdravo, a da ne bude skupo!
Inicijativa za povećanje časova fizičkog
Sanja Dulać, rukovodilac grupe u Sektoru za predškolsko i osnovnoškolkno obrazovanje i vaspitanje Ministarstva prosvete naglasila je da je to ministarstvo kao jedan od osnovnih ciljeva postavilo razvijanje zdravih navika i stilova života, kao i bavljenje fizičkom aktivnošću.
– Postoji inicijativa da se sa tri časa fizičkog vaspitanja poveća na pet časova nedeljno, jer smo ustanovili da je to jedina aktivnost koju pojedina deca imaju. Takođe, problem zdrave ishrane je prepoznat i uvršten u redovne programe obrazovanja i vaspitanja, kao i projekte. Gledamo da u tome imamo podršku javnih ličnosti koji su idoli mladim generacijama – rekla je Dulać.
Ona je iznela podatak da od 1.300 osnovnih škola u Srbiji oko 650 ima svoju kuhinju.
Moje telo je reklo "ne"!
Pevačica Bojana Stamenov koja je prirodnim putem izgubila više od 80 kilograma podelila je svoje lično iskustvo, pričajući i o psihološkom bremenu gojaznosti.
- Ceo život sam se šalila da rastem u visinu i u širinu podjednako, a onda sam jednog momenata prestala da rastem u visinu. Nakon 30- te sam počela da osećam svoju težinu. Moje telo je reklo „ne“ – i to je bilo očigledno na mnogim poljima, od mojih psihičkih stanja, promena u ponašanju, napada panike, a krenulo je da se odražava i na fizičko zdravlje. Prelomna tačka je bila kada sam se uplašila da ću izgubiti glas, a onda i tokom korone, negde 2020. godine kada sam primetila da počinjem da ne vidim dobro i izmerila šećer 27,7 – priča Bojana.
I mali višak kilograma je opasan
Doc. dr Ognjan Skrobić, sa Klinike za digestivnu hirurgiju IKC Srbije rekao je da čak i blagi višak kilograma može da bude zabrinjavajući, naročito ako je reč o viscelarnim mastima, onima koje se talože oko struka.
- Odatle počinje problem, a onda se javlja poremećen metabolizam šećera, strada KV sistem, dolazi do oštećenje bubrega i srca, kao i lokomotornog sistema, najpre kukova, kolena i kičme. Gojaznost je odavno definitivno bolest i, primera radi, u SAD čak 35% odraslih je gojazno sa BMI preko 35. Čak postoji i podatak da 1% ulaganja u digitalne tehnologije za 3% podiže gojaznost – naveo je dr Skrobić.
Foto: nsuzivo
On je izneo i zabrinjavajući podatak da u poslednje vreme sve više ima zahteva za barijatrijskom hirurgijom i kod pacijenata sa 14 godina.
U 95% slučaja adolescenata je gojazno zbog nezdravog životnog stila
Na drugom panelu "Značaj zdravog zalogaja za zdravo detinjstvo i zdravu budućnost" pedijatar endokrinolog Snežana Lešević, načelnik Čigotica TIMA, Centra za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata, navela je da taj centar radi već 15 godina.
- Kao odgovor na gojaznost Centar je počeo da radi 2008. Lečeno je 9.700 adolescenata iz svih delova naše zemlje. Ovo je jedini centar na Balkanu koji nudi multidisciplinaran pristup, ali i individualan pristup lečenju gojaznosti. Kompleksan je problem i pristup za lečenje gojaznosti kod dece i odraslih nije isti. Trenutno je 31 dete na našem odeljenju i sve je veći broj ekstremno gojazne dece i to nas veoma brine, a naročito je ugrožen predškolski uzrast. Gojaznost je hronična bolest. Samo pet odsto dece je gojazno zbog nekog oboljenja, reč je o sekundarnoj gojaznosti. U 95% slučaja naših adolescenata je gojazno kao posledica nezdravog životnog stila – nepravilna ishrana, hiper kalorijska, nekretanje, loš san, sati uz TV i telefon, i eto problema – navela je doktorka.
Odgovorni marketing
Mag. nutricionista Koraljka Novina Brkić, regionalni nutricionista Nestle Adriatic smatra da je potreban multisektoralni pristup.
- Prvo, mi možemo proizvode menjati i pre 15 godina je počeo taj koji se, pre svega, koji ogleda u smanjenju soli, šećera, trans masti u proizvodima. Nutrijenti od javnog zdravstvenog interesa se smanjuju, a povećavaju se povrće, vlakna, mahunarke, začinsko bilje u proizvodima. Druga naša uloga je kako komuniciramo proizvode, da to bude odgovorni marketing i etičko oglašavanje. Nestle je potpisnik Povelje o odgovornom marketingu prema deci koji kaže da se deci do 12 godina ništa ne bi trebalo reklamirati i mi to jako poštujemo.
Sve više dece u crvenoj zoni
Ana Rajić, OŠ "Zmaj Jova Jovanović", projekat "Budi sit, budi zdrav – zdrava školska užina" kaže da se trude da edukuju i decu i roditelje, kada je reč o zdravoj ishrani.
- Roditelj je taj koji stavlja hranu na sto, taj koji može ili ne usmerava dete, zato se trudimo i da utičemo na roditelje. Na početku svake godine dobijamo podatke da li su deca u zelenoj ili crvenoj zoni, i dužni smo da obavimo razgovore sa detetom i njegovom porodicom koje je u crvenoj zoni. Međutim, mi ne smemo da idemo dalje, ako roditelj to ne podržava. Na sreću, roditelju sve više podržavaju. Uvek je bilo dece koja su išla u crvenu zonu, samo ih je nekada bilo po 4-5 u generaciji, a sada ih je sve više – konstatuje Rajićeva.
Izazovi pilot projekta
Dubravka Todorović i Nenad Jeremić iz Medicinske škole "Nadežda Petrović", predstavnici su škole koja je uspešno implementirala projekat "Budi sit, budi zdrav – zdrava školska užina" čiji je cilj da se pokaže značaj pravilne ishrane.
Jeremić je precizirao da je u tri nedelje projekta učestvovalo pet odeljenja, dok je Todorovićeva navela da su deci davali izazove tokom trajanja projekta, poput da se pije do 1 litara vode, imali su dan bez slatkiša, dan bez pekare, da naprave sendvič, da pojedu dve voćke, i pojedu kuvani obrok kod kuće.
Visoka postignuća u direktnoj vezi sa anksioznošću
Treći panel "Briga o zdravlju zaposlenih: recept uspešnih kompanija" čula su se zanimljiva iskustva i prakse koja se primenjuju u našim kompanijama.
Ivana Tanasković, defektolog i psihoterapeut, istakla da su naši preci prolazili veće izazove životne, ali zbog životnog stila mi smo u bor i na dnevnom nivou.
- Pregust raspored, saobraćaj, egzistencijalni problemi, zdravstveno osiguranje, od jutra do mraka smo ubrzani. To je neprirodno stanje. Imao pravilo 8-8-8, da spavamo, radimo i odmaramo. Stres koji izaziva pritisak na poslu stalno podiže novo kortizola u krvi, kao i anksioznost. Kada pričamo o visokim postignućima, ne možemo da ne pričamo o anksioznosti – kaže Tanaskovićeva.
Anđela Arula, psiholog HR Bussines partner, Nestle Adriatic, rekla je da je zdravo okruženje bezbedno okruženje, i da zaposleni treba da se osećaju sigurno i dobro na svom mestu.
- Od prvog radnog dana nijedan od zaposlenih ne ulazi bez obaveznog treninga koji se odnosi na bezbednost na radu i sastanke počinjeno sa minutom za bezbednost – istakla je Arula.
Ivanka Novaković, chief HR officer Delta holdinga, navela je da u svom sistemu imaju 37 pravnih lica.
- Moramo da vodimo računa o zaposlenima na različite načine. Imamo opštu strategiju koja se odnosi na brigu o zaposlenima i za nas je specifično da u „Delti“ radi 14 psihologa. Jednom mesečno imamo predavanja o svim aspektima zdravlja gde podižemo svest zaposlenih. Neki naši zaposleni rade joga vežbe u kancelarijama, tzv. office yoga, što je veoma korisno – kaže Novakovićeva.
Marija Bursać Vukadin, direktor Struktura centra za gojaznost, navela je da kod gojaznosti postoji socio-medicinski aspekt.
- Oni su manje motivisani, imaju manje energije, pridružene bolesti i lošiji radni učinak i to se odražava na kompaniju.
Konferenciju su organizovali European Communication Center i Struktura, Centar za gojaznost. Institucionalni pokrovitelji događaja su Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvete, a partneri konferencije Delta holding, Nestle i Perfect body shine, a prijatelji Medtronic, Ethicon, Pharma Idea, Jamiseon, Imlek, Mar Medica, platinum sponzor Novo Nordisk i srebrni sponzor PharmaSwiss.
Paralelno sa ovom konferencijom održavao se i stručni simpozijum u tri sesije na kome su učestvovali naši eminentni lekari.
Gojaznost nije samo estetski problem već predstavlja i faktor rizika koji može izazvati brojne zdravstvene poremećaje i bolesti istaknuto je danas na konferenciji "Prevencija gojaznosti: Budućnost zdrave nacije".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost nije samo estetski problem već predstavlja i faktor rizika koji može izazvati brojne zdravstvene poremećaje i bolesti istaknuto je danas na konferenciji "Prevencija gojaznosti: Budućnost zdrave nacije".
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Moskva je odbila, kako je gradonačelnik glavnog grada Sergej Sobjanjin opisao, najveći napad dronovima do sada, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane od subote su oborili više od 1.600 bespilotnih letelica.
Na društvenoj mreži Iks pojavio se zastrašujući video-snimak na kojem se vide mala deca koja su perfidno uvučena u političke igrice, nahuškana da skaču i skandiraju stihove pesme grupe Beogradski sindikat "Mojne da si ćaci".
Potpredsednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poslala je moćnu poruku iz Srbije nakon susreta sa narodom u Rasinskom i Šumadijskom okrugu, u selima Gornji Stepoš i Grošnica.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić javio se uživo putem svog TikTok naloga na putu ka Kragujevcu, gde otvara novu obilaznicu, te tom prilikom otkrio ekskluzivne detalje iz razgovora sa svetskim liderima.
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Najbizarnija lopovska grupa u Zagrebu konačno je dočekala pravosudni epilog. Četvorica majstora mesecima su harali po kućama i vikendicama noseći sve što im padne pod ruku, od bakarnog krova s mrtvačnice do kamina od 100 kila, a spektakularni fijasko doživeli su kada su ukrali bager od 150.000 kuna i njime se strmoglavili niz liticu.
Policija je u petak u Tuzli uhapsila H. K. (33) zbog sumnje da je pomogao Elvisu Selimoviću (44) nakon što je on iz automatske puške izrešetao svog rođenog brata Eldina (40) sa čak sedam hitaca.
Odlukom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, optuženi pripadnici "kavačkog klana" Mario Milošević i Zoran Kažić brutalno su kažnjeni i bačeni u hladne samice spuškog zatvora Spuž, nakon što su tokom posete izveli mučki napad na Radoslava Gila Stanišića.
U subotu uveče se u naselju Skrobara dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubila S.M. (71) , kada je na nju automobilom naleteo za sada nepoznati vozač koji je potom pobegao sa lica mesta.
Viši sud u Novom Pazaru odredio je pritvor do 30 dana N. Š. (1991), zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo trgovina ljudima. Pritvor je određen na predlog Višeg javnog tužilaštva u Novom Pazaru.
Neobična gošća pojavila se na biračkom mestu u Sočiju tokom izbornog dana u Rusiji. Slonica Margo, koja je upravo napunila 18 godina, posetila je biračko mesto broj 4510 i odmah privukla pažnju prisutnih.
Ubrzano jačanje nemačkih oružanih snaga počinje da izaziva zabrinutost u pojedinim evropskim prestonicama, piše američki list "Volstrit džornal", navodeći da se u Evropi ponovo otvara pitanje koliku vojnu moć bi Nemačka trebalo da ima.
Mađarski premijer Peter Mađar poliven je vinom tokom manifestacije "Dani berbe u Seksardu", a ceo incident zabeležen je kamerom. Snimak je potom objavio i sam Mađar na svojoj Fejsbuk stranici, uz komentar da je "šteta zbog dobrog seksardskog vina".
Francuski predsednik Emanuel Makron poručio je da će arhipelag Sen Pjer i Mikelon ostati francuska teritorija, nakon što je američki predsednik Donald Tramp na društvenoj mreži objavio mapu na kojoj su brojne teritorije Severne Amerike, Kariba i okolnih područja prikazane u bojama američke zastave.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Korišćenje opcije za prebacivanje sadržaja sa telefona na pametni televizor može da ograniči količinu podataka koje striming platforme prikupljaju o navikama korisnika. Upravo zato ovakav način gledanja nije naročito poželjan kompanijama koje stoje iza popularnih servisa.
Dok neke višegodišnje biljke bez problema mogu da prezime napolju, tropske i suptropske vrste mnogo su osetljivije na niske temperature. Zato ih je potrebno zaštititi i, pre prvih mrazeva, uneti u zatvoren prostor.
Milan Stanković godinama intrigira javnost, a sada su njegove kolege iz perioda "Zvezda Granda" otkrili detalje o njemu koje publika do sada nije imala priliku da čuje.
Pevačica Dijana Janković, poznatija kao Didi Džej, prvi put se pojavila u javnosti nakon višemesečne pauze zbog zdravstvenih problema, i to na humanitarnoj zabavi Šarliz Teron u Los Anđelesu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.