Odvijanje saobraćaja Er Srbije sa beogradskog aerodroma prema planiranom redu letenja i dalje je izuzetno otežano zbog usporenog rada i nedovoljnih kapaciteta pojedinih aerodromskih službi. U sadejstvu sa ostalim faktorima koji su specifični za tekuću letnju sezonu, to dovodi do učestalih faznih kašnjenja, pa i posledičnih otkazivanja letova Er Srbije sa beogradskog aerodroma.
Iako je nedostatak osoblja na ključnim pozicijama označen kao jedan od najvećih rizika još pre šest meseci u dokumentu koji se bavio nivoom pripremljenosti za letnju sezonu, očigledno je da taj problem u međuvremenu još uvek nije rešen.
Na zajedničkim sastancima koji su prethodili tekućoj letnjoj sezoni, predstavnici Er Srbije redovno su i iscrpno obaveštavali predstavnike kompanije Belgrejd erport o svim planovima srpske nacionalne avio-kompanije, povećanom broju destinacija, širenju flote i nezabeleženom rastu putnika, za šta su već tada postojale odgovarajuće projekcije.
Postoji čitav niz problema sa kojima se Er Srbija već nedeljama suočava na dnevnom nivou na beogradskom aerodromu, koji imaju vrlo ozbiljne posledice po redovnost saobraćaja i koji se svakim danom samo produbljuju. U poslednjim danima, situacija na aerodromu sve više počinje da izmiče kontroli. Pri tome se ne misli samo na kašnjenja i otkazivanja usled kvara na rendgenskom uređaju za kontrolu prtljaga u četvrtak, 22. juna. To je bio samo jedan incident, a problem funkcionisanja aerodromskih službi je daleko veći od toga i hronične je prirode.
Proces prihvata putnika izuzetno je usporen. Agenti na šalterima za čekiranje putnika su nedovoljno obučeni i proces traje duže nego što je standardno. Traka za prtljag staje veoma često i posledično se stvaraju veliki redovi na šalterima za prijavu putnika na let. Usled toga, letovi se kasno zatvaraju za polazak i kasne, putnici s pravom negoduju, a prtljag neretko zaostaje na aerodromu i mora naknadno da se šalje putnicima. Tzv. drop off šalteri za predaju prtljaga već čekiranih putnika takođe često nisu u funkciji.
Osoblje za ukrcavanje prtljaga u avion vrlo često kasni i nema dovoljno ljudi. U večernjim časovima nedostaju zaposleni u svim službama podrške, često moraju da se čekaju i agenti na gejtovima za ukrcavanje. Problemi postoje čak i na dolaznim letovima, kada putnici usled nedovoljnog broja zaposlenih na iskrcavanju prtljaga i u sortirnici, često moraju da čekaju prtljag duže nego što im je trajao let. Kada je reč o zaostalom prtljagu, on se nagomilava velikom brzinom, povratnu informaciju o statusu prtljaga je nemoguće dobiti, a postojeći zaposleni ne uspevaju ni da ga popišu, a kamoli da ga pošalju putnicima. Očigledno je da postoje problemi sa opremom i infrastrukturom, kao i da na svakom koraku u lancu nedostaju obučeni ljudi.
Er Srbija u potpunosti razume opravdano nezadovoljstvo putnika i izvinjava se svima onima čiji su letovi tokom poslednjih nekoliko nedelja kasnili ili bili otkazani. Istovremeno, srpska nacionalna avio-kompanija zahteva od kompanije Belgrejd erport, koja upravlja beogradskim aerodromom, da odgovorno prihvati svoje obaveze, u najkraćem roku reaguje na sve navedene probleme i stvori neophodne uslove za redovno odvijanje saobraćaja u interesu obe kompanije i naših zajedničkih putnika.
Usled jutrošnjeg kvara sistema za rendgenski pregled prtljaga na beogradskom aerodromu, danas može doći do značajnijih odstupanja od planiranog reda letenja avio-kompanija koje poleću sa Aerodroma Nikola Tesla Beograd, uključujući i Er Srbiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Usled jutrošnjeg kvara sistema za rendgenski pregled prtljaga na beogradskom aerodromu, danas može doći do značajnijih odstupanja od planiranog reda letenja avio-kompanija koje poleću sa Aerodroma Nikola Tesla Beograd, uključujući i Er Srbiju.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.