Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Dinko Knežević rekao je da je otvaranje rudnika litijuma razvojna šansa za Srbiju, jer zahvaljujući rudniku kraj u kome se on otvara oživi, a nakon toga plodove ubira cela zemlja
Da li je Srbiji potreban rudnik litijuma i koliko je on bitan za našu zemlju?
- Kao što je rudnik bakra bitan, tako je i rudnik litijuma bitan. Bitan je kao i svaki drugi metal. Prosto rečeno, čim otvorite rudnik celi kraj počinje da živi, ljudi se zapošljavaju, vraćaju se, ne odlaze, što je najvažnije, sve se menja. Najobičniji kamenolom kad se otvori već je to za taj kraj napredak, od popravke puteva do dovođenja struje i svega ostalog. Litijum je samo politizovan, a sada mu je odlična cena. Isto je kao i svaki rudnik, to je dobit, kraj u kom se otvara rudnik odjednom postaje značajan - rekao je profesor u intervjuu za Srpski portal.
Pomenuli ste rudnik bakra i njegov značaj. Da li možete da napravite paralelu sa otvaranjem rudnika litijuma i oživljavanje tog kraja?
- Vi ne biste znali za Bor bez rudnika. Kad je tamo sve stalo oni doslovno nisu imali šta da jedu, dok nije rudnik prorado. Najskuplja pijaca do 90ih godina je bila u Boru, tamo je sve bilo duplo skuplje nego u Beogradu. Kad je došla kriza i kada su rudnici zatvarani bilo je sve duplo jeftinije nego u Beogradu - objasnio je Knežević značaj.
Dok govorite o otvaranju rudnika litijuma kažete da će oživeti kraj u kome se on otvori, ali koliko će značiti za celu zemlju?
- Pa sugurno da je važno za celu zemlju. Tu odmah u komšiluku može da se napravi fabrika baterija, tu već postoje predugovori, a čim se pojavi fabrika baterija to znači da ste vi taj nivo obrade podigli na viši nivo. Posle toga, to vam je odmah prva šansa da počnete da pravite i električne automobile koji će verovatno biti budućnost i to se sve koncentrično širi. Neko ima interes da to politizuje u ovom trenutku da Srbija malo zaostane, što gore to bolje, to je potpuno politička stvar i nema veze sa tehnikom.
Kada smo kod politizacije, da li je zaista toliko štetno iskopavanje kako tvrde oni koji se sebe u Srbiji predstavljaju ekolozima?
- Oni nemaju pojma. Oni nikada to u životu nisu videli. To je podzemni rudnik. Vi imate i podzemni rudnik uglja u Sokobanji koji je 670 metara ispod zemlje. To je toliko ispod zemlje i šta vi sad možete da vidite i nešto da vam smeta? Razume se da to mora da izađe napolje, kao i svaka ruda, ali onda imate fabriku gde neko radi u zatvorenom prostoru. Ničeg posebnog tu nema. Nije to ništa prljavije od poljoprivrede, ali morate jesti nešto, jel da? Fabrika kao i svaka druga, ali nekome to ne odgovara, to je politika.
- Sigurno da jeste. Napravite fabriku čokolade i odmah imate razvojnu šansu za taj kraj i sve ostalo. Tako je i sa svakim rudnikom, to je razvojna šansa, a najpre se napredak oseti u tom kraju gde se otvara, stižu pare, zapošljavanje, a onda i u celoj zemlji.
S obzirom na potražnju i činjenicu da je ceo svet u trci za litijumom, ali uzimajući u obzir i njegovu namenu, da li možemo da kažemo da je to jedan od metala budućnosti?
- U bliskoj budućnosti, od 25 do 35 godina to je sigurno metal koji će obeležiti taj period, to je metal koji se sada mora iskoristiti - zaključuje profesor Knežević.
U poslednjih nekoliko godina, Srbija se našla upletena u strastvenu i ponekad kontroverznu debatu o Jadar rudniku, značajnom projektu rudarenja koji predvodi globalni gigant u oblasti rudarstva, Rio Tinto.
Najmnogoljudnija država sveta je u februaru otkrila nalazište litijuma u oblasti Džamu i Kašmir, i taj litijum će u narednih nekoliko nedelja prodavati na aukciji.
Masovna proizvodnja električnih automobila koje pokreću litijumske baterije s jedne strane, i manjak ležišta za eksploataciju s druge, u poslednjih nekoliko godina doveli su do povećanja potražnje za ovom sirovinom.
Poslednjih godina svet se nalazi u trci za litijumom koji je postao ključni metal u industriji svake zemlje. Istraživanje istog postao je prioritet jer njegova vrednost i potražnja raste iz dana u dan
Nedaleko od Frankfurta izdaju se nove licence za istraživanje litijuma, a Evropa ne gubi vreme već užurbano hita za ovim metalom koji se popularno naziva i „belim zlatom“
U Češkoj postoje ogromna nalazišta litijuma. Vlada u Pragu smatra da bi „belo zlato“ trebalo da unapredi češku ekonomiju i doprinese razvoju regiona Usti. Ali nisu svi oduševljeni tim planovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U poslednjih nekoliko godina, Srbija se našla upletena u strastvenu i ponekad kontroverznu debatu o Jadar rudniku, značajnom projektu rudarenja koji predvodi globalni gigant u oblasti rudarstva, Rio Tinto.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Najmanje tri osobe su poginule, 60 je povređeno, a hiljade kuća su uništene ili teško oštećene u razornoj oluji koja je pogodila grad Tupansireta, u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul.
Ukrajina bi mogla da pokrene dve velike operacije protiv ruskih snaga, uključujući pokušaj zauzimanja Zaporoške nuklearne elektrane i novi prodor prema Kurskoj oblasti, upozoravaju ruski vojni komentatori, koji tvrde da se na pojedinim delovima fronta već primećuju pripreme za nove napade.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Venera, planeta ljubavi, nije više retrogradna, tako da emotivna situacija postaje stabilnija. Prošlost prestaje da kuca na naša vrata, tako da je pred nama nedelja u kojoj su moguća nova poznanstva.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.