Кada nam fali novac i neophodno je brzo zatvoriti neku finansijsku konstrukciju, prva stanica za pomoć nam je banka.
Među bankarskim ponudama koje nam obezbeđuju tu opciju je i dozvoljeni minus uz keš kredit, a to je itekako skup poduhvat u Srbiji, jer će mnogo više platiti to što je trošio novac koji nema.
Zanemarljiv je broj građana Srbije koji na svom tekućem računu ne koristi uslugu dozvoljenog prekoračenja, odnosno odlazak u minus, a za ulazak u crveno će, u zavisnosti od banke, platiti visoku kamatu, mnogo višu nego u okolnim zemljama. Banke u Srbiji imale su rekordnu zaradu u prethodnoj godini, a razlog je, nesumljivo, i to što su neki njihovi proizvodi višestruko skuplji nego u okruženju i nekim zemljama Evropske unije.
Klijenti u Srbiji za dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu za to zaduženje plaćaju kamatnu stopu višu i od 33 odsto na godišnjem nivou. Kod suseda je znatno drugačije. U Hrvatskoj i Sloveniji maksimalna kamatna stopa na ovu vrstu zaduženja je 7,5 odsto godišnje, a ova usluga povoljnija je i za klijente u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Dug najveći za keš kredite
Stanovništvo Srbije zadužilo se bankama na kraju septembra 1.495 milijardi dinara, što je za šest odsto više u odnosu na prošlu godinu, navodi se u najnovijem izveštaju Кreditnog odbora Udruženja banaka Srbije (UBS).
Stanovništvo je najviše dugovalo kroz gotovinske kredite, nešto više od 697 milijardi dinara, a na drugom mestu su stambeni i krediti za adaptaciju koji su iznosili malo više od 661 milijardu dinara. U odnosu na kraj septembra 2022. godine, iznos gotovinskih kredita je povećan za 4,6 odsto a stambenih za 9,2 odsto. Кada je reč o karticama, 30. septembra je bilo 1,15 miliona izdatih kreditnih kartica, dok je korisnika bilo 931.659.
Praktično, nijedna banka koja posluje u Srbiji, za prekoračenje po tekućem računu, nema jednocifrenu kamatu, a samo jedna blizu je kamatnoj stopi od 10 odsto, ali je, ipak, malo viša i iznosi 10,74 odsto. Sve ostale svojim klijentima, koji koriste uslugu dozvoljenog prekoračenja, naplaćuju kamatu od oko 20 odsto ili iznad toga, a nekoliko njih za ovu vrstu usluge naplaćuje kamatu višu od 30 procenata.
Kamate su još rigoroznije za one koji premaše iznos dozvoljenog prekoračenja i pređu liniju nedozvoljenog prekoračenja. Za tu vrstu pozajmice neke banke naplaćuju klijentima izuzetno visoke kamate, a godišnja kamatna stopa u jednoj banci stigla je do skoro 55 odsto.
Najskuplje pozajmice
Dozvola odlaska u minus najskuplji je bankarski proizvod i stručnjaci ne preporučuju redovno korišćenje takve usluge, ali ukoliko je neophodno, da se vrlo brzo anulira. Pokazalo se da su klijenti banaka svesni rizika koji bi morali da preuzmu na sebe prilikom korišćenja ove ponude, stoga se ova bankarska usluga retko i koristi.
Po podacima Narodne banke Srbije trenutno učešće dozvoljenih i nedozvoljenih prekoračenja po tekućem računu u ukupnom stanju kredita stanovništvu zauzima svega 1,4 odsto. Iz NBS ukazuju da je to očekivano, jer je reč o pozajmicama koje su među najskupljim vidovima kreditiranja i to, pre svega, zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja neizvesni.
- Uslovi koje nude banke u Srbiji poredeći sa onim u zemljama u okruženju su lošiji i opterećenja su mnogo veća. To se odnosi na sve vrste bankarskih usluga, od dozvoljenog i nedozvoljenog minusa, kredita i slično - ističe Gavrilović iz Udruženja za zaštitu potrošača ,,Efektiva''.
On ukazuje da su u zemljama bivše SFRJ često kamate i duplo manje nego u Srbiji.
- Razlog leži u tome da je kod nas regulativa slabija nego u zemljama bivše SFRJ i da je drugačiji uticaj na kamatnu politiku banaka. Promene nabolje mogle bi se ostvariti većim uticajem NBS, da se banke stimulišu kako bi smanjile kamatne stope ili destimulišu kad ih povećavaju, ili da se poveća konkurencija na domaćem bankarskom tržištu - kaže Gavrilović.
Ukoliko ste korisnik prvog stambenog kredita i to sa promenljivom kamatnom stopom i ako ugovoreni iznos kredita ne prelazi 200.000 evra, vaša rata će od 1. oktobra biti smanjena, ali i ograničena sve do kraja 2024. godine.
Poreska uprava objavila je kalendar po kome obveznici u Srbiji treba da izmiruju svoje obaveze da bi izbegli kamate na neblagovremeno plaćene poreze. Odmah nakon praznika, tačnije 3. maja, poslednji je rok za podnošenje poreske prijave i plaćanje obaveze za prihode od ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava. Porez se za ove obaveze plaća samooporezivanjem za prvi kvartal 2023. godine.
Na svetskim berzama cene deonica prošle nedelje oštro su pale jer inflacitorni pritisci ne popuštaju, a centralne banke zbog toga povećavaju kamatne stope ili najavljuju da će to učiniti, što će usporiti rast svetske ekonomije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukoliko ste korisnik prvog stambenog kredita i to sa promenljivom kamatnom stopom i ako ugovoreni iznos kredita ne prelazi 200.000 evra, vaša rata će od 1. oktobra biti smanjena, ali i ograničena sve do kraja 2024. godine.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.