Zaduženja članica Evropske unije su previsoka, a ministri finansija još nemaju recept za njihovo smanjenje. To je jedna od tema dvodnevnog sastanka (8. i 9. novembra) nadležnih ministara država-članica evrozone.
Prema statističkoj agenciji Eurostat, dug država u evrozoni iznosio je 91,4 odsto ekonomske proizvodnje u 2022. godini. U odnosu na 2021. godinu, to je smanjenje duga od četiri procentna poena. I to jeste mnogo, ali prema analizi Evropske centralne banke (ECB) to se može pripisati jednokratnom efektu zbog ekonomskog oporavka nakon pandemije, piše DW.
U svojoj najnovijoj prognozi, ECB za ovu godinu očekuje nivo duga od 89 odsto. Sledeće godine će on verovatno blago pasti na 88,6 procenata.
Sve u svemu, nivo duga je znatno iznad maksimalne granice od 60 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja je predviđena u takozvanom Paktu za stabilnost i rast EU. Pakt je posebno važan za zemlje evrozone, odnosno 20 članica EU koje imaju evro kao zajedničku valutu. Na kraju krajeva, to bi trebalo da garantuje stabilnost valute.
Pakt i njegovi strogi kriterijumi suspendovani su na četiri godine zbog pandemije i visokih cena energije kao posledica ruskog napada na Ukrajinu. Evropska komisija nije pokretala nikakve postupke prema članicama zbog prevelikog državnog duga.
Jedanaest država EU je iznad granice od 60 odsto. Najzaduženije zemlje su Grčka sa 171 odsto BDP-a i Italija sa 144 procenta. Nemačka se i dalje dobro drži sa 66 odsto. Visoko zadužene zemlje će sledeće godine morati ponovo da se uozbilje i krenu u smanjenje dugova, preporučuje Evropski fiskalni odbor, nezavisno savetodavno telo Evropske komisije.
- Trenutno imamo neviđeno visok nivo duga. Pritom sam nivo možda i nije toliki problem, ali nas zabrinjavaju izgledi da dug neće pasti bez drastičnih reformi u prezaduženim zemljama - kaže Nils Tuzen (Niels Thygesen), penzionisani profesor ekonomije iz Danske i predsednik savetodavnog tela Fiskalnog odbora.
Foto: Reuters
- Ne može se očekivati da će finansijska tržišta jednostavno prihvatiti da su nivoi duga trajno iznad 100 odsto - ocenjuje Tuzen za DW. Refinansiranje duga postaje sve skuplje za visoko zadužene zemlje zbog visokih kamatnih stopa. Sve je veći jaz između pouzdanih nemačkih i rizičnijih italijanskih državnih obveznica. Rejting-agencija Mudis već je snizila kreditni rejting Italije.
Visoke kamate koje povećavaju cenu duga sada svom silinom pogađaju ministre finansija, odnosno budžete njihovih zemalja. Nemački ministar finansija Kristijan Lindner (Christian Lindner) nedavno je najavio da će servisiranje duga ove godine da košta 40 milijardi evra. Prethodne godine iznosilo je samo četiri milijarde, a sada se udesetostručilo.
Prema Ministarstvu finansija u Rimu, Italija će sledeće godine morati da izdvoji ogromnih sto milijardi evra za refinansiranje svojih dugova.
Ekonomista Nils Tuzen poziva zemlje da već sada usvoje dugoročni plan za smanjenje duga, pre nego što problem, poput grčke krize pre devet godina, izmakne kontroli i dovede do bankrota država.
- Činjenica da sada imamo veće kamate od očekivanih trebalo bi da nas podseti da bi problem zaista trebalo da se shvati ozbiljno i da će razlike između zaduženih zemalja nastaviti da rastu, ako se ništa ne preduzme - upozorava Tuzen za DW.
Desničarska vlada Đorđe Meloni (Giorgia Meloni) u Italiji suočava se s najvećim problemima, ali nije jedina. Francuska, Španija, Portugalija, Grčka i Kipar, takođe, bi morale da konsoliduju svoje budžete, ukazali su savetnici za budžetsku politiku Evropskog fiskalnog odbora u svom godišnjem izveštaju.
A kako bi to trebalo da funkcioniše bez toga da se guši privreda ili uvode programi „ratne štednje“ – to je predmet velike debate među ministrima finansija Evropske unije.
Uprkos višemesečnim pregovorima, oni nisu uspeli da se dogovore oko koncepta. Dva tabora su međusobno nepomirljivo suprotstavljena.
Foto: Reuters
Jedna grupa, predvođena Nemačkom, zalaže se za jasne budžetske ciljeve koji bi trebalo da važe za sve zemlje i da dovedu do brzog smanjenja duga.
Druga, predvođena Francuskom i Italijom, oslanja se na pojedinačne puteve za smanjenje duga koji uzimaju u obzir specifične okolnosti u Parizu, Rimu ili Atini. I koji ne predviđaju kazne.
Nemački ministar finansija Kristijan Lindner savetuje restrukturiranje javnih budžeta s fokusom na ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju. „To je ono što trenutno radimo u Nemačkoj – vodimo umereno restriktivnu fiskalnu politiku. To nam je potrebno i u borbi protiv inflacije, inače bi naše akcije bile u suprotnosti s merama Evropske centralne banke“, rekao je Lindner za DW, ukazujući na visoke kamatne stope ECB-a.
Visoka državna potrošnja bi, dodaje, podstakla inflaciju, koja je trenutno u padu. Manje dugova i u isto vreme više investicija – to se, kako kaže nemački ministar, može postići samo ako se postave prioriteti. „Ali, za to je potrebna hrabrost – da se ponekad kaže ono što nije moguće ostvariti.“
Francuski ministar finansija Bruno Le Mer 8Bruno Le Maire) na to gleda drugačije. On smatra da bi štednja i prebrzo smanjenje duga onemogućili državama da dišu i sprečili ulaganja u budućnost.
Italijanski ministar finansija Đankarlo Đorđeti (Giancarlo Giorgetti), ali i ekonomisti iz te zemlje, smatraju da bi određene investicije, poput onih u zelenu energiju ili odbranu, trebalo isključiti iz obračuna nacionalnog duga, odnosno odnosa duga prema BDP. „Potrošnja povezana s evropskim prioritetima služi ciljevima strateške politike i ne može se samo tako zanemariti u fiskalnim pravilima“, poručio je Đorđeti na sastanku ministara finansija EU u oktobru.
Nemačka striktno odbacuje to „zlatno“ pravilo investiranja, jer smatra da to slabi Pakt stabilnosti. A italijanski ministar finansija je pod pritiskom, jer Evropska centralna banka smanjuje svoje spasonosne kupovine obveznica italijanske vlade i od 2006. u Italiju neće više priticati novac iz programa EU za oporavak od korone.
Ukoliko se ministri finansija EU i Evropska komisija do kraja godine ne usaglase o novim pravilima o dugu, ponovo bi se primenjivao stari pakt stabilnosti sa svojim strogim ograničenjima novog duga od tri odsto BDP-a i rigidnim zahtevima za brzo smanjenje duga.
Tada bi Evropska komisija verovatno morala da pokrene postupak protiv Italije i Francuske jer će, prema nacrtima njihovih budžeta, te zemlje 2024. imati novi dug koji će biti daleko iznad četiri odsto. To zapravo niko ne želi da rizikuje, a i Nils Tuzen iz Evropskog fiskalnog odbora, takođe, ne vidi rešenje u starom paktu stabilnosti. Pakt ima jasna i stroga pravila, ali ona se, smatra, nikada ne bi mogla sprovesti u praksi, jer bi kazne gurnule zadužene države još dublje u fiskalni ponor.
-Potrebna nam je dugoročna strategija za smanjenje duga, a ne jednogodišnji ciljevi kao do sada. Treba nam četvorogodišnji plan, na primer, u kojem bi trebalo da se opiše put ka konsolidaciji javnih budžeta. Plan koji u najmanju ruku daje pravac i smernice ka smanjenju duga koje bi taj proces činile verovatnim - preporučuje ekonomista Tuzen, koji je inače ranih 1990-ih radio na razvoju zajedničke valute, evra. Strogi godišnji ciljevi, smatra, nisu efikasni. Neophodni su pojedinačni ciljevi koji bi se primenjivali tokom dužeg vremenskog perioda. A potrebno je, dodaje, i strpljenje.
Inače, na evropskom nivou pojavljuje se još jedan budžetski problem. Evropska unija se, naime, po prvi put zajednički zadužila za program rekonstrukcije nakon korona-krize.
Finansiranje tog duga od oko 400 milijardi evra – koji se distribuira u vidu kredita i grantova državama-članicama, a pre svega Italiji – zbog visokih kamatnih stopa postaje mnogo skuplje nego što se prvobitno računalo. Budžet EU je pod značajnim pritiskom, ali članice odbijaju da pokriju dodatne troškove. Na pomolu je sledeća bitka za preraspodelu na nivou Evropske unije.
Ukrajina neće biti spremna da se pridruži Evropskoj uniji sve dok se u ovoj zemlji ne uspostavi mir, a eventualno članstvo ove zemlje u EU, donelo bi Briselu i članicama - rat, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Predsednik Aleksandar Vučić sastao se danas u Palati Srbija sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Nakon sastanka predsednik se obratio okupljenim novinarima.
Bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel poručio je danas da Evropska unija treba da prestane dopušta predsednici privremenih prištinskih institucija Vjosi Osmani i premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju da ignorišu ranije sporazume.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina neće biti spremna da se pridruži Evropskoj uniji sve dok se u ovoj zemlji ne uspostavi mir, a eventualno članstvo ove zemlje u EU, donelo bi Briselu i članicama - rat, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Prava slika terora koji sprovodi Studentska lista prikazana je tokom današnje rasprave u Skupštini Srbije kada je lider opozicije Aleksandar Vučić dobio opomenu nakon obraćanja poslanicima, i to dok je ukazivao na njihovo ponašanje, političko licemerje i način na koji se predstavljaju.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Deo zaposlenih u Radio Beogradu, inače naklonjen Studentskoj listi, već od prvog dana nakon proglašenja pobede 25. oktobra vrši teror nad ostalim zaposlenima i zaobilazi propisane procedure u pokušaju da preuzme uređivanje programa.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Sjedinjene Američke Države uvele su danas sankcije australijskoj motociklističkoj bandi Komančero i italijanskoj mafijaškoj organizaciji Ndrangeta zbog umešanosti u međunarodnu trgovinu narkoticima i pranje novca, saopštilo je američko Ministarstvo finansija.
Nijedan od predloga koji su do sada razmatrani za korišćenje zamrznute ruske državne imovine za finansiranje Ukrajine ne pruža adekvatnu zaštitu od pravnih i finansijskih rizika za belgijski finansijski depozitni centar Juroklir i Evropsku uniju (EU), upozorio je danas izvršni direktor te kompanije Edvin De Pau.
Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak popodne se telefonom iz predsedničkog aviona Air Force One uključio na samit o Ukrajini koji se održavao u kabinetu nemačkog kancelara u Berlinu.
Evropa sve više nastoji da ojača sopstvenu odbrambenu industriju i smanji zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država, ali Vašington ne želi da zbog toga izgubi uticaj na evropskom tržištu vojne opreme.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Pevačica Mia Borisavljević podelila je na svom TikTok profilu video u kojem je pokazala kako priprema salatu koja je, kako kaže, za kratko vreme postala omiljena na porodičnim proslavama.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.