Podaci Republičkog geodetskog zavoda sa tržišta nepokretnosti za treći kvartal 2023. pokazuju da je u Republici Srbiji nastavljena stabilizacija i smirivanje na tržištu nakon dvogodišnjeg izrazito dinamičnog rasta, koji je usledio posle izbijanja pandemije koronavirusa.
Inflatorni pritisci u Srbiji i u EU nastavili su da slabe, što se odražava i na tržište nepokretnosti u našoj zemlji. U istom periodu udeo delimično regulisanog tržišta (promet nekretnina koje nisu upisane u katastar nepokretnosti) u ukupnoj vrednosti nastavlja da raste u poređenju sa istim periodom prošle godine i iznosi 32 odsto od ukupnog prometa u trećem kvartalu. Pored stabilizacije i smirivanja aktivnosti na tržištu nepokretnosti, u trećem kvartalu dolazi do još umerenijeg rasta cena stanova na nivou Republike Srbije.
Ukupna količina novca korišćena za kupovinu nekretnina iznosila je 1,5 milijardi evra, što je za 43 odsto više u odnosu na treći kvartal 2019. godine (pre pandemije) i za 10 odsto manje u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Od 1,5 milijardi evra, čak 478,8 miliona dolazi sa delimično regulisanog tržišta.
Ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u trećem kvartalu 2023. godine u Republici Srbiji bio je 29.248, što je za sedam odsto više u odnosu na isti kvartal 2019. godine, pre izbijanja pandemije koronavirusa i za 15,9 odsto manje nego u trećem kvartalu 2022. godine.
Najveći udeo u ukupnom prometu nepokretnosti zauzima prodaja stanova (777,9 miliona evra), sa učešćem od 52 odsto od ukupno prometovane vrednosti, što je za četiri procentna poena manje nego u trećem kvartalu 2022. godine.
Za kuće je izdvojeno 131,2 miliona evra (devet odsto od ukupne vrednosti), za građevinsko zemljište 107 miliona evra (sedam odsto od ukupne vrednosti), za poslovne prostore 73,3 miliona evra (pet odsto od ukupne vrednosti), za poljoprivredno zemljište 52,6 miliona evra (četiri odsto od ukupne vrednosti).
Kada je reč o načinu plaćanja, 6,6 odsto svih prometovanih nepokretnosti plaćeno je iz kredita, što je tri procentna poena manje nego lane.
Najveći obim novčanih sredstava, i na ukupnom i na delimično regulisanom tržištu, zabeležen je u kancelariji Javni beležnik Srbislav Cvejić i iznosi 63,7 miliona evra, od čega je 45,6 miliona na delimično regulisanom tržištu. Najveći broj kupoprodajnih ugovora na tržištu nepokretnosti zaključen je u kancelariji Javni beležnik Milka Sredojević i iznosi 381 ugovor, dok na delimično regulisanom tržištu kancelarija Javni beležnik Srbislav Cvejić je kancelarija sa najvećim brojem dostavljenih ugovora, sa 192 ugovora.
U Beogradu najveći broj kupoprodajnih ugovora
U Beogradu, u trećem kvartalu 2023. godine za nepokretnosti je izdvojeno ukupno 715,5 miliona evra, od čega je za stanove izdvojeno 456 miliona evra. Grad Beograd je zabeležio i najveći broj od 6.316 kupoprodajnih ugovora.
Uporedo sa izveštajem sa tržišta nepokretnosti, Republički geodetski zavod je objavio i RGZ Indeks cena stanova za treći kvartal, koji iznosi 157,03, što predstavlja rast od 1,11 odsto u odnosu na drugi kvartal. Godišnja stopa rasta cena je i dalje visoka, i iznosi 8,20 odsto gledano za celu Republiku Srbiju.
Foto: Shuterstock
Najskuplji kvadrati prodati u Beogradu na vodi
Najveće cene za stanove su postignute u Beogradu, gde je najskuplji kvadrat prodat po ceni od 9.475 evra na lokaciji Beograd na vodi, dok je najveća suma izdvojena za stan, ukupne površine 346 m2, 2.219.888 evra na Savskom vencu.
Najskuplja kuća prodata je u gradskoj opštini Stari grad za 2.000.000 evra.
Najskuplje plaćeno parking-mesto u trećem kvartalu plaćeno je 48.000 evra.
U segmentu starogradnje međugodišnji rast cena je iznosio 9,26 odsto, dok je u segmentu novogradnje, odnosno kupovine od investitora, rast cena iznosio 6,26 odsto. Nivo indeksa cena u ovom periodu prednjači u regionu Vojvodine (vrednost indeksa 164,71) i gradu Beogradu (vrednost indeksa 158,98).
U izveštaju Republičkog geodetskog zavoda nalazi se analiza tržišta nekretnina u Republici Srbiji za treći kvartal 2023. godine, kao i uporedna analiza podataka u periodu od 2019. do 2023. godine. Ovaj izveštaj omogućava uvid u trendove cena i prodaje nekretnina u Republici Srbiji. Izveštaj će biti koristan za investitore, kupce i prodavce nekretnina u Republici Srbiji zbog toga što daje objektivan uvid u stanje na tržištu nepokretnosti.
U Srbiji je sve veći broj dece obolele od velikog kašlja, a reč je o bolesti protiv koje je obavezna vakcinacija. Prema zvaničnim podacima najviše je obelele dece uzrasta do 12 meseci, ali sve je više i školske dece od 10 do 14 godina.
Cilj stalnih provokacija Prištine je da nas nateraju da napravimo bilo kakvu administrativnu grešku, kako bi to iskoristili da zabrane MTS na KiM, a to za svoje interese pokušava da iskoristi Junajted Grupa.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je nadanašnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50%. Nanepromenjenim nivoima su zadržane i kamatne stope na depozitne (5,25%) i kreditne olakšice (7,75%).
Povodom nedavnih medijskih tekstova koji su stvorili zabunu i dezinformacije u vezi sa zakonskim promenama u procesu upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture, želimo da razjasnimo suštinu ovih promena, istaknemo činjenice i argumente i pružimo konkretne primere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji je sve veći broj dece obolele od velikog kašlja, a reč je o bolesti protiv koje je obavezna vakcinacija. Prema zvaničnim podacima najviše je obelele dece uzrasta do 12 meseci, ali sve je više i školske dece od 10 do 14 godina.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
U prvom Kolegijumu Informer TV, posle 11 časova objavljujemo audio-snimak GOSI službe sa blokaderskog plenuma na kome blokaderi jedni druge najstrašnije optužuju, pljuju, obračunavaju se među sobom i najavljuju nova izbacivanja zbog "neposlušnosti".
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Antisrpska histerija u režiji podgoričkih medija ponovo dostiže svoj vrhunac. Preko režimskih novina "Vijesti", javnosti se serviraju smernice za vođenje spoljne politike po kojoj prema Hrvatima treba biti strpljiv, dok sa Srbijom treba držati distancu.
Pripadnici policije uhapsili su B. Ž. (54) iz Ražnja zbog sumnje da je izvršio dva krivična dela polnog uznemiravanja na štetu dve maloletne devojčice sa teritorije ove opštine.
D. K. iz Smedereva, B. Ć. iz Čačka, D. S. iz Kragujevca, M. K. iz Ovče, M. R. iz Kruševca i N. S. iz Čačka saslušani su juče u Višem javnom tužilaštvu u Smederevu zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Malo je verovatno da će Rusija obustaviti svoju raketnu kampanju protiv Ukrajine uprkos rekordnom broju balističkih napada, s obzirom na to da Moskva nastavlja da premašuje proizvodne ciljeve, izjavio je zamenik načelnika ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki.
Nizak vodostaj rizikuje zaustavljanje teretnog saobraćaja na ključnom delu Rajne ove nedelje, efektivno deleći kritični plovni put na dve odvojene zone, saopštilo je danas Savezno udruženje nemačkog rečnog brodarstva (BDB).
Sve ono čime je obilovala naslovna strana Večernjih novosti tog 10. avgusta 1954. ukazivalo je na tektonske poremećaje u svetskom poretku i na nove lokalne ratove, iako je od završetka onog svetskog, najvećeg koga je svet ikad video, prošlo tek svega devet godina.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kraj avgusta donosi velike promene za Device i Ribe, a astrolozi im predviđaju period u kojem bi nove prilike, dogovori i izvori prihoda mogli da se nižu sve do kraja godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.