Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva
Širom Srbije danas će biti obeležen državni praznik Dan primirja u Prvom svetskom ratu, kada se čitava zemlja priseća naših stradalih heroja koji su poginuli u ovom sukobu.
Dan primirja se obeležava neradno, a širom zemlje se organizuju komemorativni skupovi, polažu se venci i pale sveće na spomenicima i grobovoima vojnika poginulih u Prvom svetskom ratu.
Takođe, Srbija se na sličan način priseća i mnogih drugih savezničkih vojnika koji su poginuli i sahranjeni u našoj zemlji.
Inače, Dan primirja u Prvom svetskom ratu u Republici Srbiji se kao državni praznik obeležava od 2012. godine, dok se ranije obeležavao, od 2005. godine, na prvim časovima u svim osnovnim i srednjim školama.
Naša zemlja je u Prvom svetskom ratu izgubila između 1.100.000 i 1.300.000 ljudi, odnosno oko trećine ukupnog stanovništva.
Foto: mod.gov.rs
Prema nekim podacima, čak 60 odsto muškaraca poginulo je u ovom ratu, pa se često kaže da nije bilo kuće koja nije bila zavijena u crno zbog nekog palog vojnika.
Prva žrtva bio dečak
Prva žrtva bio je šesnaestogodišnjak Dušan Đonović, činovnik Železničke direkcije i četnik u četi vojvode Jovana Babunskog.
Na dan objavje rata počeo je i napad na Beograd. Tada su Sava i Dunav bili granica, pa je naša vojska oborila stari železnički most kako Austrougari ne bi mogli da dođu kopnom. Tada su pale i prve žrtve.
Inače, simbol ovog praznika u Srbiji je cvet Natalijina ramonda, poznat i kao cvet feniks.
Ovaj cvet može da se vrati u život kada se osuši uz samo malo vode. Zbog toga se i koristi kao simbol pobede srpske vojske u Velikom ratu.
Foto: sites.google.com
Osim ovog, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta. Cvet bi trebalo nositi na reveru u nedelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.
Obeležavanjem ovog dana Srbija se pridružila velikom broju zemalja koje, zapravo, obeležavaju primirje potpisano pre 105 godina, 11. novembra 1918. u Frankportu kod varošice Kompijenj, u regiji Pikardija u Francuskoj.
Primirje u vagonu
Tim dokumentom obustavljene su borbe u Prvom svetskom ratu između zemalja Antante i Nemačke, a Danom primirja u svetu se obeležava i završetak najrazornijeg rata koji je istorija do tada zabeležila.
Foto: sites.google.com
Ferdinand Foš, maršal Francuske, zapovednik savezničkih snaga na Zapadnom frontu, i Matijas Ercberger, koji je predvodio nemačku delegaciju, potpisali su tada primirje u železničkom vagonu, u šumi kod Kompijenja.
Primirje je potpisano u 5.45, a stupilo je na snagu u 11 časova, 11. novembra 1918. godine.
Nemačkom pristanku na primirje, čime je rat okončan, odnosno borbe obustavljene, prethodile su kapitulacije nemačkih saveznika, Bugarske, Turske, Austrougarske. Primirje je zatim obnavljano do konačnog zaključenja mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.
Zeleni venac, beogradsko naselje, predstavlja pravi sinonim prestoničkog grada, a za dobijanje, sada već kultnog imena, odgovorno je nekoliko osoba, kao i neuspeli poslovni poduhvat.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Dimitrije Ruvarac, srpski sveštenik i istoričar, protojerej i bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima, rođen je na današnji dan 1842. godine.
Redakcija Informera uputila je javno apel u vidu inicijative da se barem jedna velika škola, kao i jedna velika ulica poput bulevara nazove po đeneralu Božidaru Boži Jankoviću.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski mediji preneli su izjavu nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića, koji je ocenio da dogovor američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela predstavlja strateški preokret u svetskoj politici.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Predstavnici opozicije u dijaspori doživeli su potpuni fijasko, kada se okupilo jedva 16 blokadera ispred Genralnog konzulata Republike Srbije u Čikagu.
Novi skandal trese takozvanu blokadersku elitu! Blokaderka Jovana Devetaković sa suprugom Nenadom Devetakovićem bi da ruši državu, a porodično čerupala budžet u Nišu i krila se iza fiktivnih firmi!
Opozicioni političar Nemanja Šarović u naletu patološke mržnje prema Aleksandru Vučiću otvoreno priznao da bi radije izabrao listu sastavljenu od najradikalnijih anti-srpskih mrzitelja, samo da ukloni Vučića!
Dok se pred kamerama foliraju i prosipaju pamet kako na svojim listama imaju navodne probrane eksperte koji će rešiti sve brige naroda, dok na terenu vlada potpuno rasulo, alkoholizam i divljanje!
Kruševljanin Janko B. (32) koji je 11. februara ove godine brutalno ubio svoju majku Biljanu B. (59) izbegao je dugogodišnju zatvorsku kaznu, jer je zločin počinio u neuračunljivom stanju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je Višem sudu u Beogradu optužni predlog protiv Miloša M. (50) zbog postojanja opravdane sumnje da je kao kriminalistički inspektor iz PS Zemun izvršio produženo krivično delo o tajnosti podataka.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu zaustavili su 11. oktobra na auto-putu Niš-Beograd 67-godišnjeg muškarca iz okoline Niša koji je vozio moped u traci namenjenoj za saobraćaj vozila iz suprotnog smera.
Žena koja je bila za volanom "tojote", teško je povređena tokom proteklog vikenda kada je voz udario u njen automobil u mestu Vitanovići, na području Brčko distrikta u BiH.
Direktor crnogorske Uprave policije Lazar Šćepanović saopštio je danas da su međunarodno traženi Nikola Drecun, Andrej Tanaskovski i Miloš Medenica zajedno boravili u jednom od štek-stanova u Herceg Novom, u kojem je pronađen arsenal oružja.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je u Evropskom parlamentu da cene gasa u EU od kraja februara porasle za 140 odsto. Italija je trenutno zemlja EU koja je najteže pogođena ovim naglim rastom.
Ukrajinska i evropska delegacija ostale su zatečene nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner saopštili da administracija predsednika Donalda Trampa namerava da ublaži sankcije na izvoz ruskog dizela.
Petnaestogodišnji dečak je poginuo, a oko 20 je povređeno u eksploziji za koju se veruje da je izazvana neeksplodiranom bombom tokom školske ekskurzije u blizini Mitzpe Pe'era, duž severne granice Izraela.
Kopredsednica nemačke stranke Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel je kritikovala kancelara Fridriha Merca zbog novih obećanja vojne i finansijske pomoći Ukrajini, poručivši da time ugrožava bezbednost sopstvene zemlje.
Slavna holivudska glumica Amanda Sajfred šokirala je filmsku javnost priznanjem da je bez razmišljanja odbila glavnu ulogu u novoj velikoj seriji i to samo iz razloga jer nije želela da snima brojne eksplicitne scene seksa.
Glumac Nikola Pejaković kaže da onaj ko nema biološku ili usvojenu decu ne može da se bavi politikom i da vodi državu jer ne razume život na pravi način.
Heroin je potpuno uništio život i karijeru glumca Lazara Strugara, a čuveni Avaks iz filma "Kad porastem biću kengur" jedva je ostao živ nakon desetogodišnje konzumacije droge.
Na norveškom ostrvu Somaroj, smeštenom duboko iznad Arktičkog kruga, leto ne poznaje mrak. Zahvaljujući fenomenu ponoćnog sunca, granica između dana i noći ovde potpuno nestaje.
Žućkaste naslage na kapcima i oko očiju nisu samo estetska mana. Nova istraživanja pokazuju da mogu biti rani pokazatelj povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Pop zvezda Kristina Agilera (45) ponovo je dospela u centar medijske pažnje svojim upečatljivim i odvažnim modnim izborom na humanitarnom događaju zdravstvene platforme MISTR u Los Anđelesu
Baterija je već sada jedno od najvećih ograničenja modernih pametnih telefona. Ograničavanjem punjenja na 80 odsto, korisniku je na raspolaganju približno 3.440 mAh.
Jutjuber Baka Prase oglasio se putem prenosa uživo i otkrio detalje o pretnjama koje su mu stizale i kako su uticale na njegov raskid sa Milenom Stamenković.
Pevačica Sanja Maletić progovorila je o porodičnoj kući u Tuzli, u kojoj je odrasla, otkrila zašto je već decenijama prazna, a potom se prisetila detinjstva i objasnila zbog čega smatra da bi javnost trebalo više da zanima ono što zaista vredi.
U porodici Đogani danas postoji poseban razlog za slavlje - rođendan Gagija Đoganija. Njegova ćerka Luna Đogani, oglasila se na društvenoj mreži Instagram kako bi ocu javno uputila emotivnu čestitku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.