Na današnji dan 1893. godine rođen je Miloš Crnjanski, srpski književnik i jedan od najznačajnijih stvaralaca srpske literature XX veka.
Crnjanski je rođen u osiromašenoj građanskoj porodici. Otac Toma bio je niži činovnik koji je zbog svog temperamentnog zastupanja srpske manjinske politike "prognan" iz Banata, iz Ilandže u Čongrad. Majka mu se zvala Marija Vujić i bila je rodom iz Pančeva.
Detinjstvo i školovanje
Miloš Crnjanski je od 1896. odrastao u Temišvaru, u patrijarhalno-rodoljubivoj sredini koja će mu kult Srbije i njene prošlosti usaditi u dušu kao najdražu relikviju.
Osnovnu školu završio je u srpskoj veroispovednoj školi kod učitelja Dušana Berića u Temišvaru. Maturirao je u temišvarskoj gimnaziji kod katoličkih fratara pijarista.
Godine 1913. upisao je studije medicine u Beču koje nikada nije završio.
Foto: wikipedia/youtube
Prvu pesmu "Sudba" Crnjanski je objavio u somborskom dečjem listu "Golub" 1908. godine. 1912. u sarajevskoj "Bosanskoj vili" štampane je njegova pesma "U početku beše sjaj".
Prvi svetski rat
Vest o ubistvu austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda zatekla ga je u Beču. Na samom početku Prvog svetskog rata Crnjanski je doživeo odmazdu austrijskih vlasti zbog Principovih revolverskih hitaca u Sarajevu, ali umesto tamničkog odela obukli su mu uniformu austrougarskog vojnika i poslali ga na galicijski front da juriša na Ruse, gde je uskoro ranjen.
Veći deo vremena od 1915. iz tih tragičnih ratnih dana Crnjanski provodi u samoći ratne bolnice u Beču, više uz miris jodoforma nego baruta, da bi se tek pred sam kraj rata obreo i na italijanskom frontu. U njegove uspomene neizbrisivo su se utisnuli prizori ratne pustoši.
"Front, bolnice, pa opet front, i ljubavi, svuda ljubavi, za hleb i za šećer, sve mokro, sve kiša i blato, magle umiranja" – to su bila viđenja života u kojima je sazrevao mladi Crnjanski.
Foto: wikipedia/youtube
1916. radi u Direkciji državnih železnica u Segedinu. Sledeće godine je vraćen u vojsku i prekomandovan u Komoran i Ostrogon. U Beču 1918. upisuje Eksportnu akademiju.
Trideset miliona nedužnih mrtvih ljudi našlo je mesta u antiratnim stihovima ovog nesrećnog mladog ratnika koje je on iz rata doneo u svojoj vojničkoj torbi, prvo u Zagreb, a zatim u Beograd, gde se najduže zadržao.
Književno stvaranje Miloša Crnjanskog u tom periodu bilo je krupan doprinos naporu njegove generacije da se nađe nov jezik i izraz za nove teme i sadržaje.
1920. upoznaje se sa Vidom Ružić sa kojom će se 1921. i venčati. Iste godine Crnjanski sa Vidom odlazi u Pariz i Bretanju, a u povratku putuje po Italiji. 1922. je bio nastavnik u pančevačkoj gimnaziji, iste godine je stekao diplomu na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Foto: wikipedia/youtube
Između 1923. i 1926. profesor je gimnazije u Beogradu i saradnik uglednog lista "Politika". Istovremeno, izdaje "Antologiju kineske lirike" i novinar je ulistu "Vreme". 1927. u "Srpskom književnom glasniku" izlaze prvi nastavci njegovog romana "Seobe".
1930. za roman "Seobe" dobija nagradu Srpske akademije nauka. Sledećih godina putuje brodom po Sredozemnom moru i izveštava iz Španije.
O Crnjanskom je Ivo Andrić zapisao reči koje su ostale upamćene u istoriji kao pravi opis ovog velikog stvaraoca: "Od svih nas, jedini je Crnjanski rođeni pisac."
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Dimitrije Ruvarac, srpski sveštenik i istoričar, protojerej i bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima, rođen je na današnji dan 1842. godine.
Redakcija Informera uputila je javno apel u vidu inicijative da se barem jedna velika škola, kao i jedna velika ulica poput bulevara nazove po đeneralu Božidaru Boži Jankoviću.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Preminuo je na današnji dan 1878, a vlast je tada likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest...
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Marija Draženović Đorđević (1924-1990) bila je prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije, koja je u sastavu 113. lovačkog puka učestvovala u Drugom svetskom ratu u borbama na Sremskom frontu 1945. godine.
Dr Vojislav Subotić, otac je srpske hirurgije i legendarna ličnost naše medicine, o kome je pisano i zna se mnogo. Ipak, postoji intrigantan detalj koji i dalje neobično obavija njegov istorijski lik: zašto mu je odstranjeno jedno slovo iz prezimena? Odnosno, zašto ga je, nasuprot našem jeziku i kulturi, uopšte i imao?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Ukrajina je godinama pravila ozbiljne greške u odnosima sa Kinom, a taj diplomatski promašaj sada može imati katastrofalne posledice po Kijev, izjavio je ukrajinski ekonomista Aleksej Kušč.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić izjavila je danas da bi ulaskom Zapadnog Balkana u Šengenski prostor ojačalo evropske granice, ali i sa druge strane, dodaje, to bi povećalo konkurentnost regiona, pa je poručila da bi postepena integracija u EU bila situacija u kojoj svi dobijaju.
Slučaj ubistva Aleksandra Nešovića Baje vrlo dobro, posve precizno pokazuje modus operandi blokadersko-mafijaške, medijsko-političke hobotnice koja uporno, evo već godinama, pokušava da u Srbiji napravi haos i na silu preotme vlast.
Pripadnici UKP, forenzičari, inspektori iz Odeljenja za tehniku u prisustvu nadležnog tužioca iz VJT u Beogradu celu noć su vršili su uviđaj i pretres u "Restoranu 27" na Senjaku i okolini radi otkrivanja dokaza pri rasvetljavanju svih okolnosti ubistva Aleksandra Nešovića Baje. Uviđaj i pretres su nastavljeni i danas.
U stravičnom udesu noćas oko 23 sata u Bogatiću poginuli su mladići E.L iz Klenja i P.D. iz Petlovače, obojica stari 19 godina, a dve osobe su sa teškim telesnim povredama hospitalizovane u šabačkoj bolnici.
Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT), određena je mera nadzora zabrane napuštanja stana za sedam osoba osumnjičenih za krivično delo nasilničko. Ovu odluku doneo je sudija za istragu Osnovnog suda u Kolašinu.
Direktorka Nacionalne obaveštajne službe SAD (DNI) Tulsi Gabard obećala je da će objaviti rezultate nekoliko istraga visokog profila pre nego što napusti svoju funkciju.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je na svojoj društvenoj mreži "Truth Social" objavio montiranu fotografiju na kojoj je prikazao sebe kako pozdravlja Grenland dok se naslanja na planine ove autonomne teritorije.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Pobednica kulinarskih takmičenja u Rusiji, Elena Golutsova, otkrila je trik koji je promenio način na koji mnogi pripremaju pire krompir, a tajna je u vrućem mleku.
Mnogo toga što vidimo spolja rezultat je onoga što se dešava unutra, a hrana je veliki deo toga. Kozmetički dermatolozi tvrde da su celokupno zdravlje i izgled kože usko povezani sa hormonskim promenama na koje utiče ishrana.
Mustafa Durdžić, otac rijaliti učesnika Asmina Durdžića objavio je fotografije sina u stanu za koji tvrdi da je prodao i novac potrošio sa Stanijom u Majamiju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar