Na današnji dan 1893. godine rođen je Miloš Crnjanski, srpski književnik i jedan od najznačajnijih stvaralaca srpske literature XX veka.
Crnjanski je rođen u osiromašenoj građanskoj porodici. Otac Toma bio je niži činovnik koji je zbog svog temperamentnog zastupanja srpske manjinske politike "prognan" iz Banata, iz Ilandže u Čongrad. Majka mu se zvala Marija Vujić i bila je rodom iz Pančeva.
Detinjstvo i školovanje
Miloš Crnjanski je od 1896. odrastao u Temišvaru, u patrijarhalno-rodoljubivoj sredini koja će mu kult Srbije i njene prošlosti usaditi u dušu kao najdražu relikviju.
Osnovnu školu završio je u srpskoj veroispovednoj školi kod učitelja Dušana Berića u Temišvaru. Maturirao je u temišvarskoj gimnaziji kod katoličkih fratara pijarista.
Godine 1913. upisao je studije medicine u Beču koje nikada nije završio.
Foto: wikipedia/youtube
Prvu pesmu "Sudba" Crnjanski je objavio u somborskom dečjem listu "Golub" 1908. godine. 1912. u sarajevskoj "Bosanskoj vili" štampane je njegova pesma "U početku beše sjaj".
Prvi svetski rat
Vest o ubistvu austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda zatekla ga je u Beču. Na samom početku Prvog svetskog rata Crnjanski je doživeo odmazdu austrijskih vlasti zbog Principovih revolverskih hitaca u Sarajevu, ali umesto tamničkog odela obukli su mu uniformu austrougarskog vojnika i poslali ga na galicijski front da juriša na Ruse, gde je uskoro ranjen.
Veći deo vremena od 1915. iz tih tragičnih ratnih dana Crnjanski provodi u samoći ratne bolnice u Beču, više uz miris jodoforma nego baruta, da bi se tek pred sam kraj rata obreo i na italijanskom frontu. U njegove uspomene neizbrisivo su se utisnuli prizori ratne pustoši.
"Front, bolnice, pa opet front, i ljubavi, svuda ljubavi, za hleb i za šećer, sve mokro, sve kiša i blato, magle umiranja" – to su bila viđenja života u kojima je sazrevao mladi Crnjanski.
Foto: wikipedia/youtube
1916. radi u Direkciji državnih železnica u Segedinu. Sledeće godine je vraćen u vojsku i prekomandovan u Komoran i Ostrogon. U Beču 1918. upisuje Eksportnu akademiju.
Trideset miliona nedužnih mrtvih ljudi našlo je mesta u antiratnim stihovima ovog nesrećnog mladog ratnika koje je on iz rata doneo u svojoj vojničkoj torbi, prvo u Zagreb, a zatim u Beograd, gde se najduže zadržao.
Književno stvaranje Miloša Crnjanskog u tom periodu bilo je krupan doprinos naporu njegove generacije da se nađe nov jezik i izraz za nove teme i sadržaje.
1920. upoznaje se sa Vidom Ružić sa kojom će se 1921. i venčati. Iste godine Crnjanski sa Vidom odlazi u Pariz i Bretanju, a u povratku putuje po Italiji. 1922. je bio nastavnik u pančevačkoj gimnaziji, iste godine je stekao diplomu na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Foto: wikipedia/youtube
Između 1923. i 1926. profesor je gimnazije u Beogradu i saradnik uglednog lista "Politika". Istovremeno, izdaje "Antologiju kineske lirike" i novinar je ulistu "Vreme". 1927. u "Srpskom književnom glasniku" izlaze prvi nastavci njegovog romana "Seobe".
1930. za roman "Seobe" dobija nagradu Srpske akademije nauka. Sledećih godina putuje brodom po Sredozemnom moru i izveštava iz Španije.
O Crnjanskom je Ivo Andrić zapisao reči koje su ostale upamćene u istoriji kao pravi opis ovog velikog stvaraoca: "Od svih nas, jedini je Crnjanski rođeni pisac."
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Dimitrije Ruvarac, srpski sveštenik i istoričar, protojerej i bibliotekar Patrijaršijske biblioteke u Sremskim Karlovcima, rođen je na današnji dan 1842. godine.
Redakcija Informera uputila je javno apel u vidu inicijative da se barem jedna velika škola, kao i jedna velika ulica poput bulevara nazove po đeneralu Božidaru Boži Jankoviću.
Danas obeležavamo Dan oslobođenja Beograda u znak sećanja na 20. oktobar 1944. godine kada su završene višednevne borbe u kojima je poginulo više hiljada pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), sovjetske Crvene armije i civila.
Preminuo je na današnji dan 1878, a vlast je tada likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest...
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Marija Draženović Đorđević (1924-1990) bila je prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije, koja je u sastavu 113. lovačkog puka učestvovala u Drugom svetskom ratu u borbama na Sremskom frontu 1945. godine.
Dr Vojislav Subotić, otac je srpske hirurgije i legendarna ličnost naše medicine, o kome je pisano i zna se mnogo. Ipak, postoji intrigantan detalj koji i dalje neobično obavija njegov istorijski lik: zašto mu je odstranjeno jedno slovo iz prezimena? Odnosno, zašto ga je, nasuprot našem jeziku i kulturi, uopšte i imao?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Malo ko bi danas razumeo kada biste u Beogradu rekli “nađimo se kod Atine“. Znamo za “Moskvu”, “Albaniju”, “Prag”, pa i “London”. Ali “Atina“… A eto je, prava lepotica, baš blizu “Moskve”, na Terazijama.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas s predsednikom Vlade Češke Republike Andrejem Babišem, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti. Nakon sastanka usledile su izjave za medije.
Kazahstan i Kina potpisali su više od 70 komercijalnih dokumenata vrednih preko 15 milijardi dolara, čime Peking dodatno učvršćuje položaj u zemlji koju je Rusija vekovima smatrala prostorom svojih posebnih ekonomskih i političkih interesa.
Sramota takozvane blokaderske liste dosegla je neslućene razmere kroz promociju Vesne Seničić, profesorke srpskog jezika u kraljevačkoj gimnaziji, koja je svojim delovanjem upropastila generacije đaka!
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić gostovala je na Informer TV, gde je govorila o nastavku najprljavije kampanje dehumanizacije predsednika Aleksandra Vučića.
Dok hrvatski "Jutarnji list" upozorava da su laka vremena prošlost, podaci pokazuju da Srbija beleži znatno snažniji realni rast zarada i ima osetno manji udeo javnog duga u BDP-u.
Srpkinja V. P. (41) pronađena je mrtva u utorak u automobilu u Dalasu u Sjedinjenim Američkim Državama, a zbog sumnje da je počinio stravičan zločin, uhapšen je njen partner.
Poznati biznismen iz Gizena osuđen je na 15 godina zatvora zbog učestvovanja u ubistvu dvojice visokopozicioniranih pripadnika "škaljarskog klana", Alana Kožara i Damira Hadžića, koji su 23. jula 2020. godine likvidirani na grčkom ostrvu Krf.
U slovenačkim medijima pojavio se snimak privođenja Amira Uzunovića (39), državljanina Bosne i Hercegovine koji je u slovenačkom mestu Vuhred nožem zverski usmrtio suprugu Zijadu, pa danima bežao od policije preplivavajući hladnu Dravu.
Šumski požari bukte na jugozapadu Francuske, u centralnoj Španiji i na Siciliji. Hiljade ljudi su evakuisane, a vatrena stihija odnela je i ljudske živote.
Glumica Eva Ras ponovo je zatalasala javnost i pokrenula lavinu reakcija na Fejsbuku, u kom je oštro napisala šta misli o nekadašnjoj državi Jugoslaviji.
Slavna nemacka manekenka i jedna od najpoželjnijih žena sveta, Hajdi Klum (53), ponovo je uspela da zapali društvene mreže i dovede atmosferu do usijanja.
Letnje vrućine, znojenje i nedostatak minerala glavni su krivci za bolne grčeve, ali pravilno istezanje i brza masaža opuštaju mišić i zaustavljaju spazam bilo da ste u krevetu ili u vodi.
Industrijsko udruženje GSMA tvrdi da bi isključivanje kineskih dobavljača iz evropskih telekomunikacionih mreža koštalo između 30 i 40 milijardi evra, a Evropska komisija procenjuje da bi troškovi bili približno četiri puta manji.
Pevačica Nadežda Biljić je privukla ogromnu pažnju javnosti kada je njen snimak u kom posvećuje pesmu predsedniku Aleksandru Vučiću postao viralan na internetu!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.