Švedski Odbor za odbranu upozorio je u novom izveštaju da bi vojni sukob Rusije i NATO-a mogao da počne „relativno uskoro“, ukoliko Moskva proceni da su politički uslovi za takav potez povoljni.
U dokumentu se navodi da oružani napad na Švedsku ili njene saveznike više ne može da se isključi. Kao jedan od mogućih ciljeva takvog scenarija pominje se ruska provera jedinstva NATO-a i stvarne snage člana 5 Severnoatlantskog ugovora, koji predviđa kolektivnu odbranu članica Alijanse.
Stokholm više ne govori u rukavicama
Izveštaj je pripremio odbor u kojem sede predstavnici osam parlamentarnih stranaka, uz stručnjake i ljude iz državnih institucija. To znači da se ne radi o usputnoj proceni jednog analitičara, već o dokumentu koji utiče na pravac švedske odbrambene politike.
Za Stokholm je to posebno osetljivo pitanje. Švedska je nedavno ušla u NATO i prvi put posle više od dva veka vojne neutralnosti našla se direktno u sistemu kolektivne odbrane Zapada. Time je postala deo istočnog i severnog krila Alijanse, ali i moguća meta u svakoj većoj krizi sa Moskvom.
Član 5 kao glavna meta testa
Švedski stručnjaci smatraju da ruski cilj ne mora odmah da bude veliki rat. Opasniji scenario mogao bi da bude ograničen potez kojim bi Moskva proverila koliko je NATO zaista jedinstven.
To može biti vojni incident, pritisak u Baltičkom moru, napad na slabu tačku ili akcija koja bi naterala članice Alijanse da odluče da li će zaista reagovati zajedno.
Upravo tu je član 5 najvažniji. On je srce NATO-a, ali i politički test: ako jedna članica bude napadnuta, da li će sve ostale odmah stati iza nje?
Zato švedski izveštaj ne upozorava samo na rusku vojsku, već i na rusku računicu. Moskva bi, prema toj proceni, mogla da čeka trenutak kada je Zapad podeljen, Amerika zauzeta drugim krizama, a Evropa nespremna za brz odgovor.
Švedska traži brže naoružavanje
Odbor za odbranu zato traži da se preoružavanje zemlje ubrza. To se ne odnosi samo na vojsku, već i na civilnu odbranu, skladišta, logistiku, zaštitu infrastrukture i spremnost društva za krizu.
Švedska više ne računa da je udaljena od opasnosti. Baltičko more postalo je jedna od najosetljivijih tačaka Evrope, a rusko prisustvo u tom prostoru za Stokholm je direktan bezbednosni problem.
Zaključak izveštaja je surov, ali jednostavan: Švedska mora da se sprema brže nego što je planirala.
Ako Rusija zaista proceni da je došao povoljan politički trenutak, rat sa NATO-om više se ne posmatra kao daleka teorija. U Stokholmu sada kažu da to može da postane stvarnost mnogo ranije nego što je Evropa spremna da prizna.
Ukrajina će od zapadnih saveznika zatražiti još 20 milijardi dolara za oružje, uz upozorenje da se „prozor mogućnosti“ za preokret u ratu ubrzano zatvara, piše Politiko.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku mogu da budu završeni već ove godine, ukoliko za to bude postojala politička volja nekoliko ključnih lidera.
Rusija ubrzano jača svoju niskoorbitalnu satelitsku grupu, koja bi trebalo da pomogne vojsci u borbi protiv ukrajinskih dronova i omogući upravljanje teškim bespilotnim letelicama, izjavio je Vladimir Putin na sastanku sa veteranima Specijalne vojne operacije.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Predsednik Litvanije Gitanas Nauseda potvrdio je da su litvanske obaveštajne službe registrovale signale da bi Rusija mogla da priprema ograničene napade na kritičnu infrastrukturu u Poljskoj ili baltičkim državama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina će od zapadnih saveznika zatražiti još 20 milijardi dolara za oružje, uz upozorenje da se „prozor mogućnosti“ za preokret u ratu ubrzano zatvara, piše Politiko.
Prema podacima Kancelarije za KiM, u poslednjih pet godina zabeleženo je više od 800 incidenata na KiM, mahom premlaćivanja i ranjavanja Srba, kao posledica jezive antisrpske politike koju sprovodi režim Aljbina Kurtija.
Tri hrabre žene, supruge policajaca iz Valjeva - Ivana Jerinić, Dragana Dobrosavljević i Jagoda Milovanović, smogle su snage i izašle u javnost kako bi progovorile u ime svih koje dele istu sudbinu - njihove poridice, njihovi supružnici i deca, njihova imovina - našle su se na udaru gneva nakon što su blokaderi pokušali da izazovu krvavi građanski rat na protestu u Valjevu 14. avgusta prošle godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom današnje radne posete jugoistoku Srbije, obratio se javnosti povodom strahotnog i zverskog iživljavanja takozvane kosovske policije nad Srbinom Nenadom Raškovićem iz sela Dren u opštini Zubin Potok.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da blokaderi nikada nisu spomenuli patnju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji tokom razgovora sa svojim partnerima iz Evropske unije, za razliku od predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji se, kako je istakla, lično borio da Nenad Rašković bude prebačen na lečenje u Beograd.
Predsednik SNS i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je danas da se prošlogodišnje avgustovsko nasilje, u kome su povređeni članovi SNS i spaljene prostorije te stranke, ne sme zaboraviti.
Meterorska kiša Perseidi razlog je što su se građani Niša tokom minule večeri i noći u velikom broju uputili ka izletištima, a mnogi su tamo proveli čitavu noć
Svašta je moglo da se pročita tog 13. avgusta 1954. godine na naslovnoj strani Večernjih Novosti, ali malo šta što je bilo geografski blisko našim građanima.
Pred Pokrajinskim sudom u Darmštatu u Nemačkoj vodi se postupak protiv građevinskog radnika E. D. (32), poreklom iz Srbije, zbog sumnje da je u novembru 2025. godine u Ofenbahu izazvao stravičnu nesreću u kojoj su život izgubile tri osobe, među kojima bilo i dete (9).
Spasioci u Hrvatskoj pronašli su telo jednog od dvojice Portugalaca za kojima se intenzivno tragalo od srede, kada je grupa od četvoro mladih rekreativnim gumenim čamcem isplovila u opasni Velebitski kanal.
U Hrvatskoj je nastavljena opsežna i intenzivna potraga za još dvoje portugalskih državljana koji se vode kao nestali od srede u 4.51 sati, kada je prijavljen njihov nestanak u Velebitskom kanalu.
Umesto osveženja i predaha od tropskih letnjih dana, kupanje na beogradskom bazenu "Košutnjak" prošle nedelje završilo se tragedijom. Muškarac (70) je preminuo nakon što mu je pozlilo u vodi, a ovaj smrtni slučaj ponovo je podsetio na crnu statistiku koja iz godine u godinu prati kupališnu sezonu.
Veterinar dr Aleks Krou je otkrio kojih pet rasa pasa nikada ne bi imao za ljubimce zbog načina na koji su ove rase selektivno uzgajane, što je doprinelo brojnim naslednim zdravstvenim problemima.
Novo vreme donosi promene u načinu na koji koristimo Gugl. Klasični taster "Search" za pretragu sa početne stranice uskoro bi mogao da bude uklonjen, a umesto njega pojavljuju se AI prečice. One će korisnicima omogućiti da jednostavnije generišu slike, rade sa fajlovima i dolaze do novih ideja.
Voda koja ostane nakon ispiranja sirovog pirinča nije samo mutna tečnost koju treba baciti. Može da ima značajnu ulogu u rastu i razvoju biljaka, zbog čega se ova jednostavna tečnost može koristiti kao blaga prirodna prihrana za cveće.
Miloš Stojanović Tigar, verenik voditeljke Jovane Jeremić govorio je o obrazovanju i otkrio da je išao samo u osnovnu školu, dok je srednju završio vanredno.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.