Švedski Odbor za odbranu upozorio je u novom izveštaju da bi vojni sukob Rusije i NATO-a mogao da počne „relativno uskoro“, ukoliko Moskva proceni da su politički uslovi za takav potez povoljni.
U dokumentu se navodi da oružani napad na Švedsku ili njene saveznike više ne može da se isključi. Kao jedan od mogućih ciljeva takvog scenarija pominje se ruska provera jedinstva NATO-a i stvarne snage člana 5 Severnoatlantskog ugovora, koji predviđa kolektivnu odbranu članica Alijanse.
Stokholm više ne govori u rukavicama
Izveštaj je pripremio odbor u kojem sede predstavnici osam parlamentarnih stranaka, uz stručnjake i ljude iz državnih institucija. To znači da se ne radi o usputnoj proceni jednog analitičara, već o dokumentu koji utiče na pravac švedske odbrambene politike.
Za Stokholm je to posebno osetljivo pitanje. Švedska je nedavno ušla u NATO i prvi put posle više od dva veka vojne neutralnosti našla se direktno u sistemu kolektivne odbrane Zapada. Time je postala deo istočnog i severnog krila Alijanse, ali i moguća meta u svakoj većoj krizi sa Moskvom.
Član 5 kao glavna meta testa
Švedski stručnjaci smatraju da ruski cilj ne mora odmah da bude veliki rat. Opasniji scenario mogao bi da bude ograničen potez kojim bi Moskva proverila koliko je NATO zaista jedinstven.
To može biti vojni incident, pritisak u Baltičkom moru, napad na slabu tačku ili akcija koja bi naterala članice Alijanse da odluče da li će zaista reagovati zajedno.
Upravo tu je član 5 najvažniji. On je srce NATO-a, ali i politički test: ako jedna članica bude napadnuta, da li će sve ostale odmah stati iza nje?
Zato švedski izveštaj ne upozorava samo na rusku vojsku, već i na rusku računicu. Moskva bi, prema toj proceni, mogla da čeka trenutak kada je Zapad podeljen, Amerika zauzeta drugim krizama, a Evropa nespremna za brz odgovor.
Švedska traži brže naoružavanje
Odbor za odbranu zato traži da se preoružavanje zemlje ubrza. To se ne odnosi samo na vojsku, već i na civilnu odbranu, skladišta, logistiku, zaštitu infrastrukture i spremnost društva za krizu.
Švedska više ne računa da je udaljena od opasnosti. Baltičko more postalo je jedna od najosetljivijih tačaka Evrope, a rusko prisustvo u tom prostoru za Stokholm je direktan bezbednosni problem.
Zaključak izveštaja je surov, ali jednostavan: Švedska mora da se sprema brže nego što je planirala.
Ako Rusija zaista proceni da je došao povoljan politički trenutak, rat sa NATO-om više se ne posmatra kao daleka teorija. U Stokholmu sada kažu da to može da postane stvarnost mnogo ranije nego što je Evropa spremna da prizna.
Ukrajina će od zapadnih saveznika zatražiti još 20 milijardi dolara za oružje, uz upozorenje da se „prozor mogućnosti“ za preokret u ratu ubrzano zatvara, piše Politiko.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku mogu da budu završeni već ove godine, ukoliko za to bude postojala politička volja nekoliko ključnih lidera.
Rusija ubrzano jača svoju niskoorbitalnu satelitsku grupu, koja bi trebalo da pomogne vojsci u borbi protiv ukrajinskih dronova i omogući upravljanje teškim bespilotnim letelicama, izjavio je Vladimir Putin na sastanku sa veteranima Specijalne vojne operacije.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Predsednik Litvanije Gitanas Nauseda potvrdio je da su litvanske obaveštajne službe registrovale signale da bi Rusija mogla da priprema ograničene napade na kritičnu infrastrukturu u Poljskoj ili baltičkim državama.
Britanski list "Tajms" objavio je analizu pod naslovom "Kako se NATO priprema za evropski sukob sa Rusijom 2030. godine", u kojoj se navodi da Alijansa ubrzano prilagođava svoju vojnu strategiju zbog procena da bi u narednim godinama moglo doći do povećanih tenzija na istočnom krilu.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina će od zapadnih saveznika zatražiti još 20 milijardi dolara za oružje, uz upozorenje da se „prozor mogućnosti“ za preokret u ratu ubrzano zatvara, piše Politiko.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas s predsednikom Vlade Češke Republike Andrejem Babišem, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti. Nakon sastanka usledile su izjave za medije.
Kazahstan i Kina potpisali su više od 70 komercijalnih dokumenata vrednih preko 15 milijardi dolara, čime Peking dodatno učvršćuje položaj u zemlji koju je Rusija vekovima smatrala prostorom svojih posebnih ekonomskih i političkih interesa.
Sramota takozvane blokaderske liste dosegla je neslućene razmere kroz promociju Vesne Seničić, profesorke srpskog jezika u kraljevačkoj gimnaziji, koja je svojim delovanjem upropastila generacije đaka!
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić gostovala je na Informer TV, gde je govorila o nastavku najprljavije kampanje dehumanizacije predsednika Aleksandra Vučića.
Dok hrvatski "Jutarnji list" upozorava da su laka vremena prošlost, podaci pokazuju da Srbija beleži znatno snažniji realni rast zarada i ima osetno manji udeo javnog duga u BDP-u.
U Novom Sadu u 63. godini preminuo je Siniša Kostić, novinar, dopisnik više medija, pesnik, boem,čovek plemenitog srca koji je neizmerno voleo svoj zavičaj.
Nacionalni park „Tara“ nedavno je obeležio 45 godina postojanja, od dana kada je ustanovljeno da su prirodne vrednosti Tare iznad prosečnih i da imaju nacionalni značaj
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je ugovor sa direktorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš Dušanom Andrejevićem.
Srpkinja V. P. (41) pronađena je mrtva u utorak u automobilu u Dalasu u Sjedinjenim Američkim Državama, a zbog sumnje da je počinio stravičan zločin, uhapšen je njen partner.
Poznati biznismen iz Gizena osuđen je na 15 godina zatvora zbog učestvovanja u ubistvu dvojice visokopozicioniranih pripadnika "škaljarskog klana", Alana Kožara i Damira Hadžića, koji su 23. jula 2020. godine likvidirani na grčkom ostrvu Krf.
U slovenačkim medijima pojavio se snimak privođenja Amira Uzunovića (39), državljanina Bosne i Hercegovine koji je u slovenačkom mestu Vuhred nožem zverski usmrtio suprugu Zijadu, pa danima bežao od policije preplivavajući hladnu Dravu.
Glumica Eva Ras ponovo je zatalasala javnost i pokrenula lavinu reakcija na Fejsbuku, u kom je oštro napisala šta misli o nekadašnjoj državi Jugoslaviji.
Slavna nemacka manekenka i jedna od najpoželjnijih žena sveta, Hajdi Klum (53), ponovo je uspela da zapali društvene mreže i dovede atmosferu do usijanja.
Letnje vrućine, znojenje i nedostatak minerala glavni su krivci za bolne grčeve, ali pravilno istezanje i brza masaža opuštaju mišić i zaustavljaju spazam bilo da ste u krevetu ili u vodi.
Industrijsko udruženje GSMA tvrdi da bi isključivanje kineskih dobavljača iz evropskih telekomunikacionih mreža koštalo između 30 i 40 milijardi evra, a Evropska komisija procenjuje da bi troškovi bili približno četiri puta manji.
Pevačica Nadežda Biljić je privukla ogromnu pažnju javnosti kada je njen snimak u kom posvećuje pesmu predsedniku Aleksandru Vučiću postao viralan na internetu!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.