Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju dan posvećen sećanju na Svetog Spiridona Trimituskog – velikog čudotvorca i hrišćanskog svetitelja.
Sveti Spiridon Trimituski rođen je na Kipru 270. godine, u vreme cara Konstantina. Oženio se mlad i dobio ćerku Irinu, a kada mu je žena umrla predao se Bogu. Očevim putem pošla je i Irina. Izabran je za episkopa u gradu Trimifuntu.
Učestvovao je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji i veruje se da je čudesenim moćima povratio mnoge jeretike u hrišćanstvo. Upokojio se 348. godine, a njegove mošti i dan danas se čuvaju na ostrvu Krf čiji je zaštitnik. Svetog Spiridona zbog njegove blagosti proslavljaju deca i majke, a prema verovanjima, bolesni koji taj dan provedu u nekom manastiru mogu da budu izlečeni.
Smatra se i zaštitnikom zanatlija, a najčešće obućara i prerađivača kože. Prema predanju, ovaj svetitelj je napravio prvi zemljani lonac, vreću, a uspeo je da napravi i prvu košulju. Zbog toga ga često slave kovači, šnajderi, grnčari.
Sveti Spiridon je na jedno oko bio slep, jer kako se veruje, jedan obućar ga je ubo šilom u oko. Međutim, Spiridon se nije ljutio, već je išao oko obućara i plakao, a na kraju ga blagosiljao. Za ovog čudotvorca vezuje se mnoge neverovatne priče, a jedna od njih je da je od zmije napravio zlato i dao nekom siromahu da vrati dug. Često je pomagao onima koji nemaju. Veruje se da je čak zaustavio tok reke, vaskrsao nekoliko mrtvaca, ali i iscelio cara Konstantina od teške bolesti.
Foto: rtrs photo
Sveti Spiridon je, prema verovanjima, prodao jednom trgovcu 100 koza, a ovaj znajući da Spiridon nikad ne broji novac, isplati mu za 99 koza, a za jednu je prećutno pare zadržao. Kada je trgovac krenuo da potera koze, sve su pošle osim te jedne. Opirala se i nije htela da pođe s njim. Tada se Sveti Spiridon obratio čoveku koji je pokušao da ga prevari: "Životinja ova ne čini to uzalud. Da nisi zadržao cenu njenu?”. Postiđeni trgovac priznao je da nije dao novac, a onda je isplatio i tu kozu koja je odmah krenula za njim.
Sveti Spiridon je zaštitnik Krfa, a veruje se da je nekoliko puta spasao to ostrvo od bolesti i osvajača. Njegove mošti iznose se četiri puta godišnje na ulice i služi se litija. Prema predanju, mošti Svetog Spiridona spasile su Krf od kuge, gladi i napada osvajača.
Tako su 1716. godine Krfljani izneli mošti Svetog Spiridona na bedeme grada posle jednomesečne opsade Turaka. Molitvom svecu izazvali su buru koja je uplašila osvajača, nakon čega su Turci odustali od dalje opsade grada.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave velikog sveca, svetog Nikolu. O veličini i značaju ove slave govori i činjenica da za Nikoljdan pola Srbije slavi slavu, dok druga polovina ide na istu.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Svetog Andreja, prvog sledbenika Hristovog. Postradao je na krstu, zbog odanosti novozavetnoj veri. Slavi se kao krsna slava.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave velikog sveca, svetog Nikolu. O veličini i značaju ove slave govori i činjenica da za Nikoljdan pola Srbije slavi slavu, dok druga polovina ide na istu.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Nakon završenog blokaderskog protesta u Kraljevu pod sloganom "Sve se vidi na Vidovdan", policija je u Ulici Jovana Deroka zaustavila automobil novosadskih registarskih oznaka, u kojem se nalazilo više osoba, među kojima je bio blokader Petar Đurić, jedan od lidera pokreta "Ćale, ovo je za tebe".
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.