Srbija je prva u svetu po broju pokušaja vantelesne oplodnje (VTO), što je jedna od vodećih mera za povećanje nataliteta u našoj zemlji! Pored borbe za više dece, nikada se više nije ulagalo ni u najsavremeniju opremu, ali i inovativne lekove i lečenje retkih bolesti...
Ovako u ekskluzivnom novogodišnjem intervjuu priča direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanja Radojević Škodrić.
* Po pravima na vantelesnu oplodnju, Srbija je prva zemlja na svetu, koje mogućnosti imaju sve žene do 45. godine?
- Sve žene do 45 godina o trošku države imaju prava na neograničen broj pokušaja za prvo dete, dok za drugo dete imaju dva stimulisana pokušaja i tri krioembriotransfera, bez obzira na to kako su dobili prvo dete. Pravo da postanu majke imaju i singl žene pomoću uvezenog reproduktivnog materijala. Takođe, imaju mogućnost za zamrzavanje embriona o trošku države, i to na neograničen period. Uvedeno je i pravo za muškarce koji ne mogu da imaju dete prirodnim putem da o trošku države postanu roditelji. Moram da napomenem da samo jedan postupak na godišnjem nivou košta oko 3.000 evra, dok sa doniranim ćelijama taj iznos ide i do 7.000 evra.
* Pomenuli ste i novinu uvoza reproduktivnog materijala. Kakve smo rezultate postigli i šta kaže statistika?
- I tu smo postigli sjajne rezultate. Prijavljivanje za vantelesnu oplodnju sa doniranim reproduktivnim ćelijama o trošku RFZO traje od decembra prošle godine i do sada se preko E-uprave prijavilo oko 2.000 žena (u zajednici i bez partnera), dok je postupak odobren za 932 žene. Završena je polovina postupaka, što je i više nego odlično, dok je potvrđeno 96 trudnoća. Imamo već i prvu bebu iz tog procesa, pa je na svet 16. decembra došla jedna lepa i zdrava devojčica.
* Pored svih ovih mera za povećavanje nataliteta, pravo na postupke imaju i onkološki pacijenti. Kako im je to omogućeno?
- To je poslednja doneta novina u borbi za natalitet u Srbiji. Prošle godine smo omogućili i VTO sa uvezenim materijalom, a ove godine i mogućnost zamrzavanja reproduktivnog materijala za obolele od malignih bolesti. Nažalost, sve je više mladih osoba koje obolevaju od malignih bolesti i kojima je najveći strah da li će se ostvariti kao roditelji. Do sada se 60 osoba prijavilo za program onkofertiliteta. Nismo zadovoljni ovim brojem, jer smatramo da ih ima mnogo više i na tome ćemo intenzivno raditi.
Foto: Zoran Sinko
Leksikon
Koju pesmu naručujete u kafani?
- Volim da se opustim u kafani uz druženje i pesmu. Omiljena pesma mi je "Ljiljana" Tome Zdravkovića. Šta najbolje kuvate?
- Iskreno, ne kuvam redovno. Volim da kuvam sa uživanjem, a najbolje spremam pite i proje i da sve bude dekorisano i lepo servirano. Da li imate neku tradiciju za vreme praznika?
- Ukrašavanje jelke i kuće. Svaki detalj mi je jako važan. Ali najviše volim 1. januar, kada ustanem rano, pre svih, da popijem jutarnju kafu, jer je taj novogodišnji mir specifičan. Da niste doktor, šta biste bili?
- Moram da naglasim da sam prvi doktor u svojoj užoj i široj porodici, koju uglavnom čine ekonomisti. Da nisam izabrala medicinu, sada bih definitivno bila menadžer neke velike kompanije. Kada ste poslednji put plakali i zašto?
- Retko plačem... Volela bih da je drugačije, jer je lakše kada se isplačete. Kada plačem, to je češće od sreće nego od tuge. Poslednji put sam plakala kada sam saznala da je moja sestra ostala trudna u 46. godini. Za mesec dana će se poroditi i verovatno ću i tada opet plakati. Koje su vaše želje za 2024. godinu?
- Na prvom mestu zdravlje, pa sreća. Zatim bih želela veću mir i stabilnost ne samo u našoj zemlji već i u svetu, jer smo suočeni sa prevelikim izazovima. Definitivno nam nedostaje povratak ka tradicionalnim, porodičnim vrednostima. Što se poslovnih želja tiče, da nastavimo i dalje sa ulaganjem u inovativne lekove, VTO, ali i da podignemo svest o značaju transplantacije organa.
* Država je počela i ozbiljnu borbu sa retkim bolestima, kakva je trenutna situacija i koliko je do sada novca uloženo?
- Kada je lečenje retkih bolesti u pitanju, to je predsednik Aleksandar Vučić prepoznao još 2012, kada je prvi put izdvojen budžet za lečenje retkih bolesti koji je iznosio 130 miliona dinara. Od 2012. ta sredstva se znatno uvećavaju i sada iznose čak 7,2 milijardi dinara. Koliki je pomak učinjen govori i to što je broj obolelih koji se leče iz državne kase povećan sa osam pacijenata u 2012. na 693 pacijenta u 2023, što je 86 puta više.
* Pacijentima su dostupna i 22 nova inovativna leka. Za koje su bolesti namenjeni?
- Na poslednjoj listi uveli smo 22 nova inovativna leka, i to 16 potpuno novih lekova i šest terapijskih alternativa. Za poslednjih šest godina na listu lekova stavljeno je 96 inovativnih lekova za različita oboljenja, dok je od 2007. do 2015. uvršten 21 lek. Za inovativne lekove od 2017. do 2019. obezbeđeno je oko 1,4 milijarde dinara, u 2020. 2,8 milijardi dinara, u 2022. oko 5,8 milijardi dinara, a sada najveća sredstva ikada - 6,2 milijarde dinara. U 2023. vrednost inovativnih lekova iznosiće oko 30 milijardi dinara, što je za sedam milijardi više nego prošle godine, a čak pet puta više nego što se izdvajalo pre sedam godina.
Foto: profimedia/printscreen
* Pored lekova, ove godine je i nabavljeno i nikada više opreme za bolnice?
- Kada imamo inovativnu terapiju, onda nam je neophodna i najbolja oprema kako bi se bolesti otkrivale u ranim fazama. Obezbeđeno je 18 mamografa, 22 magnetne rezonance i 15 ultrazvučnih aparata. Reč je o najsavremenijoj opremi, koja će i pacijentima i lekarima olakšati pregled.
* Kada sve ovo pogledamo i saberemo šta je država učinila, da li Srbija može da parira velikim svetskim zdravstvenim centrima?
- Apsolutno. Čak možemo da kažemo smo i bolji od mnogih razvijenijih zemalja.
Direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić posetila je Opštu bolnicu u Aranđelovcu i naglasila da je strateški cilj države da svaka bolnica u Srbiji bude dijagnostički centar.
Srbija je prva država, posle Slovenije koja je svojim pacijentima omogućila inovativnu terapiju lek Trikafta koja pacijentima znači život i granica životnog veka, koji sam na početku navela u našoj državi se izjednačava sa prosečnom živtnom dobi.
Snežana Janošević, predsednica udruženja DEBRA i majka dečaka koji boluje od bulozne epidermolize poručila je da su roditelji dece obolele od ove retke bolesti, javnosti poznate pod nazivom „deca leptiri“ zadovoljni zbog toga što je država prepoznala koliko je hitno i bitno što pre doći do terapije, koja će početkom sledeće godine biti uvezena za dva pacijenta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić posetila je Opštu bolnicu u Aranđelovcu i naglasila da je strateški cilj države da svaka bolnica u Srbiji bude dijagnostički centar.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović javno je priznao potpunu ekonomsku dominaciju Srbije dok je Aleksandar Vučić bio na vlasti, istakavši da je naša zemlja ostvarila veći privredni rast od Hrvatske, i to bez ijednog evra iz fondova Evropske unije!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se danas telefonskim putem uživo u Kolegijum Informera gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, ali i o merama REM-a protiv naše televizije.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Bivši američki predsednik Džozef Bajden napadnut je i gađan predmetima tokom nenajavljene posete glavnom gradu Irske Dablinu, a prema navodima irskih i britanskih medija, dve osobe su uhapšene.
Američki zakonodavci zatražili su u utorak pokretanje dodatnih krivičnih istraga protiv saradnika ozloglašenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, navodeći u oštrom izveštaju da su tužioci, finansijske institucije i moćne veze godinama omogućavali da se njegovi zločini nastave.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Žena koja se predstavljala kao uspešna dizajnerka nakita, pripadnica visokog društva i kosmopolita sa južnoameričkim korenima, godinama je gradila poznanstva sa ljudima iz NATO okruženja u italijanskom Napulju. Iza imena Marija Adela Kufeldt Rivera, međutim, prema rezultatima opsežne međunarodne istrage, krila se Olga Kolobova, ruska državljanka i navodna pripadnica vojne obaveštajne službe GRU.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.