Maleni Zrenjaninci vrtićkog uzrasta ubuduće će imati "radnu" subotu zahvaljujući pilot projektu koji će startovati za nekoliko dana. Naime, tri vrtića Predškolske ustanove Zrenjanin radiće i subotom, jer se to pokazalo kao realna potreba većeg broja roditelja. Istraživali smo da li je tako nešto moguće i u drugim gradovima Srbije.
Sprovođenje vaspitno-obrazovnog rada subotom u Predškolskoj ustanovi u Zrenjaninu "posledica" je istraživanja koje je pokazalo da od 2.600 upisane dece čak petina majki ili očeva rade vikendom, dok kod 200 mališana oba roditelja rade subotom i nedeljom.
Željko Cvijanović, direktor Predškolske ustanove grada Zrenjanina, sprovedene su dve ankete među roditeljima.
- U prvoj anketi se tražio samo odgovor na pitanje "Da li ste zainteresovani za rad vrtića subotom", na koju je preko 400 roditelja odgovorilo pozitivno. Druga anketa je urađena nedelju dana kasnije gde je traženo da se izjasne o potrebama rada subotom, ali je uslov bio da oba roditelja rade subotom. Pozitivno se izjasnilo 45 roditelja za jasleni obuhvat i 155 za obdanišni - objašnjava direktor zrenjaninske PU.
Foto: Shutterstock
Cvijanović ističe da ovo nije uvođenje novog radnog vremena u vrtićima, već pilot projekat.
- Predškolska ustanova je u sistemu obrazovanja i vaspitanja, a on ne poznaje rad subotom. Dakle, ovakve aktivnosti, kroz projekte mogu u određenoj meri delovati podsticajno na populacionu politiku, podršku porodici, kreirati okruženje u kojem se stimuliše roditeljstvo. Smatram da osnivači i predškolske ustanove imaju kapacitet da uz podršku relevantnih činilaca unaprede položaj roditeljstva. Neophodna je finansijska podrška predškolskim ustanovama za ovakve vidove obuhvata - kaže Cvijanović.
Kako dodaje, rad subotom ne iziskuje posebnu logističku pripremu, tačnije ništa posebno što ustanova već ne radi u svom redovnom radu sa decom.
- Rad će obavljati vaspitači koji se budu prijavili za rad vikendom. Sastav vaspitača, to da li su izvorno iz pomenuta tri vrtića ili ne, će se znati kada se bude izvršio odabir od prijavljenog broja - kaže direktor.
Pilot projekat će trajati tri meseca, a u zavisnosti od rezultata zavisi i njegov nastavak, a moguće i šira primena.
Foto: Shutterstock
Može li i u drugim gradovima ovo da zaživi
Tragom ove promene, istraživali smo kako bi ovakva odluka o radnim subotama bila dočekana u drugim gradovima.
- Još na roditeljskim sastancima u septembru, kada kreće upis razgovaramo o njihovim potrebama i mogućnostima. Jedna od promena koju je doneo takav razgovor je i korigovanje početka radnog vremena sa 7 na 6 časova jer je tako odgovaralo većini roditelja. Dakle, tu smo da izađemo u susret - rečeno je u jednom beogradskom vrtiću
Ipak, kako dodaju, struktura roditelja je takva da za rad vikendom nema potrebe.
- Da li je to luksuz koji bi dodatno platili ili realna potreba najbolje bi pokazala neka anketa, istraživanje među roditeljima. Verujemo da realna potreba nekih roditelja postoji i da će toga biti sve više, ali onda treba da bude jasno da to pokreće čitav jedan lanac postupaka i promena - objašnjavaju.
Povećanje obima posla vaspitača u direktnoj je vezi sa bezbednošću dece, smatraju.
- Činjenica je da rad vikendom nije dobra volja predškolske ustanove, već ozbiljna organizacija rada. Konkretno, privatni vrtići moraju da razmišljaju o više elemenata takve organizacije. Treba organizovati ketering vikendom, pojačati broj zaposlenih ili povećati obim posla, što bi opet moralo biti definisano zakonom, a ne proizvoljna organizacija - zaključuju.
Foto: Shutterstock
Primarni vaspitač deteta je roditelj
Sa druge strane, stav roditelja po ovom pitanju je različit. Dok jedni smatraju da je ovo vrlo korisna mera koja bi značila i u drugim gradovima, ima i onih koji misle da je previše da dete u vrtiću boravi šest od sedam dana u nedelju.
- Imam dvoje dece vrtićkog uzrasta, a dok je suprug vikendima uvek slobodan, ja radim svaki drugi vikend. Ne mogu da kažem da nam to ne komplikuje pomalo situaciju, ali ipak ne bismo vodili decu vikendom u vrtić, sve i da ta opcija postoji u našem gradu dokle god neko od nas može da bude sa njima - kaže Novosađanka Nataša.
Njena sugrađanka Marija kaže da bi organizaciji porodice više doprinelo kada bi postojala neka popodnevna smena, ali je svesna da to nije moguće.
- Mnogo je roditelja koji rade popodnevne smene i kada bismo tako gledali, možda bi se dosta njih prijavilo za takvu vrstu podrške. Ipak, svi smo nekako naučili da se snađemo, da li neko ima babu i dedu koji će pričuvati decu, neko ima starije dete koje ostavlja sa mlađim, dok najčešće ne rade baš oba roditelja popodne ili makar to nije stalno. Verujem da je isto i za rad vikendom, ali svakako je dobro da se potrebe roditelja slušaju - smatra ova majka.
Foto: Miloš Rafailović
Potrebe će se osluškivati
Kako je povodom uvođenja pilot projekta radne subote u tri zrenjaninska vrtića izjavila ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić, ovo je prava vrsta podrške i mera populacione politike kakvu resorno ministarstvo podržava.
- Nažalost, nekada nas različite obaveze odvedu u nekom pravcu kada i nismo u mogućnosti da provodimo vreme sa decom koliko bismo želeli. Postoje različita zanimanja koja zahtevaju i dežurstva i rad vikendom i upravo su roditelji iskazali potrebu i želju za ovakvom vrstom podrške - izjavila je ministarka.
Kako nezvanično saznajemo, potrebe za takvim vidom podrške pratiće se i u drugim gradovima, a da li mogu zaživeti najviše će zavisiti od svake lokalne samouprave pojedinačno
Mnogi roditelji čine ove greške, nesvesno ili iz najbolje namere, ali ukoliko ne želite da vam dete bude razmaženo i da se teško snalazi u životu, izbegnite ih.
Malo je poznato da i sasvim mala deca mogu imati svoje traume. Vaša nervoza, nesigurnost, vika, način kažnjavanja, mogu takođe ostaviti posledice na dete. Na pitanje kako da mu pomognete da prevaziđe svoje strahove odgovorila je psihoterapeutkinja Biljanom Ćulafić u emisiji "Info jutro".
Oko dece – večite dileme. Da li ih treba utopliti ili ih pustiti da malo promrznu? Da li su jeli dovoljno? Kada je pravi trenutak za vrtić? Tako se slažu pitanja, a sva ona su zapravo u vezi sa imunitetom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mnogi roditelji čine ove greške, nesvesno ili iz najbolje namere, ali ukoliko ne želite da vam dete bude razmaženo i da se teško snalazi u životu, izbegnite ih.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Borbe za Orehov u Zaporoškoj oblasti ulaze u novu fazu u kojoj ruske jurišne jedinice sve češće ne pokušavaju odmah da prodru do ukrajinskih položaja, već prvo otkrivaju vatrene tačke i utvrđenja, prosleđuju njihove koordinate avijaciji, a tek posle vazdušnog udara kreću napred.
Nemački hemijski gigant Evonik potvrdio je veliki rez u poslovanju – do kraja 2029. biće ukinuto oko 3.200 radnih mesta širom sveta, od čega čak 2.150 u Nemačkoj.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.