Zadarska kristalna noć ili Progon zadarskih Srba je naziv za krvničnki pohod ustaša u Zadru 2. maja 1991. godine, kada je više od 2.000 Hrvata naoružanih palicama, motkama, kamenicama, šipkama, flašama krenulo u uništavanje i pljačkanje imovine našeg naroda.
Danas je godišnjica Zadarske kristalne noći. Odigrala se istog dana kada se dogodio i sukob u Borovu Selu, kada je pri pokušaju ustaške policije da napadne srpski narod na svom ognjištu, stradalo 12 njihovih policajaca, a 21 ranjen.
Ujutro, 1. maja 1991. godine na brdu Štikovača u blizini mesta Polača, poginuo je pripadnik specijalne policijske jedinice „Poskoci” Franko Lisica (23). Prema službenoj verziji u Hrvatskoj, Lisicu su ubili pobunjeni Srbi iz Knina. Iako postoji velika sumnja u ovu informaciju, pošto je hrvatskoj propagandi „bila potrebna žrtva”, kao i razlog za uništavanje i pljačku srpske imovine i progon Srba sa zadarskog područja.
Tako su tvrdile hrvatske vlasti, koje su odmah to upotrebile u propagandne svrhe. Stoga se na prvi pogled čini da nikakve veze drugomajski događaji u Zadru nisu imali sa istovremenim zbivanjima u Borovu Selu, barem ne direktne; indirektne je svakako moralo biti jer se ništa nije dešavalo odjednom, uslovi za sve ove događaje unazad su neko vreme stvarali ekstremisti na obe strane, a pritom su postojale i vesti. Naravno, tok i priroda ovog događaja isključuju svaku mogućnost spontanosti, pošto deluje da je sve bilo dobro organizovano.
Za početak, policije nije bilo ni od korova. Oko 10 sati ujutru formirala se kolona automobila sa ljudima naoružanim palicama, štanglama, sa čarapama na glavama, ponekim vatrenim oružjem, koji su pevali ustaške pesme i uzvikivali njihova parole, i naravno pretili Srbima, a onda je u Zadar stiglo desetak autobusa krcatih slično naoružanim mladićima koji su po izlasku napolje počeli da lome lokale, da ih pljačkaju, pale i ruše lokale i kuće koje su bile u vlasništvu Srba.
Foto: sites.google.com
Porušene srpske kuće u Zadru
Porušeno je ili oštećeno i opljačkano 470 privatnih kuća, te 136 srpskih radnji, koliko je bilo prijavljeno jednom hrvatskom osiguravajućem preduzeću, koje se navodno složilo da ispuni svoje obaveze i kompenzuje štetu; imajući u vidu da niko nikada za ovo nije odgovarao, da tamošnje sudske vlasti nisu čak imale ni spis o tom događaju, mada se sve dešavalo usred bela dana pred očima hiljada i hiljada ljudi, ne znamo da li je do isplaćivanja odštete zaista i došlo.
Upotrebljena je i velika količina eksploziva, a policija je tog 2. maja 1991. bila povučena iz grada. Sve to samo potvrđuje da je ovaj pohod bio dobro organizovan i nedeljama ranije planiran. Jer veću količinu eksploziva poseduje samo MUP Hrvatske. Prema izjavama Ljubimira Barešića, srpska imovina je bila minirana od strane organizovanih grupa hrvatskih policajaca, i hrvatskih paravojnika.
Foto: sites.google.com
Porušene srpske kuće u Zadru
Dan kasnije, 3. maja 1991. godine Zadar je bio opustošen grad, a u njemu su bile bande koje su i dalje vršili pljačkanje imovine Srba. Nakon ovog rušilačkog pohoda i pljačkanja, veliki broj Srba iz Zadra i okoline nije se više osećao sigurno i mnogi se odlučuju na iseljavanje. Otišlo je više od 80 % Srba koji su do 1991. živeli i radili u Zadru. A to je i bila želja lokalnog rukovodstva HDZ.
Zanimljivo je da za ovaj rušilački pohod i pljačkanje niko još nije odgovarao, i da hrvatsko Tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu, iako se sve odigralo po danu, pa su hiljade ljudi mogli da vide šta se dešava.
Godine 1992. je Okružni sud u Zadru čitav predmet o krivičnom delu uništenja i otuđenja tuđe imovine u Zadru 2. maja 1991. prosledio na Županijski sud u Splitu, a odatle je opet sve prosleđeno Vojnom Tužilaštvu Hrvatske u Zagreb, gde je 2002. godine slučaj zatvoren. Što znači da niko neće odgovarati za organizovanje i izvršenje ovog ustaškog divljanja koje je imalo za posledicu proterivanje Srba sa vekovnih ognjišta.
Dana 15.04. 1999. godine, NATO bombarderi pogodili su kolonu Albanaca, a Amerikanci su kasnije krivili srpsku vojsku za ovaj vazdušni napad i stradanje civila.
Od 14. do 19. aprila zaustavljeni su dalji napadi i prodori vojnika OVK na srpsku teritoriju, a naša vojska je na današnji dan krenula u kontranapad da povrati okupirane teritorije.
U jeku NATO agresije na SR Jugoslaviju, besneo je sukob između terorističke OVK i pripadnika srpske policije i vojske. Pored svega toga narod na KiM je morao da se suočava i sa nasiljem od strane stranih "mirovnih" vojnika.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Posle više od dve decenije, svetlost dana ugledale su fotografije iz vremena ratnog vihora, koje potvrđuju da nije bilo bombardovanja Starog grada, a to je bila glavna osnova ustaške propagande, jer su se Srbi predstavljali kao primitivni rušitelji kulturnog blaga.
Imena majora Milana Tepića, Zorana Karlice, Veljka Milankovića, Boška Perića Peše i drugih srpskih junaka su imena kojima se naš narod ponosi, a među njima je i večni potporučnik Milodrag Mića Stanojević.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dana 15.04. 1999. godine, NATO bombarderi pogodili su kolonu Albanaca, a Amerikanci su kasnije krivili srpsku vojsku za ovaj vazdušni napad i stradanje civila.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
Aleksandar Vučić, nosilac liste Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" obratio se građanima iz Beograda na vodi, podno Kule Beograd sa važnom i snažnom porukom.
U jučerašnjoj debati blokaderski kandidat Miljan Salata je čovek koji bi danas da deli lekcije građanima Srbije i kroji ekonomiju naše zemlje, a godinama je gradio karijeru radeći za hrvatski projektni biro iz Rijeke.
Suđenje za otmicu i brutalno razbojništvo "zemunskog klana" iz 1997. godine, koje je prethodilo tragičnoj smrti Novaka Stevanića (22), ponovo je odloženo za 30. oktobar. Dok se čeka pravda za mladog Novaka, odbrana je kao razlog za nepripremljenost navela i to da je braniocu bilo "hladno u hodniku", dok je postupak ponovo ostao bez epiloga. Ipak, ovo nije jedini slučaj u kojem su sudski postupci pomerani zbog nesvakidašnjih okolnosti, a neki od razloga zaista zvuče neverovatno.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije uhapsili su M. T. (51), državljanina Srbije i Crne Gore, za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu poternicu.
Tokom protekla 24 sata u Centru za hitnu pomoć Vojnomedicinske akademije pregledano je više stotina pacijenata, a zabeležene su teške povrede na radu, u saobraćaju i tučama, izjavio je glavni dežurni grupe Internih klinika VMA, pukovnik prof. dr Predrag Đurić.
U tuči koja se protekle noći dogodila u 20.36 sati u Ulici Vojvode Stepe na Voždovcu teško je povređen muškarac (27), koji je prevezen na VMA, saopšteno je danas u službi Hitne pomoći.
Prava drama i jezivo psihičko maltretiranje odigrali su se u stanovima na riječkom Banderovu, kada je penzioner J. P., lokalni majstor, otišao kod svog komšije Lovorka Z. (55) misleći da ide na običnu sitnu popravku slavine, ali ga je dočekao pakao iz kog satima nije mogao da pobegne.
Volodimir Zelenski treba da podnese ostavku, napisao je na mreži X Ilon Mask, izvršni direktor kompanije SpaceX, dodajući da o ograničenju Starlinka u Ukrajini
Ruske Strateške raketne snage počele su sveobuhvatnu proveru borbene gotovosti u Vladimirskom raketnom udruženju, tokom koje su mobilni interkontinentalni raketni sistemi "Jars" upućeni na rute borbenog patroliranja.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Ako tražite psa koji će budno motriti na dvorište, reagovati na nepoznate posetioce i istovremeno biti veran prijatelj ukućanima, nemački ovčar mogao bi da bude pravi izbor.
Sa hladnijim danima vraća se dobro poznati problem: opran veš satima stoji na sušilici, a stan se puni vlagom. Srećom, postoji jednostavan japanski način koji može da pomogne. Poznat je kao "metoda duge“" a zasniva se na pravilnom raspoređivanju odeće.
Mlada Luisa oduvek je maštala o tome da stane pred tablu, deli znanje i inspiriše generacije učenika. Međutim, sudbina i njeni prirodni aduti umešali su prste i naterali je na radikalan zaokret o kome danas bruji internet.
Pevačica Lepa Brena posetila je Majami sa sinom Viktorom, a njihova fotografija na istom mestu gde su se slikali i pre nekoliko godina, raznežila je javnost.
Vesna Zmijanac sumirala je utiske nakon tri rasprodate Beogradske arene, a dotakla se i svog privatnog života, novog udvarača, kao i dešavanja na estradnoj sceni.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.