Zadarska kristalna noć ili Progon zadarskih Srba je naziv za krvničnki pohod ustaša u Zadru 2. maja 1991. godine, kada je više od 2.000 Hrvata naoružanih palicama, motkama, kamenicama, šipkama, flašama krenulo u uništavanje i pljačkanje imovine našeg naroda.
Danas je godišnjica Zadarske kristalne noći. Odigrala se istog dana kada se dogodio i sukob u Borovu Selu, kada je pri pokušaju ustaške policije da napadne srpski narod na svom ognjištu, stradalo 12 njihovih policajaca, a 21 ranjen.
Ujutro, 1. maja 1991. godine na brdu Štikovača u blizini mesta Polača, poginuo je pripadnik specijalne policijske jedinice „Poskoci” Franko Lisica (23). Prema službenoj verziji u Hrvatskoj, Lisicu su ubili pobunjeni Srbi iz Knina. Iako postoji velika sumnja u ovu informaciju, pošto je hrvatskoj propagandi „bila potrebna žrtva”, kao i razlog za uništavanje i pljačku srpske imovine i progon Srba sa zadarskog područja.
Tako su tvrdile hrvatske vlasti, koje su odmah to upotrebile u propagandne svrhe. Stoga se na prvi pogled čini da nikakve veze drugomajski događaji u Zadru nisu imali sa istovremenim zbivanjima u Borovu Selu, barem ne direktne; indirektne je svakako moralo biti jer se ništa nije dešavalo odjednom, uslovi za sve ove događaje unazad su neko vreme stvarali ekstremisti na obe strane, a pritom su postojale i vesti. Naravno, tok i priroda ovog događaja isključuju svaku mogućnost spontanosti, pošto deluje da je sve bilo dobro organizovano.
Za početak, policije nije bilo ni od korova. Oko 10 sati ujutru formirala se kolona automobila sa ljudima naoružanim palicama, štanglama, sa čarapama na glavama, ponekim vatrenim oružjem, koji su pevali ustaške pesme i uzvikivali njihova parole, i naravno pretili Srbima, a onda je u Zadar stiglo desetak autobusa krcatih slično naoružanim mladićima koji su po izlasku napolje počeli da lome lokale, da ih pljačkaju, pale i ruše lokale i kuće koje su bile u vlasništvu Srba.
Foto: sites.google.com
Porušene srpske kuće u Zadru
Porušeno je ili oštećeno i opljačkano 470 privatnih kuća, te 136 srpskih radnji, koliko je bilo prijavljeno jednom hrvatskom osiguravajućem preduzeću, koje se navodno složilo da ispuni svoje obaveze i kompenzuje štetu; imajući u vidu da niko nikada za ovo nije odgovarao, da tamošnje sudske vlasti nisu čak imale ni spis o tom događaju, mada se sve dešavalo usred bela dana pred očima hiljada i hiljada ljudi, ne znamo da li je do isplaćivanja odštete zaista i došlo.
Upotrebljena je i velika količina eksploziva, a policija je tog 2. maja 1991. bila povučena iz grada. Sve to samo potvrđuje da je ovaj pohod bio dobro organizovan i nedeljama ranije planiran. Jer veću količinu eksploziva poseduje samo MUP Hrvatske. Prema izjavama Ljubimira Barešića, srpska imovina je bila minirana od strane organizovanih grupa hrvatskih policajaca, i hrvatskih paravojnika.
Foto: sites.google.com
Porušene srpske kuće u Zadru
Dan kasnije, 3. maja 1991. godine Zadar je bio opustošen grad, a u njemu su bile bande koje su i dalje vršili pljačkanje imovine Srba. Nakon ovog rušilačkog pohoda i pljačkanja, veliki broj Srba iz Zadra i okoline nije se više osećao sigurno i mnogi se odlučuju na iseljavanje. Otišlo je više od 80 % Srba koji su do 1991. živeli i radili u Zadru. A to je i bila želja lokalnog rukovodstva HDZ.
Zanimljivo je da za ovaj rušilački pohod i pljačkanje niko još nije odgovarao, i da hrvatsko Tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu, iako se sve odigralo po danu, pa su hiljade ljudi mogli da vide šta se dešava.
Godine 1992. je Okružni sud u Zadru čitav predmet o krivičnom delu uništenja i otuđenja tuđe imovine u Zadru 2. maja 1991. prosledio na Županijski sud u Splitu, a odatle je opet sve prosleđeno Vojnom Tužilaštvu Hrvatske u Zagreb, gde je 2002. godine slučaj zatvoren. Što znači da niko neće odgovarati za organizovanje i izvršenje ovog ustaškog divljanja koje je imalo za posledicu proterivanje Srba sa vekovnih ognjišta.
Dana 15.04. 1999. godine, NATO bombarderi pogodili su kolonu Albanaca, a Amerikanci su kasnije krivili srpsku vojsku za ovaj vazdušni napad i stradanje civila.
Od 14. do 19. aprila zaustavljeni su dalji napadi i prodori vojnika OVK na srpsku teritoriju, a naša vojska je na današnji dan krenula u kontranapad da povrati okupirane teritorije.
U jeku NATO agresije na SR Jugoslaviju, besneo je sukob između terorističke OVK i pripadnika srpske policije i vojske. Pored svega toga narod na KiM je morao da se suočava i sa nasiljem od strane stranih "mirovnih" vojnika.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Posle više od dve decenije, svetlost dana ugledale su fotografije iz vremena ratnog vihora, koje potvrđuju da nije bilo bombardovanja Starog grada, a to je bila glavna osnova ustaške propagande, jer su se Srbi predstavljali kao primitivni rušitelji kulturnog blaga.
Imena majora Milana Tepića, Zorana Karlice, Veljka Milankovića, Boška Perića Peše i drugih srpskih junaka su imena kojima se naš narod ponosi, a među njima je i večni potporučnik Milodrag Mića Stanojević.
Informer je već pisao o novom talasu otvorenog ustaštva i nezapamćene mržnje prema srpskom narodu koji je preplavio ulice Knina, a sada se pojavio i jeziv snimak šta se sve u tom gradu dešavalo 5. avgusta ove godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dana 15.04. 1999. godine, NATO bombarderi pogodili su kolonu Albanaca, a Amerikanci su kasnije krivili srpsku vojsku za ovaj vazdušni napad i stradanje civila.
Darko Mladić, sin pokojnog srpskog generala Ratka Mladića, otkrio je danas na konferenciji za medije detalje o sahrani svog oca, ali i o uzrocima njegove smrti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić brutalno je odgovorio na provokacije i otkazivanje posete evropske komesarke Marte Kos, poručivši joj da neće dozvoliti nikome da laže i ponižava našu državu i slobodarski srpski narod!
U trenucima kada celokupan srpski narod sa tugom i poštovanjem odaje počast i čuva sećanje na generala Ratka Mladića, koji je svoj život i slobodu položio u temelje Republike Srpske da bi spasao naš narod od potpunog zatiranja, neophodno je podsetiti javnost na to ko su i šta uče oni koji bi danas da ruše Srbiju.
Nakon nezapamćene hajke, pretnji i histerije koja danima stiže iz Sarajeva povodom sahrane heroja i generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se u javnosti i oštro skresao u lice istinu svim dežurnim pljuvačima i mrziteljima svega srpskog.
Nova i izuzetno opasna ofanziva na srpski identitet, istoriju i teritorijalni integritet ponovo se razbuktava, a na meti autošovinista i inostranih centara moći opet se našla naša severna pokrajina.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su 18-godišnjeg E. I., zbog sumnje da je počinio ubistvo u sarajevskom naselju Gorica.
Novinar Mladen Mijatović objavio je snimak hapšenja osumnjičenog piromana S. J. (32), koji je, kako se sumnja, skoro tri nedelje bežao od policije nakon serije paljenja automobila na području Futoga i Novog Sada.
Č. Đ., zastupnik i odgovorno lice udruženja građana "Centar za društveni razvoj solidarnost" i "Udruženje poljoprivrednika Agrobačka", osuđen je danas pred Višim sudom u Novom Sadu na dve godine i osam meseci zatvora zbog zloupotrebe položaja.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je u četvrtak, 3. septembra odredilo zadržavanje od 48 sati za N. J. (25) zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo teška krađa.
Svet Jovana P. i njegove porodice iz Arnajeva kod Barajeva srušio se u samo jednoj sekundi. Ono što je trebalo da bude bezbrižno letovanje puno radosti i smeha, pretvorilo se u agoniju.
Dron je pogodio centralnu zgradu Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) u Volodimirskoj ulici u Kijevu. Nakon eksplozije, očevici su prijavili gust dim koji se nadvio nad centralnim delom grada, dok je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio da je na mestu udara izbio požar.
Ruski dron pogodio je sedište Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) u Kijevu, a u napadu ima povređenih, izjavio je danas predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Si Đinping bi tokom posete SAD krajem septembra mogao da povede veliku privrednu delegaciju sa predstavnicima vodećih kineskih kompanija, prenosi Rojters.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Ljuska oraha sadrži sok koji može ostaviti tvrdokorne fleke na koži, u nijansama od žute do tamnosmeđe ili gotovo crne. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih načina da uklonite ove mrlje sa ruku i to uz pomoć sode bikarbone i limuna.
Evija je idealna za odmor u septembru, jer je vreme uglavnom još uvek dovoljno toplo za plažu i kupanje, dok su gužve znatno manje nego u julu i avgustu.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu u Veneciji i glamuroznim izdanjem i otvorenom haljinom, koja je jedva zadržavala grudi, privukla brojne poglede.
Ako tražite brz i jednostavan desert koji se ne peče, torta sa ćeten alvom je odličan izbor. Ekipa magazina je probala, a rezultat je kremasta i preukusna poslastica kojoj je teško odoleti.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da će jutarnji program u znak protesta voditi gola, ukoliko komentari na račun duge haljine koju je nosila nastave da se nižu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.