Gušenje, nedostatak vazduha, glavobolja, sve ove tegobe može izazvati i jedna sasvim prirodna pojava - magla. Zapravo, ona sama po sebi ukoliko nije pomešana sa aero-zagađivačima, nema značajan uticaj na zdravog čoveka, dok hronični bolesnici i meteoropate mogu osećati pritisak ili gušenje. Astmatičari su, recimo, prvi na udaru zbog prisustva „kisele magle“, dok hronični bolesnici takođe ne zaostaju.
Prof. dr Svetlana Stanišić, doktor fizičke hemije, objasnila je pojam kiselih kiša i magli i kakav je njihov uticaj po zdravlje ljudi.
Kako je rekla, kisela kiša predstavlja globalni ekološki problem decenijama unazad, zbog brzog industrijskog razvoja, veće potražnje za energijom i većeg ispuštanja kiselih gasnih oksida.
- Kisele magle mogu iritirati disajne puteve, oči i kožu ljudi. Osobe sa astmom ili drugim respiratornim bolestima mogu doživeti pogoršanje simptoma kada su izloženi kiselim maglama. Međutim, osim toga, udisanje kiselog aerosola oštećuje epitel pluća, čime obezbeđuje prodor potencijalnih alergena u krvotok i time se povećava rizik od respiratornih alergija. Pokazano je da sumpor-dioksid, koji ima najveći doprinos u formiranju kiselih magli i kiša, ima štetne efekte, ne samo na respiratorni, već i na kardiovaskularni i neurološki sistem, a takođe povećava rizik od dijabetesa tipa 2 - kazala je naša sagovornica.
Kako je rekla, ovaj fenomen može dovesti do povećane kiselosti atmosferske vode, zemljišta i voda, propadanja šuma, smanjenja prinosa useva, oštećenja građevina, posebno mermernih, korozije metalnih struktura i spomenika kulture.
- Iako su emisije SO2 i NOX u Evropi i Severnoj Americi kontrolisane da bi se umanjio efekat kisele magle i kiše, one i dalje rastu u mnogim zemljama u razvoju - objasnila je profesorka.
Foto: AP/Photo
Za razliku od drugih vodenih sredina, kao što su one u moru, okeanu ili kopnenim vodenim sistemima, koje ne pokazuju velike varijacija u kiselosti, atmosferska voda pokazuje značajne varijacije zbog obilnih emisija zagađujućih materija u urbanim oblastima.
- S druge strane, zbog tehničkih izazova u uzorkovanju i određivanju pH vrednosti aerosola, magle i vode u oblacima, podaci o kiselosti ovih faza u vremenu i prostoru su relativno ograničeni. Kiselost aerosola i magle utiče na oksidativni kapacitet troposfere, kao i na rastvorljivost teških metala u atmosferskoj vodi, što može imati posledice na ljudsko zdravlje - rekla je naša sagovornica.
Magla i izmaglica
Razlika između magle i izmaglice je samo u gustini. Ista pojava se naziva maglom kada je vidljivost manja od 1 km, a naziva se izmaglicom ako je vidljivost manja od 2 km. Magla se javlja tokom cele godine i ima više uticaja na čoveka.
Magle se mogu podelite na radijacione, advektivne i frontalne.
Foto: Reuters
U Srbiji je magla redovna pojava, naročito u hladnijem delu godine, a neretko se može zadržati i veći deo dana. U kotlinama zapadne Srbije, naročito na području Požege magla je u jutarnjim časovima i više nego česta pojava, a u toku godine može da se javi i više od 200 dana.
Nedostatak vetra pogoršava zagađenje
Magla ili smog najkarakterisčna su vremenska pojava pri stabilnoj atmosferi, uz veoma mirno vreme vrlo visok vazdušni pritisak. Tada se zagađenje spusti u najniže slojeve i atmosfera se ponaša kao poklopac, dok je na višim planinama vedro i toplije.
Sloj u kome se tada javljaju smog ili magla je sloj u kome preovladava temperaturna inverzija, odnosno da temperatura vazduha umesto da opada, ona raste sa visinom.
U ponedeljak oprezno! U većem delu Srbije biće upaljen žuti meteoalarm, i to na teritoriji Bačke, Banata, Srema, Beograda, zapadne Srbije, Šumadije, Pomoravlja i jugoistočne Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
Predstavnici ministarstva lažne države su bez najave došli u Opštinu Severna Mitrovica i tražili razgovor na temu oslikavanja murala sa likom patrijarha Pavla i njegovim citatom.
Bojana Ćorilić, heroina koja je uspela da se oporavi nakon što je u nezapamćenom masakru u Žitištu izrešetana sa čak šest hitaca, danas živi život punim plućima i raduje se svakom novom danu.
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Dejan Vuksanović (32), za kojim je srpska policija raspisala potragu zbog sumnje da je u februaru ove godine automobilom pokosio ženu na benzinskoj pumpi u Beogradu i pobegao, lociran je i priveden danas u Herceg Novom.
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Na jednom TikTok profilu pojavile su se fotografije poznatih ličnosti koje su posetile Hilandar, a posebnu pažnju privukla je objava sa pevačem Milanom Stankovićem.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.