Srpska akademija nauka i umetnosti sa velikom žalošću obaveštava javnost da je 23. jula, u Beogradu, u 85. godini, preminuo redovni član SANU Milan Lojanica , jedan od naših najznačajnijih arhitekata i redovni profesor Beogradskog univerziteta.
Milan Lojanica je rođen 8. januara 1939. godine u Beogradu.
Glavno polje njegovog stručno-umetničkog, naučnog i obrazovnog rada obuhvatalo je oblast teorije i prakse arhitektonsko-urbanističkog projekotvanja.
Diplomirao je 1962. godine na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu.
U periodu od 1963. do 1967. bio je zaposlen u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, kao sekretar Odbora za funkcionalitet.
U zvanje asistenta na Katedri za projektovanje Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Lojanica je izabran 1965. godine.
Na matičnom fakultetu prošao je sva univerzitetska zvanja, a za redovnog profesora izabran je 1988. godine.
Tokom duge i plodnosne profesorske karijere obavljao je brojne dužnosti na fakultetu među kojima su: šef Katedre za projektovanje, prodekan za nastavu i rukovodilac programa poslediplomskih studija.
Autor je više od dvadeset izvedenih projekata, među kojima je više projekata velikih gradskih celina i složenijih rekonstrukcija u okviru gradskih zona Beograda, Novog Sada, Valjeva, Pančeva, Ljubljane, Zagreba, Osijeka, Trebinja, Varšave.
Uporedo sa projektantskim radom bavio se istraživanjima u oblasti teorije arhitekture.
Njegova bibliografija sadrži preko pedeset naučnih i stručnih radova, tri monografske studije, četiri stručne publikacije.
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 2003. godine, a za redovnog 2008. godine.
Od 2011. do 2023. obavljao je dužnost sekretara Odeljenja likovne i muzičke umetnosti SANU, kasnije Odeljenja umetnosti SANU (2020).
Jedan je od pokretača inicijative da se Odeljenje likovne i muzičke umetnosti SANU preimenuje u Odeljenje umetnosti SANU, kako bi se članstvo u Akademiji proširilo i na druge oblasti umetnosti.
Kao sekretar pomenutog Odeljenja dao je veliki doprinos radu SANU.
Bio je glavni i odgovorni urednik Rečnika pojmova iz oblasti likovnih umetnosti i arhitekture SANU Tom I, II, III (2006−2023), kao i predsednik Odbora za Rečnik pojmova iz oblasti likovnih umetnosti i arhitekture SANU i rukovodilac projekta Metamorfoza arhitektonskih oblika.
Akademik Lojanica je bio član mnogih naučnih i stručnih institucija i udruženja, među kojima su: Akademija arhitekata Srbije, (1994), Inženjerska akademija Jugoslavije, Akademija inženjerskih nauka Srbije (1998), Savez arhitekata Srbije (SAS), Asocijacija srpskih arhitekata, Udruženje arhitekata Beograda i Inženjerska komora Srbije.
Dobitnik je brojnih priznanja među kojima se izdvajaju: dve Oktobarske nagrade Beograda (1971, 1982) , Nagrada Vrhovnog saveta grada Varšave za unapređenje arhitekture i urbanizma (1972), Priznanje studenata Beogradskog univerziteta za doprinos razvoju univerzitetske nastave (1973), Velika nagrada Saveza arhitekata Srbije za ukupno delo (1982), Nagrada udruženja univerzietskih profesora i naučnika Srbije (2010), Povelja Asocijacije srpskih arhitekata za životno delo (2011), Nagrada Inženjerske komore Srbije za životno delo (2016), Povelja Saveza inženjera i tehničara (2018), Godišnja nagrada UAS za najuspešnije delo iz svih oblasti arhitekture realizovano u 2017. godini.
Nagrada 40. salona arhitekture – "Polje budućnosti" u kategoriji arhitekture (2018) i Nominacija za međunarodnu nagradu Evropske unije za savremenu arhitekturu – Mies Award 19 (2018).
Njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i sveukupno srpsko društvo i kulturu.
Koliko god to zvučalo neverovatno, istorija arhitekture poznaje slučajeve građevina nazvanih "inat kuće". U suštini, reč je o objektima čija je jedina svrha da nerviraju komšije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravi u Parizu, gde će prisustvovati vojnoj paradi povodom obeležavanja Nacionalnog praznika Republike Francuske – Dana pada Bastilje.
Ugledni američki ekonomista i jedan od najuticajnijih svetskih analitičara Džefri D. Saks uputio je dramatično upozorenje javnosti i vlastima u Beogradu, istakavši da Srbija nikako ne bi trebalo da žuri sa pristupanjem Evropskoj uniji, jer se Brisel danas ponaša potpuno nerazumno i vodi samoubilačku politiku.
Ideolog blokadera Dušan Janjić optužio je vrhovnu javnu tužiteljku Zagorku Dolovac da je tokom vlasti Borisa Tadića sakrila predmet koji se vodio protiv tadašnjeg predsednika Republike.
Ono što mesecima kriju i pokušavaju da uviju u oblandu "mirnih protesta" i "demokratske borbe", blokaderi sada su otvoreno priznali i to gde drugde nego usred Hrvatske.
Protiv Srbije se vodi sramna kampanja čiji je cilj dehumanizacija nešeg društva i države. Tako se na blokaderkoj N1 emitovala skandalozna emisija, koja je u 56 minuta, koliko je trajala, ponizila sprske žrtve, a veličala srebreničke.
Narodni poslanik Dejan Bulatović oštro je reagovao na najnovije sramne istupe lidera lažne opozicije Dragana Đilasa, poručivši da su njegovi očajnički pokušaji da unese razdor u Srpsku naprednu stranku smešni, jadni i osuđeni na propast.
Od ranih devedesetih pa nadalje, podzemlje je utvrdilo da su žrtve najranjivije kada sednu u vozilo, pa je tako od podmetanja eksploziva u automobil poginulo više kontroverznih biznismena i ljudi sa one strane zakona.
Srbiju je 14. jula 2013. godine potresao jedan od najmonstruoznijih zločina u novijoj istoriji, koji je dodatno uznemirio javnost jer ga je počinio aktivni pripadnik Odreda Žandarmerije u Kraljevu, Aleksandar Krstić. Ono što je počelo kao dug od nekoliko hiljada evra pretvorilo se u dvostruko ubistvo i zverski pokušaj prikrivanja tragova spaljivanjem tela koji je zgrozio čitavu zemlju.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 12. jula na putu Kotor–Nikšić, poginula je Jovana Stanković (21), dok je 16 državljana Srbije povređeno. Mini-bus u kojem su se nalazili iznenada je udario u betonski zid i prevrnuo se, vozilo je od siline udara potpuno uništeno, a sumnja se da je do nesreće došlo usled premorenosti vozača Lj.M. (68).
Telo Novopazarca Berina L. (26), pronađeno je pre dva dana u blizini graničnog prelaza Kapitan Andrejevo, na izlazu iz Bugarske prema Turskoj. Nadležni organe Bugarske sprovode istragu, a uzrok i smrt za sada nisu zvanično saopšteni. Društvene mreže su preplavile objave njegovih prijatelja i poznanika koji se od njega opraštaju.
Američka vlada je isplatila desetine milijardi dolara povraćaja na ime carina koje je naplatila pre nego što ih je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, pokazali su budžetski podaci objavljeni u ponedeljak.
Film "Majkl" zvanično je ušao u istoriju kinematografije kao prvi biografski film koji je u bioskopima širom planete zaradio neverovatnih milijardu dolara.
Na koncertu Džej Zija neki fanovi su povraćali i padali u nesvest ispred stadiona u Njujorku nakon što je stotine ljudi bez karata divljački pokušalo nasilno da provali unutra.
Mnogi dan započinju kafom, ali sve više ljudi prvo poseže za kašikom maslinovog ulja i malo limuna. Ovaj jednostavan jutarnji ritual postao je popularan zbog osećaja lakšeg stomaka, bolje probave i manjeg osećaja nadutosti.
Za većinu ljudi priprema za godišnji odmor predstavlja period ispunjen pakovanjem, a kućni ljubimci to odmah primete. Evo kako da se postavite prema vašem psu pred putovanje.
Maska za lice koju mnogi povezuju sa mladalačkim izgledom Sofije Loren može se koristiti do sedam dana, a prve rezultate pruža već nakon prvog nanošenja. Koža postaje svežija, mekša i vidljivo negovana.
Meta je tiho predstavila novu AI aplikaciju Pocket, koja korisnicima omogućava da uz pomoć jednostavnih tekstualnih komandi prave i dele sopstvene mini-igre.
Voditeljka Jovana Jeremić važi za nekog ko nema dlake na jeziku, pa je tako sada komentarisala žene sumnjivog morala koje preko intimnih odnosa dolaze do svojih ciljeva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.