Pomoćnik ministra za vodni saobraćaj Aleksandar Banjac izjavio je danas da će projektom kojim je predviđeno uklanjanje 21 broda iz Dunava, koji su Nemci potopili tokom Drugog svetskog rata, biti omogućen skoro pun kapacitet plovnog toka na tom delu reke.
Na pitanje zašto ranije nisu izvučeni brodovi, Banjac je rekao da pretpostavlja da je u prošlim vremenima bilo teško da se to organizuje, dok je danas, u doba savrmenene tehnologije i tehnike, to mnogo lakše.
"Zašto se čekalo 80 godina? Ovo je pravi trenutak na koje se odlučilo Ministarstvo. Pravi trenutak, u smislu da rečni saobraćaj izuzetno raste, kao i transport robe Dunavom, koja je inače žila kucavica Evrope. Što se tiče plovnog puta, on je jako zanimljiv za sve brodare. Transport robe je ogroman, a taj deo Dunava, izuzetno uzak, nepristupačan, barže, kompozicije koje tuda treba da prođu, prosto ne mogu da se mimoiđu ni sa malim brodom. Tu je sa potencijalnih 200 metara širine, rečni put sužen na 90 metara", rekao je Banjac za Tanjug.
Dodao je da iz tog razoga na tom delu Dunava brodovu moraju naizmenično da prolaze, na šta se gubi po nekoliko sati.
"Uklanjanjem ovog 21 broda, koji je predviđen ovim osnovnim ugovorom, svakako će omogućiti plovni tok na skoro pun kapacitet od 180 do 200 metara", rekao je Banjac.
On je podsetio da je u tom delu Dunava nemački admiral Zib odlučio da potopi oko 200 brodova.
"Računamo da ih ima između 180 i 220. Precizan podatak ne postoji i ne zna se još uvek, ali iz informacija, nekih istorijskih činjenica, priča se da je brojka između 180 i 220. Prošle nedelje, u skladu sa ugovorom koji je potpisan sa izvođačima, vezano za izvlačenje baš tih nemačkih brodova koji su potopljeni u Drugom svetskom ratu, izvučen je prvi brod, koji je pripadao nemačkoj floti. To je ratni brod koji je izgrađen 1943. godine", rekao je Banjac.
Naveo je da je ugovor sa izvođačem koji će izvlačiti brodove potpisan na otprilike milion evra po brodu, dodao je da Nemci kreditiraju delimično projektat, dok će oko 50 odsto novca biti obezbeđeno iz donacije EU, na osnovu ugovora o grantu od 16 miliona evra bespovratnih sredstava, koji je nedavno potpisao ministar Goran Vesić.
Dodao je da se preostali deo od 15 i po miliona evra finansira iz kredita Evropske investicione banke.
Na pitanje kako je izabrano da se izvlači baš taj 21 brod, Banjac kaže da je činjenica da ti brodovi smetaju plovidbi nezavisno od vodostaja Dunava i dodao je da je cilj je da se postigne određena kota reke, kuda mogu da nesmetano plove rečni brodovi.
Napomenuo je da je u prvom izvučenom brodu nađeno nekoliko sanduka punih neeksplodirane municije i ocenio je da je iz tog razkoga ceo poduhvat, koliko god da je značajan turistički i poslovno, sa druge strane izuzetno osetljiv. Banjac je naveo da je ugovorom predviđeno nekoliko metodologija vađenja brodova, jer se ne zna u kakvom stanju su oni i objasnio da zbog male vidljivosti u reci ronioci moraju ručno da pipaju brodove, kako bi odredili o kojima je reč.
Dodao je da je samo izvlačenje prvog broda trajalo tri dana i da je više od 50 ljudi učestvovalo u tom poduhvatu.
"Nakačen je na sajle, izvučen, pri izvlačenju je uklanjan sa njega mulj, pesak i razne naslage. A onda se i pristupilo i istraživanju samog broda i došlo se do ovih saznanja i sanduka (sa municijom) i šta se sve u njemu nalazi...Brod kad se izvuče, municija koja je pronađena ne sme da se odmah prosuši i dođe u dodir sa vazduhom, jer može doći do eksplozije", rekao je Banjac i dodao da se brodovi nalaze na dubini između pet i 20 metara.
Podsetio je da je ugovor o uklanjanju potpisan prošlog leta godine i konstatovao da je nakon godinu dana izvučen prvi brod rečne nemačke mornarice.
"Ugovor je predviđen da traje pet godina. Mi smo u stalnom kontaktu sa izvođačem radova, oni rade pripreme za dalji nastavak...izvođač radova, u skladu sa pozicijom određenih brodova, doneće odluku na koji način će da oslobodi plovni tok Dunava. U zavisnosti od stanja broda, neki brodovi, verovatno, neće moći da se izvlače, obzirom... da su veliki i u lošem stanju. Tu imaju opcije podvodnog sečenja, imaju opcije ukopavanja. Trenutno se radi na ukopavanju dva broda", rekao je Banjac.
Objasnio je da se ukopavanje radi posebnim pumpama i da se uklanja sa dna pesak, mulj i šljunak, kako bi se podigla neophodna kota za bezbedan plovni tok Dunava.
Na predlog Opštinskog štaba za vanredne situacije opštine Gornji Milanovac, doneta je Odluka o proglašenju vanredne situacije na teritoriji opštine Gornji Milanovac zbog posledica elementarne nepogode .
Direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje Gabrijela Grujić ponovila je danas da je kroz nedavno raspisane konkurse za učenike i poslodavce u sistemu dualnog obrazovanja država odlučila da podrži mlade koji se školuju po tom sistemu, kao i da privrednicima omogući da više učestvuju u ovom profilu obrazovanja.
Avgustovski toplotni talas u Srbiji počeo je, a prema najavama Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije trajaće do nedelje, 18. avgusta kada stiže osveženje takozvani "Lucifer killer", ubica ovog paklenog toplotnog talasa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na predlog Opštinskog štaba za vanredne situacije opštine Gornji Milanovac, doneta je Odluka o proglašenju vanredne situacije na teritoriji opštine Gornji Milanovac zbog posledica elementarne nepogode .
Dva snažna zemljotresa pogodila su Venecuelu u razmaku od samo 39 sekundi, a drugi potres, magnitude 7,5, jedan je od najjačih koji su pogodili ovu južnoameričku zemlju u poslednjih sto godina.
Veliki vidovdanski skup Srpske napredne stranke "Srbija, jedna porodica", koji će okupiti građane iz svih delova naše zemlje, biće održan u subotu, ispred Doma Narodne skupštine u Beogradu.
Prema navodima iz zapisnika sa sastanka blokadera RJOP održanog u junu 2026. godine, među organizatorima i aktivistima vladaju ozbiljne podele i međusobni sukobi.
Postoje politički događaji čiji se značaj ne može meriti brojem okupljenih ljudi ili dužinom trajanja protesta. Njihova prava vrednost postaje vidljiva tek kada prođe prvi talas emocija i kada se ukloni sloj propagande sa dnevne politike. Tek tada ostaje jedino važno pitanje – da li je događaj promenio političku dinamiku.
Predsednik SNS Miloš Vučević, zajedno sa predsednicom Skupštine Srbije Anom Brnabić i ministrom finansija Sinšom Malim pozvao je građane Srbije da dođu na skup podrške Aleksandru Vučiću 27. juna u Beogradu.
U Crnoj Gori u toku je hapšenje više osoba osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, a među uhapšenima je i pripadnik Uprave policije Crne Gore.
Očuh dečaka (13) koga je 22. juna u Kruševcu, kako se sumnja, pretukao otac drugog dečaka rekao je da bi napad trebalo da se kvalifikuje kao pokušaj ubistva. On je naveo da je dečak udaran isključivo po glavi i da je zadobio više hematoma.
Muškarac P. M. (51) koji je pretukao dečaka u Kruševcu priznao je krivicu, ali Tužilaštvo nije predložilo određivanje pritvora jer ne postoji opasnost od bekstva, pa će se braniti sa slobode.
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodriges proglasila je obalsku državu La Gvaira zonom katastrofe, pošto je upravo taj deo zemlje najteže pogođen razornim zemljotresima magnitude 7,5 i 7,2 stepena.
Društvenim mrežama kruže snimci razaranja posle dva snažna zemljotresa koja su u sredu pogodila Venecuelu, a jedan od najgledanijih prikazuje muškarca koji se spušta stepenicama oštećene zgrade i prolazi kroz prizor potpunog haosa .
Ruska radio stanica UVB-76, poznata kao „Zujalica“ i „Radio stanica Sudnjeg dana“, emitovala je danas dve nove kratke poruke, što je ponovo izazvalo pažnju javnosti zbog njenog misterioznog vojnog karaktera i dugogodišnjih spekulacija o tome čemu zapravo služi.
Društvenim mrežama kruži snimak iz hotela Džej-dablju Meriot u Karakasu, jednog od ključnih mesta u kojem su smešteni američki zvaničnici, diplomate i obaveštajci posle američke intervencije u Venecueli.
Ministar kulture Nikola Selaković potpisao je juče ugovore za devet projekata ukupne vrednosti 32.686.000 dinara koje kroz Sektor za zaštitu kulturnog nasleđa i digitalizaciju.
Ova pogača priprema se bez kvasca, dugog čekanja i napornog mešenja. Sastojci se brzo sjedine, a testo je odmah spremno za pečenje, što je čini odličnim izborom za brzi domaći obrok.
Kolagenski suplementi sve su popularniji zbog potencijalnih koristi za kožu, zglobove i mišiće, ali stručnjaci upozoravaju da naučni dokazi još nisu dovoljno čvrsti.
Davne 2006. godine publika je za pobednika prve sezone rijalitija "Veliki brat" izabrala Ivana Ljubu, tadašnjeg pijanistu iz Beograda, koji je svojim ponašanjem, obrazovanjem i kulturom osvojio simpatije gledalaca širom regiona.
Učesnica rijalitija "Elita", Anita Stanojlović, suočila se sa jednom od najstrožih kazni, nakon što je tokom lekarskog pregleda prekršila pravila produkcije i ostvarila nedozvoljen kontakt sa osobom iz spoljnog sveta.
Biljana Vujović, majka učesnika rijalitija "Elita 9" Luke Vujovića, koji sa partnerkom Anitom Stanojlović očekuje prinovu, godinama je prisutna na domaćoj muzičkoj sceni, iako se retko nalazi u centru pažnje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.