Za početke mobilne telefonije vezuju se i neke posebne reči, radnje i navike, koje su danas pale u zaborav ili su postale besmislene, ali su ostale deo uspomena, mada ih više nikada nećemo koristiti. Mlađim generacijama su čak i neobjašnjive zbog enormnog tehničkog napretka u vrlo kratkom vremenu, ipak, u našem su sećanju i istoriji jedne epohe.
Mobilni telefon - to je mikroračunar, ustvari, mada ga niko ne zove kompjuter ali njegov procesor moćniji je od bilo kog desktop računara iz prve dekade 2000-ih godina.
A početkom 21. veka, mobilni telefon je bio - još uvek samo telefon...
Bio je on, doduše, i takav prestižna stvar, a dizajn je bio jedan od presudnih faktora zbog kojih bismo se odlučili za neki model: da li je na preklapanje, da li je prevelik, glomazan ili pak, premali, da li ima antenu koja viri ili integrisanu, koliki mu je ekran. Bilo je i telefona kojima je ispis ekrana išao samo u jednom redu poput mučenog “Alkatela”.
Za početke mobilne telefonije vezuju se i neke posebne reči, radnje i navike, koje su danas pale u zaborav. Ili su postale besmislene. Na primer – cimanje. Besplatnih minuta nije bilo, bar ne u početku. A i ako su bili uključeni u paket, to je bilo tek nešto simbolično.
Još nešto, većina ljudi koristila je pre-paid koji su dopunjavali vaučerima. E sad, nešto se važno dešava, a ti imaš tek par dinara kredita i njih nećeš da trošiš na poruke, već čuvaš za “cimanje“.
To je bio kratak poziv sa ciljem da se tvoj broj telefona pojavi na ekranu onog kog želiš da čuješ, ali ne želiš da ti se i javi, već brzo prekidaš. Naravno, sve to sa ciljem da te on odmah potom pozove, na svoj račun.
Cimanje je bilo i znak da na nekoga misliš, pa su, na primer, simpatije i zaljubljeni parovi nekada i bez želje da se čuju samo “cimali” jedni druge.
Foto: Shuterstock
Druga “fora“, koja je i danas poznata, ali niko je ne koristi, bio je “skriveni poziv“. Danas se na ispis “nepoznat broj” ne javlja niko, ali u vreme kada su se tek otkrivale čari mobilne komunikacije ovo je “palilo“. Što radi fore, što kad s nekim hoćeš da razgovaraš malo drugačijim tonom ili da ga navedeš da ti se javi “na kvarno“.
Današnjim generacijama nepoznati, čudni i smešni, neki od ovih modela su još pre svega desetak godina predstavljali pojam prestiža i stvar požude
“Govorna pošta” je servis koji je danas takođe besmislen. Vreme se toliko ubrzalo da niko nema nerava da snima govornu poruku za tebe, a ti posle da je preslušavaš. Ili si dostupan ili nisi, a i ako nisi, uskoro ćeš biti… A nekada je to bilo posebno zanimljivo, pa su se snimale poruke, onako, jačim glasom, razgovetno, da se lepo čuje…
SMS koštao basnoslovno, pa se kucalo do poslednjeg slova u poruci.
Ono što je posebno interesantno jeste način na koji se koristio SMS. I to je nekada koštalo mnogo, svaka poslata poruka značila je manje kredita na tvom računu. Ali, kuckalo se… I to onako, bučno.
Ako si negde u tišini, a okružen nepoznatim ljudima, sigurno si im išao na nerve. Jer, za jedno slovo trebalo je kucnuti 1-3 puta numerički taster, i to se naravno čulo kao pucketanje. Izveštili su se ljudi da kucaju brzo, pa i na slepo, a jedino je bilo nezgodno kad promeniš model telefona, pa ne znaš gde je tačka, a gde razmak.
“Zabranjeno kuckanje poruka” ispis je iz zemunske biblioteke koji bi klincu sa smartfonom danas bio kranje zbunjujuć.
Mana sa porukama bilo je i što si redovno morao da ih brišeš. Sada je to nezamislivo. Bar za tekst ima “beskonačno” memorije.
E, nije bilo tako – na primer 20 mesta za inboks, 20 za sent, 20 za autboks. Pa onda čuvaš one omiljene, a brišeš nebitne. Mogao si i da ih prebacuješ na memoriju kartice – jer i SIM kartica ima memoriju, skromnu, tek za imenik i po koju poruku.
Isidora Sekulić rođena je na današnji dan, 16. februara 1877. godine. Bila je srpska književnica, akademik i prva žena član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Na današnji dan 12. februara 1841. godine rođen je jedan od najznačajnijih pisaca srpskog romantizma, doktor pravnih nauka i publicista Lazar Laza Kostić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavio je obilazak Zlatiborskog okruga, a tom prilikom brutalno je odgovorio na novo kukanje i paniku privremenih institucija u Prištini, koje su usplahireno potrčale u Brisel da se žale zbog najave Beograda o mogućoj promeni vodotoka reke Ibar.
Sremskomitrovački blokader Milivoj Đorđić, poznat po nasilničkom ponašanju je pre samo nekoliko dana na društvenoj mreži "Fejsbuk" objavio da bi, nakon eventualne pobede blokaderske liste, svim političkim neistomišljenicima koje pogrdno naziva "botovima", trebalo "odseći vrhove svih prstiju na rukama - da botovi budu obeleženi i bez noktiju do kraja života".
Novinar Uroš Piper žestoko je raskrinkao opasne namere blokaderskog novinara Aleksandra Dikića, koji je u svom sramnom tekstu bez trunke blama izneo uvijene pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Na društvenim mrežama može se videti najezda Hrvata koji likuju nad otkazanim koncertom Jelene Karleuše, što ne bi bilo iznenađujuće da isti ti glasovi ne dolaze iz zemlje koja bez problema slavi masovna fašistička okupljanja na kojima se ori poklič "Za dom spremni".
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.