Bane Grebenarević ostao je upamćen kao najmlađi sagovornik u filmu "Vidimo se u čitulji", a kao i većina učesnika, žetokih momaka iz 90-ih godina, nije dugo poživeo.
Bane Grebenarević i Zoran Šubara izrešetani su 27. marta 1996. na Bežanijskoj kosi sa više od 40 hitaca ispaljenih iz automatskog oružja.
- Nikada se nisam potukao. Dok drugi bilduju, ja vežbam u streljani - rekao je tokom razgovora vođenog u Budimpešti tada dvadesetogodišnji Bane Grebenarević.
Verovao je da odlično shvata prednost lične promocije, koja će mu omogućiti da se u životu ne "pretrže od posla".
- Kad jednom dođeš na glas, možeš da sklapaš velike poslove, da posreduješ, da živiš na foru. Nezakoniti poslovi mogu da postanu suvišni, jer ti autoritet pomaže u pravljenju kombinacija.
Bekstvo u Budimpeštu
Bane i njegov drug Zoran Šubara u Budimpešti su se obreli bežeći od srpske policije, verovatno i neprijatelja iz svog sveta. Pričalo se da je Grebenarević početkom leta 1994. u teretani ispalio nekoliko hitaca ka Sredoju Šljukiću Šljuki. U razmeni vatre ubijena je nedužna devetnaestogodišnja devojka, Tatjana Nikolić. Bane o tome nije govorio, a slučaj se nije našao pred sudom.
Foto: facebook.com
Bane Grebenarović
Samouvereno i sa osećanjem nadmoći pričao je o vršnjacima koji polažu ispite na fakultetu i "razmišljaju o novcu samo kad ga traže od roditelja". Ni na tren nije odstupao od isprazne retorike.
- Najbitnije je da čovek zna šta hoće i da je spreman da za to sve žrtvuje. Onda ga uspeh ne može zaobići. Prvi put kad sam pao u zatvor, sa 15 godina, rekao sam sebi: "Ideš do kraja"! Važno je opstati na asfaltu. Ali to retko kome uspeva. Beograd je neponovljiv, teško ga je porediti s drugim evropskim gradovima. Svaka nedelja je novo dokazivanje, novo iskušenje. Ako si poznatiji, lakše ti je. Važno je dobro osmisliti marketing i ne praviti greške na početku. Ako se samo jednom nisi pokazao kao muškarac i nisi uzvratio, sve pada u vodu.
Trudio se da deluje prirodno, stavovima je želeo da stvori utisak kako zna mnogo više nego što mu iskustvo dozvoljava.
- Ovo je ozbiljan posao. Međutim, danas je kriminal postao moda. Svaki mladić u Srbiji poželi da je bar pet dana kriminalac. Odmah žele zlato, skupa kola i najlepše devojke, odabrana mesta u restoranima. Studenti nose pištolje. Želeli bi da vikendom budu kriminalci, a radnim danima dobri sinovi. To je nemoguće. Oni vide samo lepšu stranu. Ne znaju kako izgleda u samicama, kad ostanemo bez nogu, kad nam prospu utrobu.
Foto: facebook.com
Bane Grebenarović
Banetu Grebenareviću i Zoranu Šubari tog 27. marta 1996. nije bilo spasa. Panciri koje su nosili nisu mogli da ih zaštite.
Slučaj njihovog ubistva nikada nije razjašnjen, ali godinama kasije otkriveno je, navodno, da je policija nakon Banetovog ubistva kod njega pronašla pejdžer.
Na njemu je, govorilo se, stigla kratka poruka malo nakon što je izrešetan u kojoj je pisalo: "Pozdrav od Tatjane".
Beogradske devedesete bile su vreme u kojem su se granice između podzemlja i politike često gubile, a život kriminalaca merio se danima, ne godinama. Među onima čija je sudbina i danas obavijena velom misterije nalazi se i čovek za koga se govorilo da je preživeo nemoguće — sve dok nije došao red na poslednju zasedu.
Kraj devedesetih u Beogradu bio je vreme u kome su se granice između dana i noći, zakona i bezakonja, često brisale. Grad pod sankcijama, pritisnut krizom i ratnim nasleđem, bio je plodno tlo za uspon ljudi koji su brzo ulazili u kriminal, ali iz njega gotovo nikada nisu izlazili živi. Jedan od njih bio je i Bojan Petrović, ime koje danas retko ko pominje, ali koje se tih godina često provlačilo kroz policijske beleške i novinske stubce.
Mesec dana pre nego što je ubijen Đorđe Božović Giška, u Beogradu u sačekuši je ubijen i Branislav Matić Beli, njegov nerazdvojni prijatelj i takođe osnivač Srpske garde sa kojim se Giška upoznao u jednoj crkvi na Voždovcu. Ljudi bliski Božoviću i dalje tragaju za odgovorima, a njihove tvrdnje su takve da za Giškinu smrt optužuju izdajnike.
Aleksandar Knežević Knele bio je jedan od najpopularnijih momaka sa beogradskog asfalta, a njegov buran život, kao i tajanstvena smrt, i 28 godina nakon njegovog ubistva izazivaju pažnju domaće javnosti, a na jednoj fejsbuk stranici je osvanula objava u kojoj je prepričana nesvakidašnja scena iz tadašnjeg Kneletovog komšiluka.
Surčinac Zoran Šijan (1964-1999), bivši reprezentativac u kik-boksu i označeni pripadnik "surčinskog klana", važio je za čoveka koji je paralelno gradio dve karijere - sportsku, ali i onu "kontroverznu", u beogradskom podzemlju s kraja osamdesetih i početkom devedesetih godina.
Njegovo ime izazivalo je poštovanje i strah - Ljubomir Magaš, poznat kao Ljuba Zemunac, odrastao je na ulicama Zemuna, iz bokserskog ringa stigao u kriminalni svet i postao jedan od najopasnijih i najuticajnijih gangstera Jugoslavije.
Beogradske devedesete bile su vreme u kojem su se granice između podzemlja i politike često gubile, a život kriminalaca merio se danima, ne godinama. Među onima čija je sudbina i danas obavijena velom misterije nalazi se i čovek za koga se govorilo da je preživeo nemoguće — sve dok nije došao red na poslednju zasedu.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se povodom skandaloznog upada i nasilja pristalica blokaderske liste u prostorije televizije i portala Informer.
Istoričar i politički analitičar Čedomir Antić brutalno je ogolio lažI koji su mesecima gurali tajkunski mediji - priča o navodnoj diktaturi srušila se u samo jednoj izbornoj noći!
Udruzenje sudija i tuzilaca Srbije, ostro odgovorilo pojedincima i neformalnim grupama, euforija nece dovesti do novog politickog progona u pravosudju kao 2009.godine.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Lukovska Banja, smeštena na obroncima Kopaonika, sve je privlačnija destinacija za odmor, zahvaljujući toplim termalnim vodama, prelepoj prirodi i povoljnom smeštaju, koji se može pronaći već od oko 20 evra po noćenju.
Istraga lista Fajnenšel tajms otkrila je detalje tajnih komunikacija koje su 2022. godine vodili jedan američki advokat i bankar, uz pomoć bivšeg nemačkog obaveštajca, kako bi se sprečila opasnost od ruske nuklearne eskalacije u Ukrajini.
U stanu u Sankt Peterburga u Rusiji pronađena su tela starije žene i deteta - telo deteta bilo je u frižideru. Policija traga za muškarcem, partnerom ćerke stradale žene, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo i pokušaj ubistva.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Sezona je prehlada, ali pre nego što posegnete za sprejevima za otčepljivanje važno je da znate da ne bi trebalo da ih koristite duže od 10 dana u kontinuitetu.
Prebacivanje fotografija, snimaka i dokumenata sa jednog telefona na drugi ne mora da bude komplikovano. Postoji besplatna aplikacija koja omogućava brz prenos fajlova između Androida, Ajfona i računara, bez kablova i gubitka kvaliteta.
Komentari