Predsednik Sindikata policije i policijskih starešina, Blažo Marković objašnjava za Informer.rs da iza naručenih ubistva Srba u inostranstvu poslednjih decenija stoji detaljno pripremljena logistika, višednevno praćenje mete i unapred obezbeđena "štek" mesta za izvršioce, dok je nekadašnji "kriminalni kodeks" koji je, navodno, štitio članove porodica odavno izgubio značaj.
Govoreći o likvidacijama pripadnika kriminalnog miljea u inostranstvu, predsednik Sindikata policije i policijskih starešina Blažo Marković navodi da su osobe koje postaju mete često i same bile deo logističke mreže kriminalnih organizacija.
Foto: Zoran Sinko
Blažo Marković
- Ti isti kriminalci nad kojima je izvršena likvidacija neretko su ranije predstavljali logističku podršku grupi, ali su u jednom trenutku iskočili iz šablona delovanja ili su počeli da predstavljaju pretnju interesima kriminalne organizacije. Mete, takođe, mogu biti i članovi suparničkih kriminalnih grupa, odnosno "konkurencija" - kaže Marković.
Kako navodi stručnjak, za izvršenje ovakvih zločina neophodna je ozbiljna priprema koja podrazumeva više elemenata logističke podrške. Potencijalni izvršioci često su osobe sa ratnim iskustvom ili bivši pripadnici vojnih i specijalnih jedinica, jer poseduju veštine koje im omogućavaju da lakše izvedu napad i izbegnu otkrivanje.
Foto: Shutterstock
Vojna oprema i čuveni "Kalašnjikov"
- "Najbolji" izvršioci ubistva su osobe sa velikim znanjem i praksom u oblasti naoružanja i eksploziva. Takve "regrutacije" su počele tokom ratova 90-ih. Ono što je tu najinteresantnije i otežavajuća okolnost u istragama policije nakon ubistva, je da zbog takve prošlosti, ubicama se teže ulazi u trag - rekao je Blažo Marković.
Direktan kontakt ili preko "gluvonemih"
On ističe da se naručivanje ubistava uglavnom obavlja direktnim kontaktom, bez korišćenja komunikacionih sredstava koja mogu ostaviti tragove. Naručivanje može biti i preko "trećih" osoba, u koje izvršioci imaju poverenja. U policijskom žargonu takvi posrednici često se nazivaju "gluvonemima", upravo zbog izostanka elektronske komunikacije.
- Izvršiocima se unapred obezbeđuju fotografije ili video-snimci mete radi pouzdane identifikacije, kao i takozvani štek stanovi, gotovina i falsifikovana dokumenta. U zavisnosti od okolnosti, na raspolaganju mogu imati i vozila, poput automobila ili motocikala, koja služe za praćenje ili bekstvo nakon izvršenja zločina. Na osnovu mog policijskog iskustva, mete najčešće prate od 3 do 15 dana pre same likvidacije, uz svu prethodno pripremljenu logistiku - navodi stručnjak.
Kriminalni "kodeks" je samo filmski mit
Osvrćući se na često pominjani "kriminalni kodeks", prema kojem se u obračunima nije ubijalo pred članovima porodice niti su oni bili mete napada, Marković smatra da takva pravila danas praktično ne postoje.
- Priča o tome da se ne ubija pred ženom i decom ili da se porodica ne dira uglavnom postoji samo u filmovima. Nekada, pre više decenija, su članovi porodice služili kao sredstvo pritiska i pretnji, ali danas njihovo prisustvo ne predstavlja prepreku izvršiocima da sprovedu likvidaciju - zaključuje Marković.
Ubistvo o kojem se brujalo, a koje samo govori u prilog tezama koje je izneo Blaža Marković je ubistvo Krsta Vujića pred porodicom, a nakon toga su likvidrana još dvojica Srba u istoj inostranoj zemlji i iza tih likvidacija stoji jaka logistika.
Krsto Vujić upucan je 14. aprila 2026. godine, dok je ručao sa svojom partnerkom i bebom na terasi bara "Kibo" u okrugu Dijagonal Mar u Barseloni.
Foto: shutterstock/elcaso/youtube
Krsto Vujić
Upucan dok je ručao sa porodicom
Kako smo ranije pisali, u njega je, prema pisanju španskih medija, ispaljeno najmanje pet hitaca, od kojih su ga pogodila četiri. Zalutali metak pogodio je i slučajnu prolaznicu koja je zadobila lakše povrede.
Svedoci pucnjave su ispričali da su bila najmanje dvojica maskiranih napadača, koji su se direktno uputili ka stolu za kojim se nalazila žrtva. Nakon što su ispalili više hitaca, žrtva je ostala da leži na podu sa više prostrelnih rana, od kojih su neke bile u predelu vrata.
Svedoci su ukazali i da su napadači pobegli u suprotnim smerovima, te da je jedan od njih nešto bacio u žbunje u parku blizu terase, gde je policija bezuspešno tražila oružje korišćeno u napadu.
Krsto Vujić je nakon nekoliko dana, podlegao ranama zadobijenim u pucnjavi.
Profesionalna ubistva
Ispred stanice Nacionalne policije u Barseloni, 10. juna hicem u potiljak, ubijen je Mario Đolović.
Ubica mu je pucao u leđa u unutrašnjem dvorištu zgrade u Ulici Karer de la Minerija, u Zoni Franka. Nakon što je pogođen, Mario je pao, a ubica mu je hladnokrvno prišao i ispalio još hitaca u njega dok je ležao. Praktično ga je overio, što jasno govori o tome da je imao nameru da ga ubije
Prema navodima španskih medija, sumnja se da iza ovog ubistva stoji "vračarski klan".
Još jedno ubistvo Srbina, Kristijana A., desilo se na ulicama Barselone. Egzekutor pratio Kristijana puna tri dana kroz Barselonu, čekajući pogodan trenutak za napad. Tog dana, ubica je sačekao da žrtva završi trening i izađe iz teretane, nakon čega mu je na ulici neprimetno prišao s leđa, ispalio mu smrtonosni hitac u potiljak i pobegao sa lica mesta.
Kako se sumnja, on je bio visokopozicionirani pripadnik "balkanskog kartela" i begunac sa poternice za kojim je Belgija tragala zbog šverca kokaina iz Južne Amerike.
Mafija često ne plaća ubistva protivnika, već im likvidacije vrše "gostujuće ekipe", kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Crnogorski državljanin Mili Bajramović, koji je godinama bio u bekstvu i dovodi se u vezu sa više ubistava i organizovanim kriminalom u Evropi, uhapšen je nedavno u italijanskom Riminiju, a Austrija je zvanično predala zahtev za njegovo izručenje.
Ubijali su decu, pacijente, žene i mladiće. Neki su nosili beli mantil, drugi status uglednog građanina, a pojedini su se predstavljali kao prijatelji svojih budućih žrtava. Kada su konačno razotkriveni, iza njih su ostale desetine, pa čak i stotine mrtvih, zbog čega se i danas smatraju najzloglasnijim serijskim ubicama u istoriji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mafija često ne plaća ubistva protivnika, već im likvidacije vrše "gostujuće ekipe", kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom "Kolegijuma" da su se blokaderi okupili i sastančili u jednom lokalu u Beogradu, a povod za to su bili predstojeći izbori u Srbiji.
Američki senator Lindzi Grejem je svega nekoliko sati pre smrti rekao da „ne može sada da umre“ jer još mora da progura nove sankcije Rusiji, „sredi Iran“ i završi normalizaciju odnosa Izraela i Saudijske Arabije.
Deo blokaderskih medija prethodnih dana pokrenuo je kampanju kandidovanja glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenada Stefanovića za novog Vrhovnog javnog tužioca, tvrdeći da on cilja na ovo mesto na kojem već više od 16 godina stoluje Zagorka Dolovac.
Blokaderska novinarka Jelena Obućina upala je u delirijum čitajući vest o besramnoj odluci blokaderskih sudija koje su oslobodile Ljiljanu Bralović za jezive pretnje predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovim pristalicama.
Doktor Milan Lazarević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, poručio je gostujući na televiziji Pink da se zdravstveni sistem u Srbiji temeljno menja, konkretnim ulaganjima, jasnom politikom i radom na terenu.
Lider Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Republike za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je u emisiji „Lice nacije“ na Televiziji Pančevo da je politički dijalog nasušna potreba, a govorio je i o neophodnosti kadrovskog osveženja i provetravanja unutar Srpske napredne stranke.
Manastir Ždrebaonik kod Danilovgrada čuva mošti Svetog Arsenija Sremca koje su seljene preko 20 puta, bežale od Turaka i uvek se čudesno vraćale na isto mesto.
Ministarka Sara Pavkov izjavila je u Pranjanima kod Gornjeg Milanovca da je Srpska napredna stranka sačuvala zemlju od onih koji su u prethodnih godinu i po dana želeli da je sruše i ponize, ali i da je jedinsto temelj stabilnosti.
Nekoliko stotina ljudi učestvovalo je u „Volinjskom maršu“ u centru Varšave, gde su pored odavanja počasti Poljacima ubijenim u Volinju zatražili prekid vojne pomoći Ukrajini i smanjenje podrške ukrajinskim izbeglicama.
Alternativa za Nemačku (AfD) najavila je da bi, ukoliko preuzme vlast u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, zabranila isticanje zastave duginih boja, simbola LGBT zajednice, dok bi nemačka nacionalna zastava morala da bude postavljena u školama.
Ruski specijalni avion Tu-214PU, opremljen za zaštićenu komunikaciju i komandovanje na najvišem državnom nivou, sleteo je u Teheran usred novog talasa borbi između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
Tržište računara ulazi u novu fazu krize, uređaja se prodaje manje, ali su oni skuplji nego ikada. Razlog je globalna nestašica memorijskih čipova, koja je podigla cene u celoj industriji.
Veliko finale Vimbldona između Janika Sinera i Aleksandra Zvereva okupilo je svetsku elitu, ali najveću pažnju prisutnih i brojnih fotografa privukao je dolazak britanske kraljevske porodice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.