Industrijsko udruženje GSMA tvrdi da bi isključivanje kineskih dobavljača iz evropskih telekomunikacionih mreža koštalo između 30 i 40 milijardi evra, a Evropska komisija procenjuje da bi troškovi bili približno četiri puta manji.
Negde između ove dve cifre verovatno se krije stvarna cena odluke koju je Evropa godinama odlagala, a koju sada počinje da sprovodi u praksi.
GSMA, globalno udruženje koje zastupa mobilne operatere, objavilo je izveštaj koji je ponovo pokrenuo raspravu o troškovima evropske strategije smanjenja zavisnosti od rizičnih dobavljača. Direktne troškove zamene opreme proizvođača koji se smatraju visokorizičnim, pre svega kompanija Huawei i ZTE - udruženje procenjuje na 16 do 22 milijarde evra samo u mobilnim mrežama.
Prema studiji, dodatnih 8,5 milijardi evra moglo bi da nastane u periodu od 2027. do 2030. godine, kada bi manja konkurencija među proizvođačima telekomunikacione infrastrukture mogla da dovede do rasta cena kod preostalih dobavljača. Ukupna suma bi, prema proceni GSMA, tako dostigla između 30 i 40 milijardi evra.
Evropska komisija je u svojim proračunima došla do procene od 10 do 13 milijardi evra. Razlika je značajna i pokazuje kako različite metodologije mogu dovesti do potpuno različitih zaključaka.
Bruto troškovi ili stvarna cena?
Ipak, same brojke ne govore celu priču. Hosuk Lee-Makiyama iz tink-tenka ECIPE upozorava da procene GSMA predstavljaju bruto troškove, a ne dodatne izdatke izazvane zabranom. Telekomunikacioni operateri bi, naime, deo svoje infrastrukture menjali čak i bez regulatorne intervencije, jer mrežna oprema ima ograničen vek trajanja i postepeno se zamenjuje novijim tehnologijama.
Foto: Shutterstock
telekomunikacije
Ako se od ukupnih iznosa odbiju investicije koje bi operateri svakako morali da sprovedu, prema njegovim rečima, dolazi se bliže procenama Evropske komisije.
Ko je u pravu?
Verovatno nijedna strana ne barata pogrešnim podacima - već samo odgovara na drugačije postavljeno pitanje. Konačna cena zavisiće od brzine zamene opreme, dostupnosti alternativnih dobavljača, kao i od toga da li će operateri zamenu kineskih tehnologija povezati sa širom modernizacijom svojih mreža.
Regulativa stiže, ali njeno sprovođenje napreduje sporo
Rasprava o kompaniji Huawei u Evropi nije nova. Češka Republika je još u decembru 2018. godine izdala upozorenje u vezi sa tehnologijama kompanija Huawei i ZTE. Međutim, od preporuka do obavezujućih propisa pređen je dug put, a Evropska unija tek sada počinje da ih zaista sprovodi.
U januaru je potpredsednica Evropske komisije Henna Virkkunen predstavila novi paket mera za sajber bezbednost, čiji je cilj da dosadašnje preporuke pretvori u pravno obavezujuća pravila. Operateri bi za zamenu opreme trebalo da dobiju rok do 36 meseci. Ipak, konkretne mere je do sada usvojila manje od polovine država članica EU, a upravo tu neujednačenost Komisija želi da ukloni.
Ko će na kraju platiti?
Telekomunikacioni operateri logično zahtevaju nadoknadu troškova za prinudnu zamenu tehnologije. Međutim, generalna pravobraniteljka Suda pravde Evropske unije Tamara Ćapeta nagovestila je da automatsko pravo na obeštećenje možda ne postoji. Ako sud ne zaključi da regulatorna intervencija predstavlja nesrazmeran teret, troškove će snositi sami operateri.
Foto: Shutterstock
Huawei
Iskustva iz prošlosti pokazuju da se slični izdaci često makar delimično prenose na krajnje korisnike kroz više cene usluga. Pravo pitanje zato nije samo koliko će zamena tehnologije koštati, već i ko će na kraju snositi njen teret.
Bezbednost ima svoju cenu. Današnji spor vodi se pre svega oko toga koliko ona zaista iznosi.
Huawei nikad nije bio jači jer su sada sve Google aplikacije dostupne na najnovijim Huawei telefonima preko AppGallery prodavnice zahvaljujući rešenju treće strane.
Gugl je objavio nove Uslove korišćenja za Gugl Plrej, koji će važiti od 29. jula 2026. godine o po prvi put jasno naveo da sistemske Android usluge mogu koristiti mobilne podatke u pozadini, čak i kada korisnik ne koristi uređaj ili kada je ekran zaključan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Huawei nikad nije bio jači jer su sada sve Google aplikacije dostupne na najnovijim Huawei telefonima preko AppGallery prodavnice zahvaljujući rešenju treće strane.
Tri hrabre žene, supruge policajaca iz Valjeva - Ivana Jerinić, Dragana Dobrosavljević i Jagoda Milovanović, smogle su snage i izašle u javnost kako bi progovorile u ime svih koje dele istu sudbinu - njihove poridice, njihovi supružnici i deca, njihova imovina - našle su se na udaru gneva nakon što su blokaderi pokušali da izazovu krvavi građanski rat na protestu u Valjevu 14. avgusta prošle godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom današnje radne posete jugoistoku Srbije, obratio se javnosti povodom strahotnog i zverskog iživljavanja takozvane kosovske policije nad Srbinom Nenadom Raškovićem iz sela Dren u opštini Zubin Potok.
Upravni sud odbacio je tužbu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu kojom je ova visokoškolska ustanova pokušala da ospori odluku Vlade Srbije o broju studenata koji će se u školskoj 2026/2027. godini upisati na studijske programe koji se finansiraju iz budžeta Republike Srbije.
Meterorska kiša Perseidi razlog je što su se građani Niša tokom minule večeri i noći u velikom broju uputili ka izletištima, a mnogi su tamo proveli čitavu noć
Analiza JRC-a pokazuje da bi plan Evropske unije o zabrani pesticida u uvoznim proizvodima mogao dovesti do poskupljenja kafe za 332 odsto i agruma za 82 odsto.
Svašta je moglo da se pročita tog 13. avgusta 1954. godine na naslovnoj strani Večernjih Novosti, ali malo šta što je bilo geografski blisko našim građanima.
Direktor nacionalne televizije "Alsat-M", Lirim Hajredini (38), pronađen je jutros mrtav sa vidnim povredama po telu u blizini tržnog centra "Mavrovka" u Skoplju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu ustupilo je Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) na nadležnost i dalje postupanje spise predmeta protiv okrivljenih za teško ubistvo Darka Veskovića Prike i teško ranjavanje Vuka Musića, koje se dogodilo 22. juna 2026. godine u Beogradu.
Da mašta i improvizacija nemaju granica, pokazao je nesvakidašnji incident koji se dogodio protekle noći na auto-putu kod Surčina, kada su policajci zatekli prizor koji se viđa jednom u karijeri - flomasterom nacrtane tablice automobila.
Pred Pokrajinskim sudom u Darmštatu u Nemačkoj vodi se postupak protiv građevinskog radnika E. D. (32), poreklom iz Srbije, zbog sumnje da je u novembru 2025. godine u Ofenbahu izazvao stravičnu nesreću u kojoj su život izgubile tri osobe, među kojima bilo i dete (9).
Spasioci u Hrvatskoj pronašli su telo jednog od dvojice Portugalaca za kojima se intenzivno tragalo od srede, kada je grupa od četvoro mladih rekreativnim gumenim čamcem isplovila u opasni Velebitski kanal.
Kada ćerka Hulija Cesara Larga nije došla na proslavu rođendana svog sina, njegove najgore slutnje su se obistinile, a istog dana snažan zemljotres pogodio je veliki deo Kolumbije.
Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset pozvao je članice Koalicije Amerika protiv kartela (ACCC) u Latinskoj Americi da istupe iz Međunarodnog krivičnog suda (ICC), optuživši taj sud da podriva nacionalni suverenitet država.
Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) saopštila je danas da je na Krimu privela 55-godišnjeg muškarca koji je, prema tvrdnjama službe, Službi bezbednosti Ukrajine (SBU) dostavljao informacije o rasporedu ruskih vojnih jedinica i opreme i pripremao napade na železničku infrastrukturu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.