Industrijsko udruženje GSMA tvrdi da bi isključivanje kineskih dobavljača iz evropskih telekomunikacionih mreža koštalo između 30 i 40 milijardi evra, a Evropska komisija procenjuje da bi troškovi bili približno četiri puta manji.
Negde između ove dve cifre verovatno se krije stvarna cena odluke koju je Evropa godinama odlagala, a koju sada počinje da sprovodi u praksi.
GSMA, globalno udruženje koje zastupa mobilne operatere, objavilo je izveštaj koji je ponovo pokrenuo raspravu o troškovima evropske strategije smanjenja zavisnosti od rizičnih dobavljača. Direktne troškove zamene opreme proizvođača koji se smatraju visokorizičnim, pre svega kompanija Huawei i ZTE - udruženje procenjuje na 16 do 22 milijarde evra samo u mobilnim mrežama.
Prema studiji, dodatnih 8,5 milijardi evra moglo bi da nastane u periodu od 2027. do 2030. godine, kada bi manja konkurencija među proizvođačima telekomunikacione infrastrukture mogla da dovede do rasta cena kod preostalih dobavljača. Ukupna suma bi, prema proceni GSMA, tako dostigla između 30 i 40 milijardi evra.
Evropska komisija je u svojim proračunima došla do procene od 10 do 13 milijardi evra. Razlika je značajna i pokazuje kako različite metodologije mogu dovesti do potpuno različitih zaključaka.
Bruto troškovi ili stvarna cena?
Ipak, same brojke ne govore celu priču. Hosuk Lee-Makiyama iz tink-tenka ECIPE upozorava da procene GSMA predstavljaju bruto troškove, a ne dodatne izdatke izazvane zabranom. Telekomunikacioni operateri bi, naime, deo svoje infrastrukture menjali čak i bez regulatorne intervencije, jer mrežna oprema ima ograničen vek trajanja i postepeno se zamenjuje novijim tehnologijama.
Foto: Shutterstock
telekomunikacije
Ako se od ukupnih iznosa odbiju investicije koje bi operateri svakako morali da sprovedu, prema njegovim rečima, dolazi se bliže procenama Evropske komisije.
Ko je u pravu?
Verovatno nijedna strana ne barata pogrešnim podacima - već samo odgovara na drugačije postavljeno pitanje. Konačna cena zavisiće od brzine zamene opreme, dostupnosti alternativnih dobavljača, kao i od toga da li će operateri zamenu kineskih tehnologija povezati sa širom modernizacijom svojih mreža.
Regulativa stiže, ali njeno sprovođenje napreduje sporo
Rasprava o kompaniji Huawei u Evropi nije nova. Češka Republika je još u decembru 2018. godine izdala upozorenje u vezi sa tehnologijama kompanija Huawei i ZTE. Međutim, od preporuka do obavezujućih propisa pređen je dug put, a Evropska unija tek sada počinje da ih zaista sprovodi.
U januaru je potpredsednica Evropske komisije Henna Virkkunen predstavila novi paket mera za sajber bezbednost, čiji je cilj da dosadašnje preporuke pretvori u pravno obavezujuća pravila. Operateri bi za zamenu opreme trebalo da dobiju rok do 36 meseci. Ipak, konkretne mere je do sada usvojila manje od polovine država članica EU, a upravo tu neujednačenost Komisija želi da ukloni.
Ko će na kraju platiti?
Telekomunikacioni operateri logično zahtevaju nadoknadu troškova za prinudnu zamenu tehnologije. Međutim, generalna pravobraniteljka Suda pravde Evropske unije Tamara Ćapeta nagovestila je da automatsko pravo na obeštećenje možda ne postoji. Ako sud ne zaključi da regulatorna intervencija predstavlja nesrazmeran teret, troškove će snositi sami operateri.
Foto: Shutterstock
Huawei
Iskustva iz prošlosti pokazuju da se slični izdaci često makar delimično prenose na krajnje korisnike kroz više cene usluga. Pravo pitanje zato nije samo koliko će zamena tehnologije koštati, već i ko će na kraju snositi njen teret.
Bezbednost ima svoju cenu. Današnji spor vodi se pre svega oko toga koliko ona zaista iznosi.
Huawei nikad nije bio jači jer su sada sve Google aplikacije dostupne na najnovijim Huawei telefonima preko AppGallery prodavnice zahvaljujući rešenju treće strane.
Gugl je objavio nove Uslove korišćenja za Gugl Plrej, koji će važiti od 29. jula 2026. godine o po prvi put jasno naveo da sistemske Android usluge mogu koristiti mobilne podatke u pozadini, čak i kada korisnik ne koristi uređaj ili kada je ekran zaključan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Huawei nikad nije bio jači jer su sada sve Google aplikacije dostupne na najnovijim Huawei telefonima preko AppGallery prodavnice zahvaljujući rešenju treće strane.
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin tvrdi da se EU mešala u izbore za Državnu dumu i da je unapred pripremila dokument za osporavanje izbornog procesa.
Oskarovka Suzan Sarandon privedena je tokom protesta u Njujorku, dok je govor izraelskog premijera Benjamina Netanjahua pred UN-om izazvao burne reakcije.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.