Skraćenica OK je univerzalna i skoro da nema osobe na svetu koja je ne bi razumela. Ipak, postoji nekoliko teorija koje je pravo značenje ove reči
Pisanje ove skraćenice u pravopisu nije ujednačeno. Ona se uglavnom piše velikim pisanim slovima, ponekad i sa tačkama između slova, a može se pisati i onako kako se izgovara – okej. Pretpostavlja se da je u uobičajenu upotrebu u engleskom jeziku OK ušlo još 1860. godine. Međutim, neke pretpostavke i teorije o poreklu ove skraćenice vode nas u drevnu Grčku. Grčki izraz ola kala, skraćeno OK, znači “sve je u redu”, a koristili su ga grčki učitelji u vidu inicijala pri ocenjivanju domaćih zadataka koji su zadovoljavali određene standarde. Grčki moreplovci su takođe koristili tu skraćenicu kao brz odgovor na pitanje u kakvom je stanju brod. To je bila i oznaka koja se stavljala na brodove nakon inspekcije.
Teorije koje sežu u nešto bližu prošlost pokušale su da povežu nastanak ove skraćenice sa Drugim svetskim ratom, ali što se vojne terminologije tiče utvrđeno je da je OK mnogo starije od toga. Tako se pretpostavlja da izraz vodi poreklo još iz vremena američkog građanskog rata i da je nastao kao skraćenica za izraz zero killed ili nula poginulih; u prenesenom značenju to je ukazivalo da je bitka bila uspešna jer niko nije poginuo, pa se vremenom počelo koristiti za svaku situaciju iz koje je proizašlo nešto dobro i pozitivno.
Foto: pixabay
"OK" koristimo svi
Zvanično, OK je prvi put zabeleženo 23. marta 1839. godine u bostonskom listu Boston morning post, i to kao pomalo pogrešna skraćenica za izraz all correct, koji znači “sve je tačno” ili “sve je u redu”. Način skraćivanja ovog izraza bio je deo tradicije koji su šaljivi bostonski novinari koristili u svojim listovima kao svojevrsnu igru riječi. Fraza je izašla iz novina u svet kada ju je izvjesni Martin van Burens koristio u svojoj izbornoj predsedničkoj kampanji 1840. godine. On je bio rođen u mestu Kinderhuk i otuda je nosio nadimak Old Kinderhook (Stari Kinderhužanin). To je, skraćeno, davalo OK, a to OK bilo je zgodno za političke slogane i izborne transparente.
Jedna zanimljiva teorija vodi nas u Britaniju u Šekspirovo vreme. OK je korišćeno u engleskim testamentima 1565. godine. Ovo OK potiče od reči oak, što znači hrast. Od hrasta su izgrađivani brodovi u britanskoj mornarici i ono je bilo simbol čvrste, sigurne građe.
Takođe, u vreme nastanka prvih štamparija, OK se koristilo i kao štamparski termin da bi se označio onaj tekst kojem nisu potrebne nikakve tehničke ispravke.
Optičke iluzije mogu nam otkriti mnogo toga o našoj ličnosti, ali i o našem ponašanju. Ova optička iluzija pokazaće vam koja je vaša dominantna strana mozga i kako ona utiče na vašu ličnost
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Optičke iluzije mogu nam otkriti mnogo toga o našoj ličnosti, ali i o našem ponašanju. Ova optička iluzija pokazaće vam koja je vaša dominantna strana mozga i kako ona utiče na vašu ličnost
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović priprema knjigu o svojoj višedecenijskoj političkoj karijeri, a u oblikovanju rukopisa mogao bi da mu pomogne hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.
Univezitetski klinički centar (UKC) Niš šalje sutra avionom Vlade Srbije svoj multidisciplinarni medicinski tim u Crnu Goru po pacijente povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju na magistarlnom putu Lipci-Grahovo.
Zajedničkom akcijom srpske policije i bezbednosnih službi Sjedinjenih Američkih Država razbijen je veliki lanac krijumčarenja ljudi na teritoriji Surčina.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Glavni inženjer nuklearne elektrane Zaporožje Aleksej Lihačov, koja se nalazi pod ruskom kontrolom, poginuo je u ukrajinskom napadu dronom u blizini elektrane, saopštio je u sredu direktor ruske državne nuklearne korporacije Rosatom.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bakaei saopštio je da je bolnica „Šahid Bakaei“, u kojoj se leče deca obolela od raka, evakuisana.
Savet Evrope pozvao je danas pet država članica Evropske unije da u potpunosti zaštite prava, u skladu sa međunarodnim pravom, odbijenih tražilaca azila.
Supruga španskog premijera Pedra Sančeza, Begonja Gomez, biće izvedena pred porotu zbog optužbi za trgovinu uticajem i proneveru, odlučio je danas sud.
Pevač Marko Simičić nedavno je otkrio da je naveći bakšiš uzeo na venčanju sina Dragane Mirković Marka Bijelića koja je organizovana u raskošnom dvorcu u Beču.
Atina Tošić, ćerkA pevačice Jelene Karleuše, ovih dana uživa u pravom luksuzu na turskom primorju, a njene objave sa odmora ne prestaju da intrigiraju javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.