Nedostatak vode, odsečene stablјike ili infekcije stvaraju zvučne talase zbog kretanja tečnosti, što govori o tome da biljke ispuštaju zvuke kada su pod stresom, ali stručnjaci isklјučuju mogućnost da je u pitanju komunikacija između biljaka.
U nizu eksperimenata, grupa izraelskih naučnika je potvrdila da biljke emituju zvukove, a najupečatlјivije je to što je njihov zvučni profil različit u zavisnosti od toga da li nemaju vodu, imaju posekotinu stablјike ili su zaraženi virusomprenosi El Pais. Takođe su mogli da razlikuju zvučne talase koji dolaze iz bilјke paradajza, duvana ili kaktusa.
To, ipak, ne znači da bilјke govore ili imaju komunikativnu nameru, pošto je objašnjenje mnogo jednostavnije i potiče iz osnovne fizike.
Biljke mogu da budu pod stresom
Bilјke, naime, reaguju na promene u okruženju, posebno ako im to izaziva stres: gube zelenilo, opadaju im listovi i uvenu. Nedavna istraživanja su takođe pokazala da mogu hemijski da komuniciraju, oslobađajući isparlјive supstance kada ih napadnu insekti.
Tim predvođen biologom i matematičarem Lilač Hadani sa Univerziteta u Tel Avivu takođe je pokazao da je cveće podiglo koncentraciju šećera u svom nektaru u roku od nekoliko minuta nakon što je čulo zujanje oprašivača. Sada su Hadani i njegove kolege pokazali da i oni prave zvukove i da oni sadrže informacije. Serija eksperimenata je počela u zvučno izolovanoj prostoriji.
Foto: Shutterstock
Biljke
U njega su postavili na desetine bilјaka paradajza i duvana, obe uobičajene u laboratorijama. Pošto ih nikada ranije nisu čuli, pretpostavili su da, ako proizvode zvukove, moraju biti u delovima spektra koje lјudi ne mogu da čuju. Tako su postavlјeni u blizini ultrazvučnih mikrofona, sposobnih da snimaju zvučne talase sa frekvencijom između 20 i 250 kiloherca (kHz), dok odrasli čovek retko čuje preko 16 kHz.
Jedan zvuk na sat
Neki od njih su ostali bez vode pet dana, dok su drugima odsečeni deo stablјika. Rezultati, objavlјeni u naučnom časopisu Cell, pokazuju da su negovane bilјke emitovale u proseku jedan zvuk na sat. Međutim, oni koji su pod stresom zbog suše povećali su buku na 35 na sat za bilјke paradajza i 11 na sat za duvan.
U slučaju rezova, zvukovi su bili 25, odnosno 15. Upadlјiv detalј je da su bilјke paradajza povećavale broj zvukova kako su prolazili dani bez vode.
Foto: Shutterstock
- U ovoj studiji rešavamo veoma staru naučnu kontroverzu: dokazujemo da bilјke emituju zvukove - kaže Hadani.
- Naši nalazi sugerišu da je svet oko nas pun bilјnih zvukova i da sadrže informacije, na primer, o nestašici vode ili povredama. Pretpostavlјamo da zvukove koji se emituju u prirodi detektuju obližnja stvorenja, kao što su slepi miševi, glodari, razni insekti i možda i druge bilјke - navodi izraelski biolog.
Holandski istoričar Lorenco Rujter (27) pronašao je 1.000 godina staro blago, koje se sastoji od četiri zlatna priveska za uši, dve zlatne poluge i 39 srebrnjaka, saopštio je Holandski nacionalni muzej antikviteta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Holandski istoričar Lorenco Rujter (27) pronašao je 1.000 godina staro blago, koje se sastoji od četiri zlatna priveska za uši, dve zlatne poluge i 39 srebrnjaka, saopštio je Holandski nacionalni muzej antikviteta.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.