Upadljivi cvetovi jarkih boja čine jagorčevinu atraktivnom tokom zime i ranog proleća
Jagorčevina ili jaglac je biljna vrsta koja je rasprostranjena kako u južnoj tako i u zapadnoj Evropi, kao i na području jugozapadne Azije i severozapadne Afrike.
Jagorčevina je među prvim biljkama koje počinju da cvetaju u proleće. Pored toga što ima lekovita svojstva, ova biljka se i lako gaji.
Ova biljka ima kratak koren smeđe boje, listovi su prizemni, raspoređeni u rozetu, a nalaze se na belkastoj, sočnoj i kratkoj peteljci. Listovi su jajoliki ili duguljasti, naborani, dužine 3-6 cm, na naličju su gusto dlakavi sa nazubljenim rubom uvijenim nadole.
Cvetovi su krupni, dvopolni, veliki oko tri centimetra. Raspoređeni su na dugim stapkama koje su prekrivene dlačicama. Svaki cvet se sastoji od pet latica. Jagorčevina cveta od februara do maja.
Čitava biljka je prekrivena dlačicama. Okruglasta čaura je plod jagorčevine koji sadrži smeđe, bradavičaste semenke dužine 2-3 milimetra. Razlikujemo muški i ženski cvet jagorčevine.
Ženski cvet jagorčevine
Predstavlja zeljastu biljku, niskog rasta koja može narasti od 10 do 30 centimetara u visinu, s bazalnom rozetom listova. Listovi ove jagorčevine su dužine 5-25 centimetara i 2-6 centimetara širine. Cvetovi su pojedinačni, svetložuti, beli, a mogu biti i crveni, kao i ružičasti.
Nalaze se na duguljastoj peteljci. Oplodnja je moguća isključivo između različitih cvetova, pa je prema tome polenizacija sa muškog na muški, odnosno sa ženskog na ženski cvet neefikasna.
Muški cvet jagorčevine
Muški cvet jagorčevine predstavlja jednu od biljaka koja najranije cveta u Evropi, a cveta u rano proleće. Engleski naziv za jagorčevinu je primrose, koji potiče od starofrancuskog primerose ili srednjevekovnog latinskog jezika prima rosa, a u prevodu znači "prva ruža".
S obzirom na to da se lako uzgaja, jagorčevina je vrlo je čest "stanovnik" naših vrtova ili domova. Jagorčevini odgovaraju niske temperature, veoma je otporna na hladne zime, međutim, tokom leta je treba zaštititi od velikog sunca i toplote. Sve jagorčevine su višegodišnje biljke, bilo da ih uzgajamo kao sobne ili vrtne biljke.
Uslovi za gajenje jagorčevine
Jagorčevini najviše odgovara temperatura 10-15ºC tokom zime i 20-22ºC tokom leta. Ukoliko posadimo jagorčevinu napolju, ne moramo se brinuti ako je biljka na temperaturi nižoj od 10ºC tokom zime, zbog toga što se dobro prilagođava niskim temperaturama i ne smetaju joj. Međutim, ukoliko iznesemo jagorčevinu tokom zime iz kuće naglo napolje, može lako da uvene.
Zalivanje ove biljke se obavlja redovno, jer jagorčevina ne voli suvo tlo. Treba paziti da se supstrat u kojem se nalazi jagorčevina ne sasuši previše. Ne treba ni preterivati sa zalivanjem kako biljka ne bi istrunula od viška vode.
Prihranjivanje biljke obavlja se samo u proleće, kada počinju da se stvaraju pupovi, i u vreme cvetanja svakih 15 dana.
A post shared by Dani Pelagatti (@gartenwildnis_agasul) on Mar 8, 2019 at 10:24pm PST
Jagorčevina se veoma lako i jednostavno razmnožava i to tako da se seme poseje u kasno proleće ili rano leto u supstrat koji dobro zadržava vodu. Nakon nekog vremena, kada biljke formiraju 2 do 3 prava lista, pikiraju se, te nakon 20-30 dana, kada ojačaju, presađuju se na stalnu površinu ili u veće saksije.
Lekovita svojstva jagorčevine
Od lekovitih materija jagorčevina sadrži: natrijum, kalcijum, saponin, primaverin, primulaverin, a u samom cvetu flavonoide. List sadrži mnogo vitamina C, te karoten, kristalizovane jaglačne kiseline.
Jagorčevina nije dovoljno iskorišćena, iako je veoma vredna lekovita biljka. Ima dugu istoriju upotrebe kao lek, te je naročito korišćena u lečenju stanja koji uključuju spazme, paralize, kao analgetik i antipiretik.
Kako ova biljka sadrži saponine, a oni deluju kao ekspektoransi, kao i salicilate koji su glavni sastojak aspirina, ona deluje i na smirenje upale, te protiv groznice. Lek ne bi trebalo propisivati trudnicama, bolesnicima koji su osetljivi na aspirin kao ni onim bolesnicima koji uzimaju antikoagulativne lekove.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Radivoje P. Stojković, direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu, oglasio se povodom višemesečnih napada kojima je izložen, ističući da se protiv njega vodi organizovana medijska i politička kampanja isključivo zato što nije pristao da školu stavi u službu blokada i političkih interesa.
Predsednik Republike Srbije Aleksadar Vučić juče je predstavio sveobuhvatni paket državnih mera, koje su usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje građana. Jedna od mera, jeste smanjenje cena lekova.
Najbolji odmor i zabava, govorila je reklama u zaglavlju naslovne strane "Večernjih Novosti" poslednjeg dana juna te, globalno turbulentne, 1954. godine. Dok su u dalekim delovima planete buktale revolucije, oslobodilački ratovi i državni udari, a velike korporacije i kolonijalisti pokupavali da spreče narode malih zemalja da povrate ono što su im jednom davno uzeli, na stadionu JNA tog leta je - otvoren bioskop.
Biljana Paunović, majka devojčice ubijene u masakru u OŠ "Vladislav Ribnikar", Adriane Dukić, gostujući u jednom podkastu napomenula je da je jedino ono za šta ona sada živi momenat kad će se ponovo susresti sa svojom ćerkom.
Sedmorica srpskih državljana povređena su u eksploziji plinske boce koja se dogodila juče oko 15.20 časova u poluprikolici kamiona na aerodromu Heršing u Austriji.
Ukrajinski oligarh Vadim Jermolajev jedna je od tri povređene osobe u eksploziji koja se u ponedeljak uveče dogodila u stambenoj zgradi u Monaku, dok je osumnjičeni u bekstvu, saopštile su danas vlasti.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Više od 100 ljudi koji su nedavno deportovani iz Sjedinjenih Američkih Država i smešteni u hotelu u Venecueli vode se kao nestali nakon zemljotresa koji su pogodili tu zemlju, preneo je danas AP.
Putnički avion kompanije DžetBlu ervejz prijavio je danas da je udario u dron dok se pripremao za sletanje na Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku, saopštila je američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA).
Antenna Entertainment – deo Antenna Group, jedne od vodećih međunarodnih medijskih i entertainment grupacija, otkupila je prava za emitovanje odabranih naslova iz produkcije TS Media, čime se dodatno potvrđuje rastuće interesovanje globalnih emitera za domaći audiovizuelni sadržaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.