Samo nekoliko sati provedenih u društvenim aktivnostima nedeljno može da spreči razvoj mnogih hroničnih bolesti, od demencije do arteroskleroze, pokazalo je najnovije istraživanje
Ne samo da su društvene aktivnosti važne za održavanje fizičkog zdravlja, već druženje s drugim ljudima ima uticaj i na vaše duševno blagostanje, što opet dodatno smanjuje verovatnoću da se možda, jednog dana u budućnosti razbolite.
1. Naučite nešto novo
Ulaganje vremena kako bi se nadahnuli novim stvarima je dobro za naše zdravlje. Istraživanja pokazuju da ljudi koji čitaju knjige žive duže, a osobe koje govore dva jezika imaju bolje kognitivno zdravlje, jer nova znanja ili učenje novih veština stimuliše pamćenje.
Foto: Shutterstock
Aktivnosti poput pohađanja časova crtanja, slikanja ili muzike povezane su s boljim zdravljem mozga, jer poboljšavaju komunikaciju između različitih (moždanih) regija. Takođe poboljšavaju psihološku otpornost, te se ovi ljudi bolje nose sa stresnim ili izazovnim situacijama.
2. Pridružite se sportskom ili društvenom klubu
Istraživanja pokazuju da priključivanje nekom sportskom timu (fudbal, košarka, odbojka…) ima višestruke koristi po zdravlje - niži krvni pritisak, bolji rad srca, manje masnoća u telu i bolja kondicija. Ljudi su takođe motivisaniji i imaju bolje mentalno zdravlje. Čak i manje uobičajene aktivnosti poput penjanja na stenu uklanja simptome depresije, dok planinarenje podstiče emocionalno zdravlje, kreativnost, bistar um i zdravije odnose.
Foto: Shutterstock
Čak su i grupne zabave bez vežbanja korisne. Psihički stimulišuće aktivnosti, kao što su igre s kartama i društvene igre, video igre ili ručni rad, pokazale su se da održavaju dobro kognitivno zdravlje.
3. Volontirajte
Volontiranje je povezano s boljim mentalnim stanjem, većom telesnom aktivnošću, manjim funkcionalnim ograničenjima i manjim rizikom od smrtnosti, pokazuju istraživanja, a slična veza postoji generalno sa delima ljubaznosti.
Foto: Promo
Volontiranje pruža osećaj smisla i svrhe, poboljšava kompetenciju, samopoštovanje, solidarnost i saosećanje, kao i mogućnosti povezivanja s drugima.
4. Politička ili društvena uključenost
Mogućnost doprinosa zajednici je takođe ključna za mentalno zdravlje. To je zato što ljudi imaju unutrašnju potrebu da budu povezani sa zajednicom i imaju ulogu u njoj, a jedan od načina su političke ili građanske aktivnosti.
Foto: pexels.com
Neka istraživanja čak pokazuju da je građanska uključenost u 33. godini života štiti od oštećenja kognitivnih sposobnosti u 50-im.
5. Verska ili duhovna aktivnost
I religija i duhovnost imaju blagodati za mentalno zdravlje, a pozitivno utiču i na ono fizičko, smanjuju rizik od bolesti, poboljšavaju imuni sistem, smanjuju stres.
Foto: Pixabay
Kada se razbole, mnogi posežu za svojim religijskim uverenjima kako bise suočili sa bolešću, što je važno, jer nedostatk veštine sučeljavanja s tegobama može da produži boravak u bolnici i poveća smrtnost pacijenata. Neki dokazi upućuju na to da su religiozni ljudi skloni boljem oporavku kada su bolesni, kao i nakon operacije.
Prisustvovanje verskim okupljanjima povezana su sa dužim životnim vekom i većom moždanom agilnošću, kao i povećanom otpornošću prema depresiji.
Snovi su često odraz naše podsvesti, pa često ono što sanjamo držimo duboko u sebi. Međutim, dešava se da nas mnogi snove bace u rebus i ne znamo kako da ih protumačimo
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snovi su često odraz naše podsvesti, pa često ono što sanjamo držimo duboko u sebi. Međutim, dešava se da nas mnogi snove bace u rebus i ne znamo kako da ih protumačimo
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.