Kišeljenja kupusa ili fermentacija pokreće korisne probiotike ili „žive bakterije“ i upravo oni čine kiseli kupus tako zdravom namirnicom.
Zbog fermentacije kojoj je podvrgnut, kiseli kupus ima zdravstvene koristi koje su daleko veće od onih koje ima svež kupus i bogat je vitaminima C i K1, gvožđem, folatima, manganom, bakrom i kalijumom.
Foto: Shutterstock
Kiseli kupus ima brojne zdravstvene koristi za organizam
Kiseli kupus je posebno hranljiv jer prolazi kroz fermentaciju, proces tokom kojeg mikroorganizmi na kupusu vare svoje prirodne šećere i pretvaraju ih u ugljen-dioksid i organske kiseline. Fermentacija počinje kada kvasac i bakterije, koje su prirodno prisutne na kupusu i rukama, kao i u vazduhu, dođu u kontakt sa šećerima u kupusu.
Taj proces kišeljenja kupusa stvara uslove koji podstiču rast korisnih probiotika, koji se takođe nalaze u proizvodima kao što su jogurt i kefir.
Probiotici su bakterije koje su veoma zdrave i pomažu da hrana bude svarljivija, što povećava sposobnost creva da apsorbuje vitamine i minerale koje kupus sadrži.
Od svih zdravstvenih dobrobiti, stručnjaci posebnu pažnju posvećuju tome kako fermentisani kupus deluje na varenje, srce i telesnu težinu.
1. Kiseli kupus poboljšava varenje
Jedna porcija kiselog kupusa ima 2 grama vlakana – hranljive materije za koju se zna da pomaže u procesu varenja. Za osobe koje imaju problem sa opstipacijom (zatvorom), vlakna povećavaju težinu i veličinu stolice i omekšavaju je, a tako se olakšava i mokrenje. Ljude koje muči dijareja, vlakna mogu da pomognu tako što apsorbuju višak vode i učvršćuju stolicu.
Međutim, nije samo sadržaj vlakana u kiselom kupusu ono što ovu hranu čini tako dobrom za varenje. Kiseli kupus je takođe prepun probiotika koji mogu da poboljšaju opšte zdravlje creva. Ova kombinacija čini kiseli kupus odličnom hranom za varenje.
2. Podstiče gubitak težine
Gojaznost se sreće kod sve većeg broja ljudi koje dovodi u rizik od srčanih bolesti, problema sa varenjem i dijabetesa tipa 2. Postoji više razloga zašto kiseli kupus može da pomogne u skidanju kilograma. Kao prvo, kiseli kupus ima malo kalorija i mnogo vlakana, što čoveku pomaže da se duže oseća sito. To može da pomogne u smanjenju količine hrane koja se jede tokom dana, a da se pritom ne oseća glad.
Foto: Shutterstock
Probiotici u kiselom kupusu takođe mogu da smanje apsorpciju masti, a istraživanja pokazuju da su probiotici ključni za gubitak težine.
3. Kiseli kupus održava dobar nivo holesterola i čuva zdravlje srca
Postoji niz faktora koji podržavaju zdrava svojstva kiselog kupusa. To što je bogat vlaknima i dobar izvor korisnih probiotičkih bakterija čini kiseli kupus korisnim za balansiranje, održavanje zdravog nivoa holesterola.
Kupus je takođe dobar izvor kalijuma, koji zajedno sa probioticima može da spusti visok krvni pritisak i održava ga u normalnim granicama.
Kupus je takođe izvor vitamina K2 koji pomaže u sprečavanju nakupljanja naslaga kalcijuma u arterijama, što je mogući uzrok ateroskleroze.
Ateroskleroza je proces koji zahvata obično velike i srednje velike arterije i izaziva promene na unutrašnjem zidu arterija, koje se sastoje od nakupljanja masnoća, delova mrtvihćelija, raznih produkata krvi i kalcijuma. Vremenom dolazi do zakrčenja, arterije postaju tvrde i krute, odnosno neelastične i smanjuje se protok krvi kroz arterije. Posledica toga je umanjeno snabdevanje organizma krvlju i kiseonikom.
S obzirom na to da je fermentisani kupus prepun natrijuma, a jedna porcija sadrži 9 odsto preporučene dnevne doze, preporuka je da ga u većim količinama ne konzumiraju ljudi koji moraju da obrate pažnju na dnevni unos soli. Poznato je da previše soli može da dovede čoveka u povećan rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, bolesti bubrega i kongestivne srčane insuficijencije. Kako bi se to sprečilo savet je da se ograniče na jednu porciju kiselog kupusa dnevno.
Kiseli kupus je fermentisani proizvod koji ima brojne zdravstvene blagodati kao što su hranjivost, rad creva, jača imuni sistem, dobar je izvor vlakana i utiče na smanjenje stresa
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kiseli kupus je fermentisani proizvod koji ima brojne zdravstvene blagodati kao što su hranjivost, rad creva, jača imuni sistem, dobar je izvor vlakana i utiče na smanjenje stresa
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.