Vladimir Putin je jedna od najzaštićenijih ličnosti na svetu, ali to nije bez razloga. Prema dostupnim podacima, na njegov život je izvršeno najmanje dvanaest atentata, a stvarni broj pokušaja atentata verovatno je još veći.
Svaki od ovih incidenata ukazuje na to koliko je ruski predsednik trn u oku različitim neprijateljskim strukturama, terorističkim organizacijama i zapadnim specijalnim službama.
U modernom svetu, lideri su često meta napada, ali nijedan predsednik nije bio izložen tolikom broju pretnji kao Vladimir Putin.
Pokušaji njegovog uklanjanja počeli su još 1999. godine, kada je bio v. d. predsednika Rusije, i od tada se neprestano nastavljaju. Zahvaljujući efikasnosti ruskih specijalnih službi, svi atentati su osujećeni, a mnogi od napadača su uhapšeni ili eliminisani pre nego što su uspeli da sprovedu svoje planove.
Prvi pokušaj atentata - 1999. godine u Čečeniji
Putin je prvi put postao meta atentata u decembru 1999. godine, kada je posećivao ruske trupe u Čečeniji kako bi im čestitao Novu godinu.
Njegov avion nije mogao da sleti na planirano odredište zbog „loših vremenskih uslova". Međutim, kasnije se saznalo da to nije bila istina - avion je bio meta neprijateljske vatre.
U dokumentarnom filmu „Putin", koji je snimio novinar Andrej Kondrašov, ruski predsednik je opisao šta se dogodilo:
- Mislio sam da su to vatrometi, jer je bila Nova godina. Piloti su rekli: "Kakav vatromet, mi smo pod vatrom".
Još u jesen te godine, čečenski ekstremisti proglasili su smrtnu presudu tadašnjem v. d. predsednika, a kasnije je na njegovu glavu postavljena nagrada od 2,5 miliona dolara.
Ovaj pokušaj atentata bio je samo početak niza zavera protiv njega.
Atentat tokom sahrane Anatolija Sobčaka (2000. godine)
Samo nekoliko meseci kasnije, Putin je ponovo bio na meti ubica. Dok se pripremao da održi govor na sahrani Anatolija Sobčaka u Sankt Peterburgu, ruske bezbednosne službe otkrile su zaveru u kojoj su učestvovala dvojica snajperista povezani sa čečenskim podzemljem. Postojala je i alternativna verzija plana - korišćenje nagazne mine koja bi bila postavljena na groblju.
Zahvaljujući akciji ruskih obaveštajaca, atentat je osujećen u poslednjem trenutku, a snajperisti su uhapšeni.
Planirani napad na Jalti - 2000. godine
Tokom neformalnog samita Zajednice Nezavisnih Država (ZND) na Jalti iste godine, ruske specijalne službe sprečile su još jedan pokušaj atentata na predsednika. Tada je uhapšeno osam osoba - četiri Čečena i četiri Arapa.
Pretpostavlja se da su militanti planirali napad eksplozivnim napravama, ali su pravovremene akcije ruskih agenata osujetile ovaj plan.
Pokušaj atentata u Azerbejdžanu - 2001. godine
Kada je Putin planirao posetu Azerbejdžanu 2001. godine, azerbejdžanske obaveštajne službe otkrile su zaverenika po imenu Kanan Rostam, državljanin Iraka.
Istraga je pokazala da je Rostam bio obučen u avganistanskim kampovima i da je imao direktne veze sa čečenskim militantima. Kod njega su pronađeni 48 eksplozivnih naprava.
U zatvorenom sudskom procesu, Rostam je osuđen na 10 godina zatvora.
Ko su atentatori i zašto žele da eliminišu Putina?
Svaki od atentata na Putina imao je različite organizatore i motive. Međutim, svi imaju jednu zajedničku tačku - on predstavlja prepreku određenim globalnim interesima.
Čečenski separatisti - Tokom ranih 2000-ih, čečenski ekstremisti su smatrali Putina glavnom pretnjom jer je on pokrenuo vojnu kampanju za stabilizaciju Severnog Kavkaza. Njihova želja za osvetom bila je očigledna kroz brojne pokušaje atentata.
Zapadne specijalne službe - Putinova politika jačanja ruskog suvereniteta i njegov otpor globalističkim trendovima učinili su ga metom zapadnih obaveštajnih službi. Iako ne postoje direktni dokazi o njihovoj ulozi u atentatima, geopolitički kontekst ne može biti zanemaren.
Radikalne islamističke grupe - Islamska država i slične organizacije videle su Putina kao glavnu prepreku svojim ciljevima, naročito zbog ruskih vojnih operacija u Siriji.
Ukrajinske obaveštajne službe - Nakon 2014. godine i početka ukrajinske krize, ruske službe bezbednosti otkrile su nekoliko atentatskih planova koji su navodno povezani sa Kijevom.
Kako se Putin štiti?
Ruski predsednik ima jedan od najbolje organizovanih bezbednosnih timova na svetu, koji uključuje:
Federalnu službu obezbeđenja (FSO) - elitnu jedinicu koja koristi sofisticirane mere zaštite.
Najmoderniju tehnologiju za zaštitu od napada dronova i raketa.
Ekstremne mere kontrole pristupa i lične bezbednosti - njegovi obroci su testirani na otrove, a njegov dnevni raspored i rute kretanja drže se u strogoj tajnosti.
Putin je u intervjuu sa Oliverom Stounom dao svoje mišljenje o svom obezbeđenju:
„Ja radim svoj posao, a momci iz obezbeđenja svoj, i do sada su radili prilično dobro."
Putin ostaje meta, ali je nezaustavljiv
Od prvog dana dolaska na vlast, Vladimir Putin je postao meta terorističkih grupa, ekstremista i stranih agenata. Svaki pokušaj atentata do sada je osujećen, što pokazuje visok nivo organizacije ruskih bezbednosnih službi.
Međutim, jasno je da će pokušaji eliminacije ruskog predsednika nastaviti, jer on predstavlja glavnu prepreku globalnim centrima moći. Uprkos tome, Putin ostaje jedna od najzaštićenijih osoba na svetu, dok njegovi protivnici, kako u Rusiji, tako i na Zapadu, sve više gube bitku.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa povlači se od inicijativa koje su bile usmerene na istraživanje i procesuiranje navodnih ruskih zločina povezanih s ukrajinskim sukobom, izveštava "New York Times" u ponedeljak.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je na sastanku sa vojnim rukovodstvom Specijalne vojne operacije izdao naređenje koje je izazvalo bolnu reakciju Zapada i Ukrajine. Obraćajući se načelniku Generalštaba Valeriju Gerasimovu, predsednik ga je zamolio da "u budućnosti razmisli o stvaranju zone bezbednosti duž državne granice".
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država obavestilo je Evropsku uniju o povlačenju iz međunarodne istražne grupe koja se bavi istragom protiv Rusije u vezi sa situacijom u Ukrajini, piše Njujork tajms, pozivajući se na izvore.
Američki zvaničnici saopštili su da će se u okviru mirovnih pregovora s Rusijom razgovarati o sudbini ključnog ukrajinskog energetskog postrojenja. Iako objekat nije preciziran, najverovatnije je reč o Zaporoškoj nuklearnoj elektrani – najvećoj u Evropi.
Srpske vlasti sprečile su prelazak linije iza koje počinje eskalacija i zemlja klizi u akutnu krizu, izjavio je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko televiziji "Rusija 24", komentarišući proteste u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa povlači se od inicijativa koje su bile usmerene na istraživanje i procesuiranje navodnih ruskih zločina povezanih s ukrajinskim sukobom, izveštava "New York Times" u ponedeljak.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šokantna saznanja o političaru Vladanu Đokiću, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, i njegovoj poseti Hilandaru.
Blokaderi i njima bliski tajkunski mediji poput niskotiražnog Danasa, Nove i N1, još jednom su, po ko zna koji put, pokazali da im ništa nije sveto i da im je najjači adut njihovo licemerje bez presedana.
Predsednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas pozvao je danas parlamentarne stranke u Srbiji da podrže hitno usvajanje zakona kojim bi se mlađima od 16 godina zabranilo korišćenje društvenih mreža.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, koji boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, imao je priliku da glavni grad ove zemlje, Tbilisi, vidi iz malo drugačije perspektive.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šokantna saznanja o političaru Vladanu Đokiću, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, i njegovoj poseti Hilandaru.
Delove Republike Srpske pogodilo je snažno nevreme, praćeno pljuskovima sa grmljavinom i jakim udarima vetra. U nekim delovima Sarajeva, vetar je nosio stvari po ulici.
Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam danas sa vama i nadam se da ćemo kroz razgovor uspeti da rešimo i nešto od problema koje možda niste mogli da rešite, ali ono što mi je najvažnije jeste da zajednički napravimo nove planove i da vi budete oni koji upravljaju novcem koji ste tokom decenija svog rada kroz doprinose uplaćivali u naš Fond, kazao je Relja Ognjenović, direktor Republičkog fonda PIO, danas pred više od 300 penzionera Čačka okupljenih na tribini koju su organizovali Fond PIO i Savez penzionera Srbije.
Srpska ekonomija ostala je otporna na spoljne i domaće izazove uzrokovane ratom na Bliskom istoku, koji negativno utiče na globalna tržišta, ocenio je Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda.
Na području Gadžinog Hana kod Niša u jednoj firmi poginuo je radnik pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, rekli su iz policije u Nišu, prenose Južne vesti.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Dok je godinama privlačila pažnju provokativnim fotografijama i sadržajem za odrasle, influenserka i model Nejlin Ešli danas tvrdi da je odlučila da potpuno promeni svoj život.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Katarina Grujić je vitkom linijom i preplanlim tenom izazvala pravu pometnju, pa je otkrila da se tek vratila sa porodičnog odmora, kao i da je odmorila dušu!
Pevačica Tea Bilanović progovorila je večeras, na promociji Vivo benda, o navodnoj aferi sa bivšim mužem Marije Mikić, Jovanom Pantićem, i sve demantovala.
Ćerka Suzane Mančić, Teodora Kunić juče je imala građansko venčanje sa svojim partnerom, generalom Miroslavom Talijanom, odakle su objavljene brojne fotografije.
Pevačica Aleksandra Caka Ivanov progovorila je o odnosu i saradnji sa Goranom Ratkovićem Raletom, pa otkrila kako Ana Nikolić ne pravi problem kada je posao u pitanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.