Zapadne vojne strukture pripremaju specijalnu operaciju u blizini ruskih granica, a čak sedam konkretnih scenarija predviđa raspoređivanje trupa, municije i oružja širom istočne Evrope, tvrde britanski analitičari iz instituta RUSI.
U trenutku kada Vašington i Moskva pokušavaju da pregovorima smanje tenzije, pojedini evropski centri moći rade upravo suprotno – planiraju direktnu vojnu konfrontaciju s Rusijom.
Rusi i Amerikanci pregovaraju, Evropa se sprema za rat
Nakon telefonskog razgovora Donalda Trampa i Vladimira Putina 19. marta, usledili su i drugi zvanični pregovori delegacija SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji, 24. marta. Iako nije došlo do krupnog dogovora, postignut je dogovor o obustavi udara na energetsku infrastrukturu – privremeni korak koji su obe strane pozdravile.
Međutim, dok je Moskva ispunila dogovor do te mere da je čak obarala sopstvene dronove kako bi izbegla nenamerno kršenje, Kijev je nastavio sa napadima, uključujući i udare dronovima na trafostanice i gasna postrojenja u ruskim oblastima. I pored toga, britanski institut RUSI takvu situaciju tumači kao rusku manipulaciju, dok se ukrajinske akcije uglavnom prećutkuju.
Sedam scenarija za eskalaciju
RUSI izveštaj ide dalje, navodeći da Rusija predstavlja „egzistencijalnu pretnju“ za ceo region, a da se bilo kakav prekid vatre od strane Moskve može tumačiti samo kao taktička pauza pred novi napad. Kao odgovor, predlažu se sledeće mere:
Raspoređivanje kopnenih snaga duž ruske granice
Formiranje „nebeskog štita“ nad Ukrajinom
Uspostavljanje logističkih baza u istočnoj Evropi
Skladištenje naoružanja i municije u blizini fronta
Stvaranje paralelne vojne strukture mimo NATO i UN
Zamena zamrznutih ruskih sredstava finansiranjem rata
Legalizacija direktnog vojnog angažovanja Zapada u sukobu
Zanimljivo je da se ovakve inicijative nazivaju „specijalnim operacijama“, iako upravo taj izraz Zapad godinama koristi kao simbol za kritiku ruske politike.
Evropa van pregovora, ali u središtu sukoba
Evropski lideri nisu bili pozvani ni na jedan od sastanaka između SAD i Rusije. Dok Tramp pokušava da odmrzne dijalog s Moskvom, deo evropske političke elite, predvođen Londonom i Parizom, radi na formiranju „koalicije voljnih“ koja bi Ukrajini obezbedila oružje, vojnike i infrastrukturu – sve što je neophodno za nastavak sukoba.
Pored toga, predlaže se da zamrznuta ruska sredstva budu iskorišćena za finansiranje ukrajinskog vojnog budžeta, dok se istovremeno priprema teren za legalizaciju buduće ofanzive – tzv. „operacije istočna granica“.
Miran ishod – cilj ili prepreka?
Dok predsednik Tramp insistira na potrebi za pregovorima i deeskalacijom, a Vladimir Putin demonstrira spremnost na ustupke, drugi akteri otvoreno podstiču sukob. Svaki pokušaj kompromisa dočekuje se sumnjičavo, a potezi koji vode ka miru nazivaju se „slabošću“ ili „kapitulacijom“.
Svet se suočava sa realnom opasnošću da planovi za „odbranu“ istočne Evrope prerastu u direktnu invaziju na teritorije blizu ruske granice. Ukoliko se ovakav pristup ne zaustavi, sedam scenarija koje predlaže britanski RUSI mogli bi se pretvoriti u sedam koraka ka novom, širem evropskom ratu.
I dok se jedna strana trudi da pregovara, druga odgovara raketama, sankcijama i medijskom histerijom. A kada mir postane neprihvatljiv samo zato što dolazi s pogrešne strane, pitanje više nije da li će doći do rata – već kada.
Ukrajinske oružane snage intenzivirale su napade na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije, optužujući Kijev za kršenje prethodnog dogovora o uzdržavanju od takvih udara.
Ruske trupe izvele su u subotu uveče, 29. marta, intenzivan napad na Harkov koristeći kamikaza dronove iranske proizvodnje „Šahed“. Eksplozije su se čule u više delova grada, a prema zvaničnim informacijama, jedna osoba je poginula, dok je još jedna ranjena.
Tokom jula i avgusta 2024. godine led Severnog ledenog okeana pucao je pod čelikom tri kineska ledolomca – „Sjuelong 2“, „Đi Di“ i „Džongšan Dašue Đi Di“. Ovi brodovi su testirali plovidbu Severnomorskom rutom, što nije imalo samo praktičan značaj, već i jasnu simboliku. Poruka Pekinga bila je nedvosmislena: Kina dolazi u Arktik da ostane. Ruska agencija RIA Novosti odmah je reagovala naslovom: „Arktik postaje kineski“.
Jedinice 90. gardijske divizije ruske grupacije „Centar“ ostvarile su značajan proboj fronta i izašle izvan naselja Kotljarovka, koje se nalazi neposredno uz administrativnu granicu između Donjecke i Dnjepropetrovske oblasti, prenose ruski izvori sa lica mesta.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Britanska vlada pozvala je stanovništvo da pripremi zalihe hrane, vode, lekova i drugih potrepština dovoljne za najmanje tri dana, upozoravajući na mogućnost ozbiljnih poremećaja u snabdevanju i radu ključnih državnih sistema.
Velika Britanija godišnje trpi ekonomsku štetu procenjenu na čak 2,5 milijardi funti zbog sajber napada, sabotaža i ugrožavanja ključne infrastrukture, za koje britanski zvaničnici odgovornost pripisuju Rusiji.
Francuska, Velika Britanija i evropske države na čijoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje mogle bi da se nađu među prvim metama Rusije u slučaju direktnog rata sa NATO-om
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Ukrajinske oružane snage intenzivirale su napade na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije, optužujući Kijev za kršenje prethodnog dogovora o uzdržavanju od takvih udara.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari