Zapadne vojne strukture pripremaju specijalnu operaciju u blizini ruskih granica, a čak sedam konkretnih scenarija predviđa raspoređivanje trupa, municije i oružja širom istočne Evrope, tvrde britanski analitičari iz instituta RUSI.
U trenutku kada Vašington i Moskva pokušavaju da pregovorima smanje tenzije, pojedini evropski centri moći rade upravo suprotno – planiraju direktnu vojnu konfrontaciju s Rusijom.
Rusi i Amerikanci pregovaraju, Evropa se sprema za rat
Nakon telefonskog razgovora Donalda Trampa i Vladimira Putina 19. marta, usledili su i drugi zvanični pregovori delegacija SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji, 24. marta. Iako nije došlo do krupnog dogovora, postignut je dogovor o obustavi udara na energetsku infrastrukturu – privremeni korak koji su obe strane pozdravile.
Međutim, dok je Moskva ispunila dogovor do te mere da je čak obarala sopstvene dronove kako bi izbegla nenamerno kršenje, Kijev je nastavio sa napadima, uključujući i udare dronovima na trafostanice i gasna postrojenja u ruskim oblastima. I pored toga, britanski institut RUSI takvu situaciju tumači kao rusku manipulaciju, dok se ukrajinske akcije uglavnom prećutkuju.
Sedam scenarija za eskalaciju
RUSI izveštaj ide dalje, navodeći da Rusija predstavlja „egzistencijalnu pretnju“ za ceo region, a da se bilo kakav prekid vatre od strane Moskve može tumačiti samo kao taktička pauza pred novi napad. Kao odgovor, predlažu se sledeće mere:
Raspoređivanje kopnenih snaga duž ruske granice
Formiranje „nebeskog štita“ nad Ukrajinom
Uspostavljanje logističkih baza u istočnoj Evropi
Skladištenje naoružanja i municije u blizini fronta
Stvaranje paralelne vojne strukture mimo NATO i UN
Zamena zamrznutih ruskih sredstava finansiranjem rata
Legalizacija direktnog vojnog angažovanja Zapada u sukobu
Zanimljivo je da se ovakve inicijative nazivaju „specijalnim operacijama“, iako upravo taj izraz Zapad godinama koristi kao simbol za kritiku ruske politike.
Evropa van pregovora, ali u središtu sukoba
Evropski lideri nisu bili pozvani ni na jedan od sastanaka između SAD i Rusije. Dok Tramp pokušava da odmrzne dijalog s Moskvom, deo evropske političke elite, predvođen Londonom i Parizom, radi na formiranju „koalicije voljnih“ koja bi Ukrajini obezbedila oružje, vojnike i infrastrukturu – sve što je neophodno za nastavak sukoba.
Pored toga, predlaže se da zamrznuta ruska sredstva budu iskorišćena za finansiranje ukrajinskog vojnog budžeta, dok se istovremeno priprema teren za legalizaciju buduće ofanzive – tzv. „operacije istočna granica“.
Miran ishod – cilj ili prepreka?
Dok predsednik Tramp insistira na potrebi za pregovorima i deeskalacijom, a Vladimir Putin demonstrira spremnost na ustupke, drugi akteri otvoreno podstiču sukob. Svaki pokušaj kompromisa dočekuje se sumnjičavo, a potezi koji vode ka miru nazivaju se „slabošću“ ili „kapitulacijom“.
Svet se suočava sa realnom opasnošću da planovi za „odbranu“ istočne Evrope prerastu u direktnu invaziju na teritorije blizu ruske granice. Ukoliko se ovakav pristup ne zaustavi, sedam scenarija koje predlaže britanski RUSI mogli bi se pretvoriti u sedam koraka ka novom, širem evropskom ratu.
I dok se jedna strana trudi da pregovara, druga odgovara raketama, sankcijama i medijskom histerijom. A kada mir postane neprihvatljiv samo zato što dolazi s pogrešne strane, pitanje više nije da li će doći do rata – već kada.
Ukrajinske oružane snage intenzivirale su napade na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije, optužujući Kijev za kršenje prethodnog dogovora o uzdržavanju od takvih udara.
Ruske trupe izvele su u subotu uveče, 29. marta, intenzivan napad na Harkov koristeći kamikaza dronove iranske proizvodnje „Šahed“. Eksplozije su se čule u više delova grada, a prema zvaničnim informacijama, jedna osoba je poginula, dok je još jedna ranjena.
Tokom jula i avgusta 2024. godine led Severnog ledenog okeana pucao je pod čelikom tri kineska ledolomca – „Sjuelong 2“, „Đi Di“ i „Džongšan Dašue Đi Di“. Ovi brodovi su testirali plovidbu Severnomorskom rutom, što nije imalo samo praktičan značaj, već i jasnu simboliku. Poruka Pekinga bila je nedvosmislena: Kina dolazi u Arktik da ostane. Ruska agencija RIA Novosti odmah je reagovala naslovom: „Arktik postaje kineski“.
Jedinice 90. gardijske divizije ruske grupacije „Centar“ ostvarile su značajan proboj fronta i izašle izvan naselja Kotljarovka, koje se nalazi neposredno uz administrativnu granicu između Donjecke i Dnjepropetrovske oblasti, prenose ruski izvori sa lica mesta.
Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Ruska vojska je danas „strašan neprijatelj“ i znatno smrtonosnija nego pre početka rata u Ukrajini, upozorio je general-potpukovnik Majk Elvis, jedan od najviših britanskih oficira u komandnoj strukturi NATO-a.
Ukrajinska vojna komanda strahuje da bi Rusija mogla da pokuša širenje fronta sa severa, preko beloruske teritorije, kako bi razvukla Oružane snage Ukrajine (OSU) i naterala Kijev da deo jedinica povuče sa ključnih pravaca na istoku zemlje.
Izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa da NATO ima sredstva za udar na rusku vojnu infrastrukturu u Kalinjingradskoj oblasti izazvala je oštru reakciju Moskve, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da je takva poruka „na granici ludila“.
Velika Britanija dozvolila je uvoz dizela i avionskog goriva proizvedenih od ruske sirove nafte u trećim zemljama, pokazuje nova opšta trgovinska licenca britanske vlade koja stupa na snagu 20. maja.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske oružane snage intenzivirale su napade na energetsku infrastrukturu u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije, optužujući Kijev za kršenje prethodnog dogovora o uzdržavanju od takvih udara.
Požar u Tržnom centru "Enjub" se razbuktava, svakog minuta otvaraju se nova žarišta. Kako saznajemo, stiglo je još vatrogasnih ekipa na mesto događaja, ali ne uspevaju da lokalizuju požar. Dva vatrogasca lakše su povređena, ali u požaru nema ljudskih žrtava ni povređenih civila.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas, sa suprugom Tamarom, u Tbilisi, a na aerodormu ga je dočekala Mariam Kvrivišvili, ministar ekonomije i održivog razvoja Gruzije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas, sa suprugom Tamarom, u Tbilisi, a na aerodormu ga je dočekala Mariam Kvrivišvili, ministar ekonomije i održivog razvoja Gruzije.
Priča koja je u javnosti predstavljena kao primer solidarnosti sa napadnutim novinarima dobila je poslednjih dana potpuno drugačiji epilog. Na sajtu "Odgovornost" objavljena je detaljna dokumentacija koja ukazuje na ozbiljna neslaganja između stvarno oštećene opreme i spiskova na osnovu kojih je od javnosti tražena finansijska pomoć za Ivana Bjelića i Lazara Dinića.
Blokaderska voditeljka Olja Bećković, pokušala je od blokadera da sazna ko su ljudi na njihovoj listi i koji im je tačno program, ali konkretan odgovor nije dobila.
Predsednica Skupštine Grada Novog Sada Dina Vučinić odbrusila je Miši Bačulovu na prozivke Miloša Vučevića da je "kao gradonačelnik omogućio ortacima iz kartela da ostvare ogroman profit od građevine, a za uzvrat je dobio prostor za novu advokatsku kancelariju".
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić oglasio se povodom informacija da profesorka blokaderka Sanja Fric nastavlja da radi na državnim projektima.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je danas sa direktorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin Milanom Кovačevićem ugovor o dodeli sredstava za realizaciju projekta sanacije i restauracije Spomenika fašističkog terora u Jankovom Mostu kod Zrenjanina.
Krađa ili gubitak pasoša u inostranstvu ne znači da je putovanje završeno, ali zahteva hitnu reakciju. Ministarstvo spoljnih poslova objasnilo je koje korake građani Srbije treba da preduzmu u takvoj situaciji.
Ulice u Beogradu ovog jutra bile su gotovo puste, što je mnogo sugrađane iznenadilo, jer su navikli na jutrnji špic i kolaps. Ali, s obzirom na to da je počeo letnji raspust, kao i godišnji odmori, ovakva slika biće česta pojava u prestonici.
Pred nama je sezona godišnjih odmora i mnogi vozači uskoro će krenuti na putovanja od nekoliko stotina, pa i hiljada kilometara. Kako bi vožnja bila bezbedna, stručnjaci savetuju da pre polaska na put posetite majstora.
Srbija je zemlja izuzetnih prirodnih lepota, bogate tradicije i brojnih destinacija koje privlače posetioce iz celog sveta. Ipak, ako bi trebalo izdvojiti samo jedno mesto koje ovog leta zaslužuje da bude na vrhu liste, prema proceni veštačke inteligencije to je reka Uvac.
Po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici policije uhapsili su i zadržali B. G. (47) zbog sumnje da je izvršio krivična dela nasilje u porodici i neovlašćeno držanje droge.
Policija u Vranju, u saradnji sa Regionalnim centrom granične policije prema Republici Severnoj Makedoniji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Vranju, uhapsila je državljanina Severne Makedonije S. K. (56), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio produženo krivično delo prevara.
Na Novom Beogradu, u Bloku 45, jutros nešto posle 6 časova izbio je stravičan požar u Tržnom centru "Enjub", a dok vatrogasci pokušavaju da obuzdaju vatrenu stihiju i lokalizuju požar, zaposleni iz ovog tržnog centra zabrinuti su za svoju budućnost, s obzirom na to da je veći deo objekta izgoreo.
Niški muzičar i tatu majstor B.Ž. (51) uhapšen je zbog trgovine narkoticima nakon što je niška policija u njegovom stanu pronašla više od pola kilograma kokaina vrednog više od 50.000 evra.
Obilan i masan večernji obrok često može izazvati gorušicu i vraćanje kiseline tokom noći. Umesto da odmah posegnete za različitim preparatima, nekoliko jednostavnih navika može pomoći da tegobe budu znatno blaže.
Jedna anketa sprovedena u Velikoj Britaniji pokazuje da preko 60 odsto vlasnika pasa pokazuje sklonost da otkaže ili ne planira tradicionalni odmor ukoliko im kućni ljubimac ne može ići sa njima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.