U izveštaju Biroa za poslove istočne Azije i Tihog okeana o situaciji u Hongkongu za 2025. godinu, koji je juče podnet američkom Kongresu, navedeno je da je Peking preduzeo nove akcije koje direktno prete interesima Sjedinjenih Američkih Država.
Akcije nisu u skladu sa Osnovnim zakonom i obavezama Kine prema Sino-britanskoj zajedničkoj deklaraciji iz 1984. godine, da omogući Hongkongu da uživa visok stepen autonomije.
"Peking dozvoljava Hongkongu da zadrži neka odstupanja od kopnene Kine, uključujući komercijalnu i trgovinsku politiku, ali samo u meri u kojoj ove politike nude jedinstvene doprinose interesima Pekinga. Međutim, sveukupni trend bio je centralizacija pod Pekingom. Kineske i hongkonške vlasti nastavile su da koriste 'nacionalnu bezbednost' kao široku i nejasnu osnovu za podrivanje vladavine prava i zaštićenih prava i sloboda. U Sertifikatu o postupanju Hongkonga prema zakonima SAD, sekretar države je potvrdio da Hongkong više ne zaslužuje tretman prema zakonima SAD na isti način kao pre 1. jula 1997. godine", navedeno je u dokumentu.
Kako Kina štiti svoj nacionalni interes?
Pod nadzorom centralne vlade, vlasti Hongkonga koristile su Uredbu o zaštiti nacionalne bezbednosti i od strane Pekinga nametnuti Zakon o nacionalnoj bezbednosti iz 2020. godine da dodatno podrivaju vladavinu prava u Hong Kongu i ugrožavaju ljudska prava i osnovne slobode ljudi u Hongkongu, kao i da uznemiravaju i zastrašuju pojedince izvan svojih granica, navedeno je u izveštaju.
"Kao rezultat reformi izbornog sistema koje su omogućile da samo 'patriote' učestvuju, čime su nezavisni ili nenacionalistički kandidati bili efektivno isključeni iz kandidature, sva osim jednog mesta u Zakonodavnom savetu i sve pozicije u okružnim savetima držali su propekinški zvaničnici. Vlasti Hongkonga nisu napredovale u realizaciji univerzalnog prava glasa, koje Osnovni zakon opisuje kao svoj konačni cilj", ističe se u izveštaju.
Foto: Foto: Shutterstock
Peking neće dozvoliti mešanje SAD u kineske unutrašnje poslove
Kao odgovor na objavljivanje pomenutog dokumenta, kojim je najavio uvođenje sankcija šestorici kineskih zvaničnika, portparol Ministarstva spoljnih poslova, Guo Đijakun, izjavio je da Kina izražava snažno nezadovoljstvo i da oštro osuđuje to što se SAD, na bilo koji način, mešaju u poslove Hongkonga i unutrašnje poslove Kine.
Guo je, kako prenosi Kineska medijska grupa, izjavio da su SAD ponovo objavile takozvani izveštaj pun laži i zabluda, blateći "jednu zemlju sa dva sistema", napadajući Zakon o nacionalnoj bezbednosti i propise o nacionalnoj bezbednosti Hongkonga, te klevetajući demokratiju tog specijalnog kineskog administrativnog regiona, vladavinu zakona, slobodu i uslove ljudskih prava u njemu, ali i mešajući se u raspravu o nacionalnim bezbednosnim slučajevima Hongkonga.
"Ovi akti, dostojni prezira, ozbiljno se mešaju u stvari Hongkonga i unutrašnje stvari Kine, grubo gaze principe međunarodnog prava i osnovne norme međunarodnih odnosa i u potpunosti razotkrivaju zlokobne namere SAD da potkopaju prosperitet i stabilnost Hongkonga i obuzdaju razvoj Kine", naveo je Guo.
On je naglasio da je Hongkong – kineski Hongkong, a da su poslovi Hongkonga čisto unutrašnje pitanje Kine.
"Kineska vlada je nepokolebljiva u svojoj odlučnosti da zaštiti nacionalni suverenitet, bezbednost i razvojne interese, da sprovodi politiku 'jedna zemlja, dva sistema' i da se suprotstavi bilo kakvom spoljnom mešanju u poslove Hongkonga", naveo je Guo.
On je istakao da Kina poziva SAD da se pridržavaju principa međunarodnog prava i osnovnih normi međunarodnih odnosa i da prestanu da se mešaju u stvari Hongkonga i unutrašnje stvari Kine na bilo koji način.
"Kina će preduzeti odlučne kontramere pogrešnim akcijama SAD", istakao je Guo.
SAD i ostale zapadne sile organizovale proteste u Hongkongu
Zapadne sile su u više navrata, počevši od 1997. godine, pokušavale da destabilizuju NR Kinu koristeći Hongkong kao njenu potencijalnu "ahilovu petu".
Prvi značajni protesti u Hongkongu organizovani su 2003. godine, a povod za njihovo organizovanje bila je najava usvajanja novog Zakona o nacionalnoj bezbednosti.
Usledila je "kišobran revolucija" 2014. godine, nazvana tako zbog upotrebe kišobrana kao simbola protesta. Opet veoma dobro organizovani demonstranti tražili su "veće slobode i demokratske reforme", ali bez uspeha. Protesti su trajali više od dva meseca, ali nisu postigli konkretne političke rezultate.
Potom su usledili protesti 2019. i 2020. godine. Formalni razlog bilo je usvajanje Zakona o ekstradiciji, ali su protesti okončani zahtevima za odvajanjem Hongkonga od Kine.
Manji protesti zabeleženi su 2022. godine (povod su bile mere protiv pandemije virusa korona), 2023. i 2024. godine, ali bez značajnih uspeha.
Kineska vlada je dobro dokumentovala i potvrdila učešće zapadnih službi u organizaciji protesta u Hongkongu.
Prema navodima kineske vlade, samo 2020. godine nekadašnja Nacionalna zadužbina za demokratiju, poznatija kao NED, pokrenula je nekoliko projekata u okviru svog hongkonškog programa, uloživši tada više od 310.000 američkih dolara u finansiranje pokušaja destabilizuje Hongkonga.
Raste pritisak na Kinu
Pritisak na Kinu raste doslovno iz dana u dan. Proteklih dana svedočili smo pokušajima SAD da ostrvu Tajvan praktično otmu industriju čipova, izvesno u zamenu za nastavak podrške tamošnjoj Demokratskoj progresivnoj partiji (DPP) i njenim težnjama da ostrvo otcepi od matičnog dela Kine.
Kina je zbog radikalizacije prilika na Tajvanu i sve intenzivnijim težnjama DPP-a bila prinuđena da ove nedelje održi vojne manevre oko ostrva.
Foto: Shutterstock
U isto vreme, SAD predočenim dokumentom kao da ponovo ciljaju Hongkong kao pretpostavljenu "ahilovu petu" Kine i tačku njene potencijalne destabilizacije.
Otuda je tekuća poseta kineskog šefa diplomatije Vang Jia Moskvi od velike važnosti, ne samo za Rusiju i njene odnose sa Kinom koji su proteklih decenija izdržali sve istorijske probe, već i za samu Kinu kojoj i dalje prete pokušaji destabilizacije, pre svega u području Južnog kineskog mora.
Dok američki predsednik Donald Tramp sve glasnije zvecka sankcijama i uvećanim carinama, Mongolska državna komisija odobrila je izgradnju gasovoda koji će povezivati Rusiju i Kinu, zaobilazeći Zapad i dodatno osnažujući energetsko partnerstvo između Moskve i Pekinga.
Kina je stopirala dogovor vredan 23 milijarde dolara, koji je predvodila najveća američka investiciona kompanija Blekrok, a kojim bi ključne luke Panamskog kanala ponovo došle pod američku kontrolu. Odluka je doneta usred sve većih zabrinutosti zbog ekonomskih i geopolitičkih posledica ovog poteza.
Glavni prioriteti američkog Ministarstva odbrane, prema novom privremenom uputstvu o nacionalnoj bezbednosti, biće sprečavanje kineskog zauzimanja Tajvana i jačanje unutrašnje bezbednosti, prenosi list Vašington post, pozivajući se na dokument koji je potpisao ministar odbrane Pit Hegset.
Kina je objavila otkriće rezervi sirove nafte procenjene na 100 miliona tona u severoistočnom delu Južnog kineskog mora, navodi se u saopštenju Kineske nacionalne Offshore Oil Corporation (CNOOC).
Savetnici predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pripremili su planove za uvođenje 20 odsto carina na većinu robe uvezene u Ameriku, objavio je Vašington Post.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset dao je prioritet odvraćanju Kine od "zauzimanja" Tajvana i jačanju "domovinske bezbednosti", istovremeno insistiravši da NATO preuzme veći deo tereta kada je reč o evropskoj bezbednosti.
Dok američki predsednik Donald Tramp sve glasnije zvecka sankcijama i uvećanim carinama, Mongolska državna komisija odobrila je izgradnju gasovoda koji će povezivati Rusiju i Kinu, zaobilazeći Zapad i dodatno osnažujući energetsko partnerstvo između Moskve i Pekinga.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Pozivamo sve građane Srbije da se danas u 10.45 časova okupe ispred prostorija Regulatornog tela za elektronske medije (REM), na Trgu Nikole Pašića broj 5 u Beogradu.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Aleksandar Vulin, predsednik Pokreta socijalista, uključio se u program Informer TV i ogolio strašne laži koje režimski mediji plasiraju o letu za Moskvu.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
U Srbiji će danas biti oblačno i hladno vreme, na severu uglavnom suvo, u ostalim krajevima ujutro i pre podne mestimično sa slabom kišom, na planinama sa slabim snegom.
Policija u Novom Pazaru uhapsila je dvadesetdvogodišnjeg mladića zbog sumnje da je u ponedeljak ujutru na parkingu u centru grada automobilom namerno udario pedesetosmogodišnjeg sugrađanina i naneo mu teške telesne povrede opasne po život.
Policija je juče na auto-putu A1 kod Gospića, u Hrvatskoj, zaustavila 30-godišnjeg državljanina Nemačke koji je vozio čak 262 kilometra na sat na deonici na kojoj je ograničenje brzine 130.
Na magistralnom putu Batočina - Kragujevac u mestu Nikšićko brdo došlo je do saobraćajne nezgode kada je teretno vozilo sletelo sa puta, a uočeno je da iz njegovog rezervoara ističe pogonsko gorivo, metan.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Potraga za novim Džejmsom Bondom i dalje izaziva veliko interesovanje javnosti, a sada se oglasio i jedan od glumaca koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji kultonog filma o tajnom agentu.
Holivudski glumac Nikolas Kejdž (62) otkrio je da je trenutno bez krova nad glavom nakon što je ogromna rupa u zemlji ozbiljno ugrozila njegovu luksuznu kuću u Malibuu.
Izgleda decenijama mlađe, podiže velike tegove i privlači zadivljene poglede muškaraca koji su mnogo mlađi od nje. Gina Kinsli (61) iz američke savezne države Teksas tvrdi da je u najboljoj fizičkoj formi u životu. A njen suprug iznenađujuće uživa u pažnji koju drugi muškarci poklanjaju njegovoj ženi.
U narednih sedam dana, Rakovima i Vodolijama zvezde donose finansijske izazove, pa bi pripadnici ovih znakova trebalo da budu posebno oprezni s novcem.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Kuća pevača Ljube Aličića odiše pravim glamurom, a zlatni detalji, raskošni materijali i pažljivo odabrani komadi nameštaja dodatno doprinose njenom luksuznom izgledu.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari