U izveštaju Biroa za poslove istočne Azije i Tihog okeana o situaciji u Hongkongu za 2025. godinu, koji je juče podnet američkom Kongresu, navedeno je da je Peking preduzeo nove akcije koje direktno prete interesima Sjedinjenih Američkih Država.
Akcije nisu u skladu sa Osnovnim zakonom i obavezama Kine prema Sino-britanskoj zajedničkoj deklaraciji iz 1984. godine, da omogući Hongkongu da uživa visok stepen autonomije.
"Peking dozvoljava Hongkongu da zadrži neka odstupanja od kopnene Kine, uključujući komercijalnu i trgovinsku politiku, ali samo u meri u kojoj ove politike nude jedinstvene doprinose interesima Pekinga. Međutim, sveukupni trend bio je centralizacija pod Pekingom. Kineske i hongkonške vlasti nastavile su da koriste 'nacionalnu bezbednost' kao široku i nejasnu osnovu za podrivanje vladavine prava i zaštićenih prava i sloboda. U Sertifikatu o postupanju Hongkonga prema zakonima SAD, sekretar države je potvrdio da Hongkong više ne zaslužuje tretman prema zakonima SAD na isti način kao pre 1. jula 1997. godine", navedeno je u dokumentu.
Kako Kina štiti svoj nacionalni interes?
Pod nadzorom centralne vlade, vlasti Hongkonga koristile su Uredbu o zaštiti nacionalne bezbednosti i od strane Pekinga nametnuti Zakon o nacionalnoj bezbednosti iz 2020. godine da dodatno podrivaju vladavinu prava u Hong Kongu i ugrožavaju ljudska prava i osnovne slobode ljudi u Hongkongu, kao i da uznemiravaju i zastrašuju pojedince izvan svojih granica, navedeno je u izveštaju.
"Kao rezultat reformi izbornog sistema koje su omogućile da samo 'patriote' učestvuju, čime su nezavisni ili nenacionalistički kandidati bili efektivno isključeni iz kandidature, sva osim jednog mesta u Zakonodavnom savetu i sve pozicije u okružnim savetima držali su propekinški zvaničnici. Vlasti Hongkonga nisu napredovale u realizaciji univerzalnog prava glasa, koje Osnovni zakon opisuje kao svoj konačni cilj", ističe se u izveštaju.
Foto: Foto: Shutterstock
Peking neće dozvoliti mešanje SAD u kineske unutrašnje poslove
Kao odgovor na objavljivanje pomenutog dokumenta, kojim je najavio uvođenje sankcija šestorici kineskih zvaničnika, portparol Ministarstva spoljnih poslova, Guo Đijakun, izjavio je da Kina izražava snažno nezadovoljstvo i da oštro osuđuje to što se SAD, na bilo koji način, mešaju u poslove Hongkonga i unutrašnje poslove Kine.
Guo je, kako prenosi Kineska medijska grupa, izjavio da su SAD ponovo objavile takozvani izveštaj pun laži i zabluda, blateći "jednu zemlju sa dva sistema", napadajući Zakon o nacionalnoj bezbednosti i propise o nacionalnoj bezbednosti Hongkonga, te klevetajući demokratiju tog specijalnog kineskog administrativnog regiona, vladavinu zakona, slobodu i uslove ljudskih prava u njemu, ali i mešajući se u raspravu o nacionalnim bezbednosnim slučajevima Hongkonga.
"Ovi akti, dostojni prezira, ozbiljno se mešaju u stvari Hongkonga i unutrašnje stvari Kine, grubo gaze principe međunarodnog prava i osnovne norme međunarodnih odnosa i u potpunosti razotkrivaju zlokobne namere SAD da potkopaju prosperitet i stabilnost Hongkonga i obuzdaju razvoj Kine", naveo je Guo.
On je naglasio da je Hongkong – kineski Hongkong, a da su poslovi Hongkonga čisto unutrašnje pitanje Kine.
"Kineska vlada je nepokolebljiva u svojoj odlučnosti da zaštiti nacionalni suverenitet, bezbednost i razvojne interese, da sprovodi politiku 'jedna zemlja, dva sistema' i da se suprotstavi bilo kakvom spoljnom mešanju u poslove Hongkonga", naveo je Guo.
On je istakao da Kina poziva SAD da se pridržavaju principa međunarodnog prava i osnovnih normi međunarodnih odnosa i da prestanu da se mešaju u stvari Hongkonga i unutrašnje stvari Kine na bilo koji način.
"Kina će preduzeti odlučne kontramere pogrešnim akcijama SAD", istakao je Guo.
SAD i ostale zapadne sile organizovale proteste u Hongkongu
Zapadne sile su u više navrata, počevši od 1997. godine, pokušavale da destabilizuju NR Kinu koristeći Hongkong kao njenu potencijalnu "ahilovu petu".
Prvi značajni protesti u Hongkongu organizovani su 2003. godine, a povod za njihovo organizovanje bila je najava usvajanja novog Zakona o nacionalnoj bezbednosti.
Usledila je "kišobran revolucija" 2014. godine, nazvana tako zbog upotrebe kišobrana kao simbola protesta. Opet veoma dobro organizovani demonstranti tražili su "veće slobode i demokratske reforme", ali bez uspeha. Protesti su trajali više od dva meseca, ali nisu postigli konkretne političke rezultate.
Potom su usledili protesti 2019. i 2020. godine. Formalni razlog bilo je usvajanje Zakona o ekstradiciji, ali su protesti okončani zahtevima za odvajanjem Hongkonga od Kine.
Manji protesti zabeleženi su 2022. godine (povod su bile mere protiv pandemije virusa korona), 2023. i 2024. godine, ali bez značajnih uspeha.
Kineska vlada je dobro dokumentovala i potvrdila učešće zapadnih službi u organizaciji protesta u Hongkongu.
Prema navodima kineske vlade, samo 2020. godine nekadašnja Nacionalna zadužbina za demokratiju, poznatija kao NED, pokrenula je nekoliko projekata u okviru svog hongkonškog programa, uloživši tada više od 310.000 američkih dolara u finansiranje pokušaja destabilizuje Hongkonga.
Raste pritisak na Kinu
Pritisak na Kinu raste doslovno iz dana u dan. Proteklih dana svedočili smo pokušajima SAD da ostrvu Tajvan praktično otmu industriju čipova, izvesno u zamenu za nastavak podrške tamošnjoj Demokratskoj progresivnoj partiji (DPP) i njenim težnjama da ostrvo otcepi od matičnog dela Kine.
Kina je zbog radikalizacije prilika na Tajvanu i sve intenzivnijim težnjama DPP-a bila prinuđena da ove nedelje održi vojne manevre oko ostrva.
Foto: Shutterstock
U isto vreme, SAD predočenim dokumentom kao da ponovo ciljaju Hongkong kao pretpostavljenu "ahilovu petu" Kine i tačku njene potencijalne destabilizacije.
Otuda je tekuća poseta kineskog šefa diplomatije Vang Jia Moskvi od velike važnosti, ne samo za Rusiju i njene odnose sa Kinom koji su proteklih decenija izdržali sve istorijske probe, već i za samu Kinu kojoj i dalje prete pokušaji destabilizacije, pre svega u području Južnog kineskog mora.
Dok američki predsednik Donald Tramp sve glasnije zvecka sankcijama i uvećanim carinama, Mongolska državna komisija odobrila je izgradnju gasovoda koji će povezivati Rusiju i Kinu, zaobilazeći Zapad i dodatno osnažujući energetsko partnerstvo između Moskve i Pekinga.
Kina je stopirala dogovor vredan 23 milijarde dolara, koji je predvodila najveća američka investiciona kompanija Blekrok, a kojim bi ključne luke Panamskog kanala ponovo došle pod američku kontrolu. Odluka je doneta usred sve većih zabrinutosti zbog ekonomskih i geopolitičkih posledica ovog poteza.
Glavni prioriteti američkog Ministarstva odbrane, prema novom privremenom uputstvu o nacionalnoj bezbednosti, biće sprečavanje kineskog zauzimanja Tajvana i jačanje unutrašnje bezbednosti, prenosi list Vašington post, pozivajući se na dokument koji je potpisao ministar odbrane Pit Hegset.
Kina je objavila otkriće rezervi sirove nafte procenjene na 100 miliona tona u severoistočnom delu Južnog kineskog mora, navodi se u saopštenju Kineske nacionalne Offshore Oil Corporation (CNOOC).
Savetnici predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pripremili su planove za uvođenje 20 odsto carina na većinu robe uvezene u Ameriku, objavio je Vašington Post.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset dao je prioritet odvraćanju Kine od "zauzimanja" Tajvana i jačanju "domovinske bezbednosti", istovremeno insistiravši da NATO preuzme veći deo tereta kada je reč o evropskoj bezbednosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok američki predsednik Donald Tramp sve glasnije zvecka sankcijama i uvećanim carinama, Mongolska državna komisija odobrila je izgradnju gasovoda koji će povezivati Rusiju i Kinu, zaobilazeći Zapad i dodatno osnažujući energetsko partnerstvo između Moskve i Pekinga.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Blokader Ilija Sekicki, blizak saradnik sina Milomira Jaćimovića iz Novog Sada, danas je brutalno napao ekipu Informera ispred zatvora Klisa u Novom Sadu.
Nemanja Starović, ministar za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, na brutalan način je prokomentarisao sramnu izjavu Borislava Borka Stefanovića, potrčka tajkuna Dragana Đilasa, o održavanju skupa Srbiji partnerskih zemalja u Beogradu.
Mediji u Gruziji veliku pažnju posvetili su danas poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića toj zemlji i sastanku koji je imao sa gruzijskim predsednikom Mihailom Kavelašvilijem u palati Atoneli.
Azijski lanac supermarketa "Go Asia" upozorio je potrošače iz nemačke da iz prodaje povlače određenu vrstu instant rezanaca, zbog prisustva kancerogenih supstanci.
Srpska ekonomija ostala je otporna na spoljne i domaće izazove uzrokovane ratom na Bliskom istoku, koji negativno utiče na globalna tržišta, ocenio je Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
U operativnoj akciji "Pelikan" danas, 15. juna, na području Zvornika i Bijeljine pronađeno je i oduzeto više od dva kilograma kokaina, 982 kutija cigareta, tri pištolja, dva prigušivača te dva kilograma plastičnog eksploziva.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je podnelo optužni predlog protiv V.M. (52) zbog sumnje da je gradio bez građevinske dozvole, te predložilo da se kazni sa 1.000.000,00 dinara.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Keto hleb koji uspeva čak i početnicima i ne traži ni brašno, ni žitarice, ni komplikovane sastojke. Savršen je za sve koji žele lagan doručak ili užinu koja drži sitost satima, bez osećaja težine.
Pevač Isak Šabanović prisustvovao je jednoj promociji, gde je govorio o svojoj karijeri, popularnosti koju je stekao nakon učešća u takmičenju "Zvezde Granda", ali i planovima za prvi veliki solistički koncert.
Glumica Iva Štrljić nedavno je doživela ozbiljnu alergijsku reakciju nakon konzumiranja koštunjavog voća, namirnice koja je godinama bila važan deo njene ishrane.
Pevačica Tina Ivanović i njen bivši suprug Zvezdan Anđić prodaju vilu u kojoj su nekada zajedno živeli, a ispred kuće je sada pustoš i sve roletne su pozatvarane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.