Skoro devet meseci nakon što je izgubila deo teritorije Kurske oblasti zbog iznenadnog ukrajinskog upada, Rusija je saopštila da je u potpunosti povratila pogranične regione. Gubitak Kurske oblasti značajno slabi pregovaračke pozicije Kijeva u razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu više od tri godine dugog sukoba.
Dana 6. avgusta 2024. godine ukrajinske trupe su izvele iznenadan napad na Kursku oblast. Mehanizovane jedinice, očvrsnute u borbama, brzo su nadvladale slabo naoružane ruske graničare i neiskusne regrute, zarobivši stotine vojnika.
Ova operacija predstavljala je jak udarac za Kremlj, jer je prvi put od Drugog svetskog rata deo ruske teritorije bio pod stranom okupacijom.
Tajna priprema operacije
Operacija je pripremana u strogoj tajnosti – detalji su vojnicima otkriveni tek dan pre početka napada. Ruski dronovi i obaveštajni resursi bili su u tom trenutku fokusirani na istočni front, što je omogućilo Ukrajini da neprimetno prebaci trupe ka granici koristeći zaklon gustih šuma.
Ukrajinske snage brzo su napredovale iz više pravaca, nailazeći na minimalan otpor i šireći paniku. Najjače ruske jedinice tada su bile angažovane kod Donjecka, ostavljajući Kursk praktično nezaštićenim.
Foto: Foto: Printscreen/X
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski predstavio je upad kao način da se ruske trupe odvrate sa istočnog fronta, najavljujući da bi osvojene teritorije mogle kasnije da posluže kao predmet razmene u mirovnim pregovorima.
Glavnokomandujući ukrajinskih snaga general Aleksandar Sirski izjavio je da su ukrajinske trupe zauzele gotovo 1.300 kvadratnih kilometara i oko 100 naselja na području od ukupno 29.900 kvadratnih kilometara. Za razliku od statičnih borbi u Donbasu, ukrajinske snage su se mogle slobodno kretati bez potrebe za trenutnim uspostavljanjem kontrole.
Rizici i posledice za Kijev
Iako je napad podigao moral ukrajinskih snaga, brojni analitičari ocenili su operaciju kao rizičan potez koji je oslabio ključna uporišta kod Donjecka, gde je Ukrajina gubila teren pod ruskim pritiskom.
U prvim danima invazije, Rusija je pretežno koristila avijaciju i helikoptere, jer nije imala dovoljno kopnenih snaga da zaustavi ukrajinsko napredovanje.
Moskva je potom hitno prebacila neujednačena pojačanja iz različitih regiona, mahom sastavljena od trupa bez borbenog iskustva, što je dodatno olakšalo ukrajinske uspehe.
Foto: prinstscreen/telegram
Međutim, suprotno očekivanjima Kijeva, Rusija nije povukla trupe sa drugih frontova, već je fokusirala napore na zaustavljanje ukrajinskih proboja, presecanjem puteva snabdevanja i napadima na ukrajinske rezerve.
Učešće Severne Koreje
Na jesen 2024. godine, Ukrajina, SAD i Južna Koreja izvestile su da je Severna Koreja poslala između 10.000 i 12.000 vojnika da pomognu Rusiji u Kurskoj oblasti.
Iako su Moskva i Pjongjang u početku poricali direktno angažovanje trupa, u subotu je načelnik Generalštaba Rusije general Valerij Gerasimov potvrdio da su severnokorejski vojnici učestvovali u borbama zajedno sa ruskim snagama, hvaleći njihov „profesionalizam, izdržljivost, hrabrost i herojstvo“.
Ipak, prema podacima Kijeva i njegovih saveznika, severnokorejske trupe su pretrpele velike gubitke zbog dejstava ukrajinskih dronova i artiljerije, usled nedostatka borbenog iskustva i nepoznavanja terena.
Prema južnokorejskoj obaveštajnoj službi, do januara 2025. godine poginulo je oko 300 severnokorejskih vojnika, dok je 2.700 ranjeno. Predsednik Zelenski procenjivao je gubitke Severne Koreje na oko 4.000 ljudi, dok su američke procene bile niže – oko 1.200 vojnika. U februaru 2025. godine Seul je saopštio da je Pjongjang poslao dodatne snage u Rusiju.
Rusija pojačala napore za povratak Kurske oblasti
Tokom jeseni 2024. godine, Kremlj je značajno povećao vojno prisustvo u Kurskoj oblasti i počeo sistematsku ofanzivu na ukrajinske položaje.
Do februara 2025. godine, ruske trupe su uspele da povrate oko dve trećine izgubljenih teritorija, ostavljajući ukrajinskim snagama pod kontrolom samo oblast oko grada Sudža, koji je i dalje predstavljao ključni logistički centar za ukrajinsku vojsku.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbio je da se ponovo sastane sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim nakon sahrane pape Franje, jer je znao da lider kijevskog režima neće ispuniti dogovoreno, izjavio je bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme, Oleg Soskin, na svom Jutjub kanalu.
Bela kuća odbila je da podrži zahtev Rusije da se Ukrajina povuče sa teritorije četiri oblasti koje je predsednik Vladimir Putin proglasio anektiranim, prenosi „Njujork tajms“.
Plan prelaska Dnjepra i pokušaja zauzimanja sela Krinki u Hersonskoj oblasti osmislila je tajna vojno-obaveštajna jedinica pod nazivom „Projekat alhemija“, koju je formiralo britansko Ministarstvo odbrane sa ciljem da se rat u Ukrajini nastavi „po svaku cenu“.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Ukrajinski teški transportni avion An-124 „Ruslan“ zapalio se tokom sletanja na međunarodni aerodrom Tjubu, nedaleko od japanskog grada Nagoje, zbog čega je pista hitno zatvorena.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbio je da se ponovo sastane sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim nakon sahrane pape Franje, jer je znao da lider kijevskog režima neće ispuniti dogovoreno, izjavio je bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme, Oleg Soskin, na svom Jutjub kanalu.
Tajkunski mediji predvođeni Novom S su u prljavom pokušaju da prekrše slobodnu volju građana Srbije, ali i da napadaju Aleksandra Vučića u trenutku kada on ne može da se brani jer poštuje Ustav Republike Srbije i zakon o izbornoj tišini, u jednom od najnovijih današnjih tekstova, bukvalno priznali da direktno utiču na birače.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Regulatorno telo za elektronske medije (REM) oglasilo se zvaničnim saopštenjem i potvrdilo da su na tajkunskim televizijama N1 i Nova S uočeni programski sadržaji koji direktno krše zakonske obaveze tokom predizborne tišine, o čemu je Informer pisao.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je uživo u emisiji "Kolegijum" člana Saveta REM-a Rodoljuba Šabića kako bi prijavio najteže kršenje predizborne tišine od strane tajkunskih medija N1 i Nova S.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević podelio je tonsku izjavu komesarke Marte Kos sa Samita Berlinskog procesa u Miločeru, u kojoj je ona istakla da se ponekad oseća kao čobanica koja pazi na sve što se dešava u stadu, aludirajući na evropski put Crne Gore.
Meteorolog Ivan Ristić upozorava da se nad Evropom, prema aktuelnim proračunima, oko 1. novembra očekuje prodor hladnijeg vazduha, koji bi mogao da donese značajniju promenu vremena i u Srbiji, uz mogućnost snega.
Svetska travel influenserka Čajla Niki (Cheila Nicki) oduševljena je Hramom Svetog Save u Beogradu, koji je opisala kao jednu od najlepših crkava na svetu, poručivši da bi svaki turista trebalo da ga poseti.
Ivanka Ilić, dugogodišnja urednica u Školskoj redakciji RTS-a preminula je u sredu, 21. oktobra 2026. godine, a ispraćaj za kremaciju biće održan u ponedeljak, 26. oktobra.
Instruktor vožnje A. H. (40), koji je tokom časova vožnje u Novom Zagrebu neprimereno dodirivao polaznicu auto-škole i pokušavao da je ljubi uprkos njenom protivljenju, osuđen je na 660 sati rada u javnom interesu.
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Epl je zvanično pustio u prodaju Ajfon Duo koji košta više od 2.700 dolara, a iako za njim već vlada pomama, stručnjaci upozoravaju na slabiju praktičnost ovog modela.
Snimak ružičastih delfina iz priobalja Omana, koji se proširio društvenim mrežama, pokrenuo je mnoga nagađanja o poreklu ove neuobičajene boje kod ove vrste životinja.
Eskort dama Lilit Lodž iz Brizbejna otkrila je da njeni klijenti najčešće žele misionarsku pozu, navodeći da muškarci retko traže nešto izvan uobičajenog.
Pripadnice estrade koje su osvojile znatno mlađe muškarce godinama privlače pažnju javnosti, a među njima su pevačice Jelena Karleuša, Dara Bubamara i Goca Tržan i modna kreatorka Verica Rakočević.
Pevačica Zorica Brunclik pojavila se večeras sa suprugom Miroljubom Aranđelovićem Kemišem na koncertu Katarine Grujić u MTS dvorani u Beogradu, a poznati supružnici privukli su pažnju svojim elegantnim izdanjima.
Roditelji pevačice Katarine Grujić zauzeli su mesta u prvom redu na njenom večerašnjem koncertu i s ponosom pratili svaki trenutak spektakla, pružajući joj podršku u važnom trenutku karijere.
Glumica Dolores Lambaša tragično je nastradala 23. oktobra 2013. godine u saobraćajnoj nesreći na istoj deonici puta kod Slavonskog Broda na kojoj je šest godina ranije život izgubio i makedonski pevač Toše Proeski.
Ekipa Informera uhvatila je fudbalera Marka Gobeljića na koncertu njegove supruge Katarine Grujić u MTS dvorani u Beogradu, gde je iz prvog reda pratio njen nastup, dok je u naručju držao njihovu ćerkicu Katju.
Komentari