Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi predlozi o mirovnom sporazumu, dogovoreni sa američkim zvaničnicima, mogli da budu finalizovani u narednih nekoliko dana i potom predstavljeni Rusiji.
Zelenski je to rekao nakon dvodnevnih razgovora sa američkom delegacijom u Berlinu, gde su zvaničnici SAD naveli da je rešeno oko "90 odsto" spornih pitanja između Moskve i Kijeva, iako ruska strana ne učestvuje u aktuelnim pregovorima, piše Gardijan.
Prema rečima Zelenskog, očekuje se da američki Kongres uskoro da glasa o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, a završni paket dokumenata bi mogao da bude spreman "danas ili sutra". Nakon toga, SAD bi trebalo da održe konsultacije sa Rusijom, a mogući su i sastanci na visokom nivou već tokom vikenda.
On je naveo da se plan sastoji od pet dokumenata, od kojih se neki odnose na pravno obavezujuće bezbednosne garancije koje bi odobrio američki Kongres i koje bi, prema njegovim rečima, "odražavale član 5 NATO".
Kremlj je saopštio da nije upoznat sa detaljima predloga, dok je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov ponovio da Rusija ni pod kojim uslovima neće prihvatiti raspoređivanje snaga NATO u Ukrajini. Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje teritorijalni spor. Zelenski je rekao da o tom pitanju još nema konsenzusa, naglasivši da Ukrajina "neće priznati privremeno okupirane delove Donbasa kao rusku teritoriju".
"Ako Putin sve odbaci, završićemo sa upravo onim što trenutno doživljavamo u našem avionu - turbulencijom. Verujem da će Sjedinjene Američke Države da izvrše pritisak sankcijama i obezbede nam više oružja ako on (Putin) sve odbije. Mislim da bi to bio pravedan zahtev sa naše strane Amerikancima", rekao je Zelenski.
Zelenski je izjavio danas, nakon razgovora sa predsednicom Moldavije Majom Sandu u Hagu, da su teme sastanka bili napori ka miru, bezbednosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata. "Moramo nastaviti da vršimo pritisak na Rusiju i da se suprotstavimo svim mogućim manifestacijama ruskih pretnji. I o tome smo razgovarali", naveo je Zelenski na platformi X.
Zelenski je zahvalio Sandu na podršci Moldavije i spremnosti za saradnju. "Razgovarali smo o mogućim oblastima partnerstva i dogovorili se o daljim kontaktima", istakao je Zelenski. Naglasio je i da je važno pitanje zajednički put Ukrajine i Moldavije ka članstvu u Evropskoj uniji. "Dalji napredak Ukrajine i Moldavije mora biti istovremen i usko koordinisan", rekao je Zelenski.
Rusija želi mir, a ne primirje koje bi pružilo predah i pripremilo Kijev za nastavak rata, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući ideju božićnog primirja.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će kredit za reparacije biti iskorišćen za potrebe vojske ako se rat nastavi, a za potrebe obnove i makrofinansijske stabilnosti ako dođe do mira.
Predlog Volodimira Zelenskog da Ukrajina odustane od članstva u NATO u zamenu za američke garancije bezbednosti po uzoru na Član 5 NATO-ugovora nema realnu osnovu i za Rusiju je potpuno neprihvatljiv.
Ako se sukob završi tako što će ruske snage stići do Dnjepra, a zapadni deo Ukrajine ostane pod snažnim uticajem NATO, Moskva bi mogla da dobije teritoriju, ali ne i da reši bezbednosni problem zbog kojeg je rat počeo, ocenjuje ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija želi mir, a ne primirje koje bi pružilo predah i pripremilo Kijev za nastavak rata, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući ideju božićnog primirja.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.