Američke naftne kompanije dobile su jasnu poruku iz Bele kuće: nema kompenzacije bez povratka u Venecuelu i velikih ulaganja, objavio je Politiko, pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima između administracije i energetskog sektora.
Dva dobro upućena izvora navela su za Politiko da je poruka Vašingtona jasna: američke kompanije moraju prve da investiraju, ako žele da u budućnosti dođu do bilo kakve kompenzacije za resurse koje im je venecuelanski režim oduzeo pre više decenija.
Ova tema dobila je dodatnu težinu nakon američke vojne akcije u Venecueli, tokom koje je zarobljen predsednik Nikolas Maduro. Perspektiva dotrajale i zapuštene naftne infrastrukture sada se smatra jednim od ključnih pitanja u postmadurovskoj fazi zemlje.
Naftna industrija u haosu, neizvesnost velika
Predstavnici američke naftne industrije, međutim, upozoravaju da poruke administracije stvaraju veliku neizvesnost. Kako navode, još uvek nije jasno ko će dugoročno voditi Venecuelu, niti pod kakvim političkim i bezbednosnim uslovima bi se kompanije vraćale.
Jedan od izvora ističe da je ponuda administracije predsednika Donald Tramp na stolu već desetak dana, ali da je infrastruktura u Venecueli u toliko lošem stanju da nijedna kompanija trenutno ne može pouzdano da proceni koliko bi novca i vremena bilo potrebno za obnovu.
Tramp je u televizijskom obraćanju juče ujutru otvoreno rekao da očekuje da američke naftne kompanije ulože veliki početni kapital u Venecuelu, naglašavajući da se povratak neće desiti bez ozbiljnih investicija.
Decenije nacionalizacije i propadanja
Politiko podseća da je prošlo više od 50 godina otkako je Venecuela prvi put nacionalizovala naftnu industriju, kao i skoro 20 godina od kada je bivši predsednik Ugo Čaves dodatno proširio zaplenu imovine stranih kompanija.
Iako Venecuela poseduje jedne od najvećih rezervi nafte na svetu, njena naftna infrastruktura danas je u izuzetno lošem stanju zbog višegodišnjeg lošeg upravljanja i hroničnog nedostatka investicija.
Bezbednost, profit i OPEK pod znakom pitanja
Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost i energetiku predsednika Džordža V. Buša, Bob Meknali, koji danas vodi konsultantsku firmu Rapidan Energy Group, izjavio je da administracija do sada nije jasno predstavila dugoročni plan za Venecuelu.
- Nije jasno da li uopšte postoji razrađen plan, osim osnovne odluke da će, u postmadurovskom, Trampovom režimu, američke kompanije biti prve na listi za povratak u zemlju - rekao je Meknali.
Prema njegovim rečima, i dalje nije precizirano kako će taj novi režim izgledati, niti kojim će se putem i tempom doći do cilja.
Centralna briga američkih naftnih kompanija odnosi se na bezbednost zaposlenih i opreme, mogućnost realne naplate ulaganja, ali i na pitanje da li će cene nafte biti dovoljno visoke da bi eksploatacija teške venecuelanske nafte bila isplativa. Dodatni faktor neizvesnosti predstavlja i status Venecuele u OPEK-u, navodi Politiko.
Tramp očekuje ulaganja, odgovora još nema
Bela kuća zasad nije odgovorila na konkretna pitanja o planu za budućnost venecuelanske naftne industrije, ali je Tramp ponovio da očekuje početne investicije američkih kompanija.
Konsultant za naftu iz Hjustona Evanan Romero ocenio je da su najnoviji događaji postavili temelje za skor povratak američkih naftnih kompanija u Venecuelu, ali uz visok rizik i nejasne garancije.
Podsetimo, Sjedinjene Američke Države su u subotu izvele vazdušne udare na Venecuelu, nakon čega je Tramp saopštio da su američke specijalne jedinice uhapsile Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, koji se trenutno nalaze u pritvorskom centru u Njujorku.
U međuvremenu, Vrhovni sud Venecuele odlučio je da Delsi Rodrigez preuzme funkciju privremene predsednice zemlje, dok se politička i ekonomska budućnost Venecuele nalazi u dubokoj neizvesnosti.
Situacija za OSU (Oružane snage Ukrajine) na krasnolimanskom pravcu, uključujući područje Limana, koji je Rusija izgubila 2012. godine, približila se kritičnoj tački, dok ruske snage intenziviraju ofanzivne operacije i sistematski uništavaju ukrajinsku logistiku, prenose ukrajinski mediji, pozivajući se na izjave sa samog fronta.
U Moskvi je danas došlo do ozbiljnog poremećaja vazdušnog saobraćaja nakon napada ukrajinskih bespilotnih letelica, zbog čega je oko 200 aviolinija kasnilo ili bilo privremeno obustavljeno, saopštili su ruski zvaničnici.
Masovni neprijateljski napad bespilotnim letelicama izveden je danas na Moskvu, a ruske snage protivvazdušne odbrane oborile su ukupno 24 drona koji su se kretali ka prestonici, saopštio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin.
Finska granična straža objavila je snimak operacije u kojoj je zaustavljen teretni brod za koji se sumnja da je oštetio telekomunikacioni kabl koji povezuje Helsinki i Talin u Finskom zalivu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Situacija za OSU (Oružane snage Ukrajine) na krasnolimanskom pravcu, uključujući područje Limana, koji je Rusija izgubila 2012. godine, približila se kritičnoj tački, dok ruske snage intenziviraju ofanzivne operacije i sistematski uništavaju ukrajinsku logistiku, prenose ukrajinski mediji, pozivajući se na izjave sa samog fronta.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se sa splava na Savi, gde je u opuštenoj atmosferi govorio o obilasku gradilišta Ekspa, napretku radova i planovima za budućnost.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Ruski naučnici razvili su preparat koji smanjuje neželjene efekte tokom lečenja od raka, rekao je danas glavni ruski onkolog i direktor Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra za radiologiju Ministarstva zdravlja Rusije, akademik Andrej Kaprin.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša u izjavi za Informer otvorila je dušu o borbi koju vodi kako bi povratila svoj Instagram profil - nekada neprikosnoveni broj jedan na ovim prostorima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.