Bez saglasnosti Rusije nije moguće obezbediti trajne bezbednosne garancije za Ukrajinu, izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc na sastanku stranke CSU, prenosi nemački list Frankfurter Alemajne Cajtung.
On je naglasio da je prekid vatre osnovni preduslov za bilo kakve dalje korake ka stabilizaciji situacije.
- Ujedinjeni smo u želji da se rat što pre završi. Želimo da stvorimo bezbednosne garancije za Ukrajinu, ali prvi korak mora biti prekid vatre. Činjenica da do toga još nije došlo očigledno je posledica stava Rusije - rekao je Merc.
Slanje trupa tek nakon prekida vatre
Nemački kancelar je naglasio da se o eventualnom slanju stranih trupa u Ukrajinu može govoriti isključivo nakon uspostavljanja prekida vatre, jer bi njihova uloga bila ograničena na nadzor i osiguravanje sprovođenja postignutog sporazuma sa Rusijom.
- Redosled koraka mora biti jasan: najpre prekid vatre, zatim bezbednosne garancije za Ukrajinu, a potom dugoročni mirovni sporazum sa Rusijom. Sve to je nemoguće bez saglasnosti Moskve, a čini se da smo od toga još uvek prilično daleko - istakao je Merc.
„Podići cenu rata“
Prema njegovim rečima, Evropa mora dodatno da poveća politički, ekonomski i bezbednosni pritisak kako bi Rusiju primorala da prihvati prekid vatre.
- Prekid vatre očigledno još nije na dnevnom redu, jer ga Rusija ne želi. Zato moramo da nastavimo sa podizanjem cene rata, kako bi Moskva shvatila da nastavak sukoba nema smisla -poručio je nemački kancelar.
Upozorenje iz Berlina
Ranije danas, nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer ocenio je da ruska aneksija Krima i napad na Ukrajinu predstavljaju istorijsku prekretnicu u evropskoj bezbednosti. On je upozorio da mora biti sprečen scenario u kojem se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekoliko velikih sila.
Štajnmajer je pozvao međunarodnu zajednicu na aktivniju ulogu u očuvanju međunarodnog poretka, ističući da bi tolerisanje takvog pristupa dugoročno ugrozilo stabilnost Evrope i šireg međunarodnog sistema.
Izjave nemačkog političkog vrha dolaze u trenutku kada se intenziviraju diplomatski napori Zapada da se pronađe okvir za prekid vatre u Ukrajini, ali uz sve jasnije poruke da bez uključenosti i saglasnosti Rusije trajno rešenje nije moguće.
Pojavili su se prvi snimci naftnog tankera „Elbus“, koji je zapaljen nakon napada bespilotne letelice u blizini obala Turske. Brod, koji je plovio pod zastavom Palaua, zahvaćen je požarom posle udara drona, za koji se, prema prvim informacijama, sumnja da je ukrajinski.
Naftni tanker „Elbus“, koji plovi pod zastavom Palaua, oštećen je u napadu bespilotne letelice na oko 50 kilometara od obale kod Kastamonua, u Crnom moru.
Kraljevska mornarica Velike Britanije i NATO mogli bi u bliskoj budućnosti da izgube stratešku prednost u Atlantskom okeanu zbog ubrzanog jačanja ruske mornarice, upozorio je prvi morski lord Velike Britanije, general Gvin Dženkins.
Nacionalistička raspoloženja u Danskoj i na Grenlandu naglo jačaju usled teritorijalnih pretenzija američkog predsednika Donalda Trampa, što direktno šteti NATO savezu i ide u prilog Rusiji, ocenio je britanski vojni analitičar Majkl Klark.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
Rusija je možda odigrala ključnu ulogu u iranskim napadima na tajne objekte Centralne obaveštajne agencije (CIA) u Saudijskoj Arabiji i Iraku, a američke službe sada pokušavaju da utvrde da li je Moskva Teheranu predala podatke za izbor ciljeva i tehnologiju koja je drastično povećala preciznost iranskih dronova.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pojavili su se prvi snimci naftnog tankera „Elbus“, koji je zapaljen nakon napada bespilotne letelice u blizini obala Turske. Brod, koji je plovio pod zastavom Palaua, zahvaćen je požarom posle udara drona, za koji se, prema prvim informacijama, sumnja da je ukrajinski.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.