Evropa bi, nakon što su se Sjedinjene Američke Države faktički povukle iz ukrajinskog pitanja, trebalo da pokuša da obnovi odnose sa Rusijom i razvije sopstvenu, doslednu spoljnu politiku, izjavio je profesor Univerziteta u Čikagu Džefri Saks.
Govoreći u emisiji na Jutjub kanalu, Saks je ocenio da je Evropi potrebna „stvarna, a ne licemerna“ spoljna politika, uz otvoreno priznanje realnosti međunarodnih odnosa.
- Evropi je potrebna spoljna politika, ali ne licemerna. Potrebna joj je prava spoljna politika, u kojoj će se iskreno priznati da Sjedinjene Američke Države predstavljaju pretnju. Evropa mora da shvati i da je neophodno voditi diplomatske pregovore sa Rusijom - rekao je Saks.
Vašington kao ključni uzrok evropske krize
Profesor Univerziteta u Čikagu naglasio je da je osnovni uzrok aktuelne krize u Evropi nedosledna politika Vašingtona, koja je, kako tvrdi, imala dalekosežne posledice po bezbednost kontinenta.
- Sjedinjene Države su uvukle Evropu u ovaj sukob kako bi preuzele Ukrajinu. Sada su od te ambicije odustale i ostavile Evropu samu u ratu čiju suštinu evropske zemlje zapravo ne razumeju. To pokazuje da je Evropa u dubokoj konfuziji, a evropski lideri za sada ne govore ništa jasno i smisleno - objasnio je Saks.
Pritisak za evropskog pregovarača o Ukrajini
U međuvremenu, prošle nedelje je Politiko objavio da pojedine evropske vlade, među kojima su Francuska i Italija, vrše pritisak na institucije Evropske unije da se formira posebna funkcija pregovarača koji bi predstavljao interese Evrope u procesu rešavanja ukrajinskog sukoba. Kao jedan od mogućih kandidata za tu poziciju, prema navodima diplomatskih izvora, pominje se predsednik Finske Aleksandar Stub.
Još u decembru, francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da bi za evropske zemlje bilo korisno da obnove dijalog sa ruskim rukovodstvom. Na tu izjavu reagovao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, istakavši da eventualni kontakti lidera moraju biti usmereni na međusobno razumevanje stavova, a ne na „držanje lekcija“.
Izjave Džefrija Saksa dodatno otvaraju pitanje da li je Evropa spremna da, u novim geopolitičkim okolnostima, preispita dosadašnji kurs i započne samostalniju diplomatsku politiku prema Rusiji i globalnim centrima moći.
Dmitrij Medvedev, bivši predsednik Rusije, razmatra povratak u sam vrh političke scene i mogućnost da predvodi saveznu listu stranke Jedinstvena Rusija na predstojećim izborima za Državnu dumu, navode izvori ruskog portala Meduza.
Kijev se nalazi na ivici operativnog proboja fronta od strane ruskih snaga, zbog čega bi Ukrajina mogla biti primorana da pristane na tri ključna ustupka Moskvi, piše nemački list Berliner cajtung.
U toku je 1.431. dan rata u Ukrajini. Druga runda trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država održana je u Abu Dabiju, prestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sve o tome uživo na Informer.rs.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha optužio je ruskog predsednika Vladimira Putina da je naredio masovni raketni i dron napad na Ukrajinu upravo u trenutku kada su se ukrajinska, ruska i američka delegacija nalazile na mirovnim pregovorima u Abu Dabiju, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Predsednik Rusije Vladimir Putin, prema oceni ukrajinskog politikologa Ruslana Bortnika, obnavlja rusku političku elitu ljudima povezanim sa ratom u Ukrajini kako bi se okružio kadrovima koji mu ostaju lojalni u slučaju nove krize sa Kijevom i Zapadom.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
U Rusiji se ponovo šire tvrdnje o mogućoj velikoj mobilizaciji, koja bi, prema navodima pojedinih ratnih „Z“ kanala, mogla da obuhvati do 1,2 miliona ljudi. Zvanične potvrde za sada nema, a ruske vlasti se nisu oglasile najavom takve mere.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dmitrij Medvedev, bivši predsednik Rusije, razmatra povratak u sam vrh političke scene i mogućnost da predvodi saveznu listu stranke Jedinstvena Rusija na predstojećim izborima za Državnu dumu, navode izvori ruskog portala Meduza.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se sa splava na Savi, gde je u opuštenoj atmosferi govorio o obilasku gradilišta Ekspa, napretku radova i planovima za budućnost.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša u izjavi za Informer otvorila je dušu o borbi koju vodi kako bi povratila svoj Instagram profil - nekada neprikosnoveni broj jedan na ovim prostorima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.