Kina snabdeva Rusiju alatima i tehnologijom koji su od ključnog značaja za proizvodnju hipersoničnih raketa sa nuklearnim potencijalom, oružja kojim ruski predsednik Vladimir Putin otvoreno preti Zapadu, piše britanski list Telegraf.
Reč je o hipersoničnoj balističkoj raketi koja je do sada u borbenim uslovima korišćena svega dva puta, a koja tokom leta može da ispusti šest bojevih glava, od kojih svaka gađa poseban cilj. Istrage su pokazale da se za izradu tih bojevih glava koriste specijalizovani proizvodni strojevi i alati, što Rusiji omogućava da razvija rakete sposobne da pogode ciljeve u Evropi za manje od 20 minuta.
Ova oprema deo je tehnoloških isporuka i napredne industrijske opreme ukupne vrednosti oko 10,3 milijarde dolara, koje je Kina uputila Rusiji kako bi joj pomogla u proizvodnji vojne tehnike i jačanju njenih vojnih kapaciteta.
Mašine za izradu bojevih glava
Ruske vlasti tvrde da je raketu „Orešnik“ nemoguće oboriti, dok ukrajinski zvaničnici i zapadni analitičari upozoravaju da ona predstavlja ozbiljnu bezbednosnu pretnju. Povećanje proizvodnih kapaciteta delimično je omogućeno upotrebom specijalizovanih CNC mašina, pre svega karuselnih strugova kineske proizvodnje, koji se koriste za preciznu obradu i sečenje metala.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba identifikovala je jedan takav stroj u državnoj fabrici u Votkinsku, ključnom ruskom pogonu za proizvodnju raketa, koji se nalazi pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Japana. U toj fabrici proizvode se rakete „Orešnik“, ali i balistički projektili „Iskander-M“ i interkontinentalne rakete „Topolj-M“.
Foto: Profimedia
Zaobilaženje zapadnih sankcija
Analize pokazuju da je Kina Rusiji isporučila komponente vredne više milijardi dolara, neophodne za sklapanje precizno navođenog oružja i mlaznih borbenih aviona. Reč je o delovima koje Rusija ne može sama da proizvede ili ih ne može proizvesti u dovoljnim količinama.
Sve te komponente nalaze se na listi 50 prioritetnih roba čiji je izvoz u Rusiju zabranilo 39 država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Kina se, međutim, nikada nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Moskve.
Prema podacima američke kompanije Import Genius, Kina je Rusiji isporučila mikročipove i memorijske module u vrednosti od najmanje 4,9 milijardi dolara, koji se koriste u preciznom naoružanju i borbenim avionima Suhoj.
- Najkvalitetnija oprema proizvodi se u zapadnim zemljama, ali Kina je u stanju da proizvede mašine koje su danas sasvim dovoljne za mnoge ruske potrebe“, ocenio je vojni analitičar Majkl Kofman. „Potpuno je jasno da bi se Rusija, bez pristupa kineskoj ekonomiji, tržištu i Kini kao tranzitnoj tački za ovu robu i tehnologije, veoma teško održala u ovom ratu - dodao je on.
U prve tri godine rata u Ukrajini Kina je Rusiji isporučila alatne mašine u vrednosti od najmanje 3,1 milijardu dolara. Zapadni izvori navode da je ova tehnologija dugoročno opasnija po Ukrajinu i Zapad od stotina hiljada artiljerijskih granata koje su poslali drugi saveznici, poput Irana, jer se granate brzo troše i imaju ograničen strateški efekat.
Kineske CNC mašine nabavljane su u velikim količinama i danas podržavaju proizvodnju u brojnim ruskim vojnim postrojenjima, uključujući posebnu ekonomsku zonu Alabuga, gde se proizvode ruske verzije iranskih dronova Šahed.
- Rusku odbrambenu industriju dugo su kočili niski proizvodni kapaciteti. Mnoge fabrike su zastarele i nisu u stanju da brzo i kvalitetno proizvode avione ili motore“, izjavio je Nik Rejnolds iz britanskog instituta RUSI. „Zbog toga je uvoz presudan. Kineski industrijski ekosistem daleko je ispred ruskog - zaključio je on.
Testiranje opreme i prikrivanje tragova
Kako bi osigurala visok kvalitet vojne proizvodnje u Rusiji, Kina isporučuje i ključne instrumente za testiranje, poput multimetara i osciloskopa, koji se koriste za proveru ispravnosti naoružanja i mikroelektronike.
Ovi uređaji omogućavaju proveru rada sistema za elektronsko ratovanje i radara, kao i pouzdano funkcionisanje mikročipova u bespilotnim letelicama, koje prikupljaju, obrađuju i prenose podatke.
- Rusija je poslednjih godina postala znatno zavisnija od Kine - izjavio je Geri Somervil iz britanske organizacije Open Source Centre.
Istraga iz 2025. godine pokazala je da su kineske kompanije tokom 2023. i 2024. direktno isporučile ruskoj industriji dronova delove i materijale u vrednosti od najmanje 55 miliona dolara, u periodu kada je Moskva intenzivno gradila logističku infrastrukturu za sopstveni program bespilotnih letelica.
Stručnjaci upozoravaju da su stvarni iznosi verovatno i veći, jer ni Peking ni Moskva ne objavljuju precizne podatke o trgovini i carini. Uz to, sve više pošiljki ide preko trećih zemalja, koje robu uvoze i zatim ponovo izvoze u Rusiju, čime se sankcije zaobilaze prikrivanjem lanca snabdevanja.
- Praćenje punog obima isporuka osetljive robe između Kine i Rusije postaje sve teže zbog složenih ruta, paravan-kompanija i posredničkih logističkih firmi koje se koriste kako bi se izbeglo otkrivanje - upozorio je Vilijam Džordž iz kompanije Import Genius.
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp postavio je u Beloj kući zajedničku fotografiju sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koju mu je Putin poslao nakon istorijskog samita na Aljasci održanog u avgustu, objavila je agencija RIA Novosti.
Odluka Evropske unije da se u rekordnom roku odrekne uvoza ruske nafte koštala je zemlje članice gotovo 300 milijardi evra u poslednje četiri godine, pokazuju proračuni agencije RIA Novosti zasnovani na podacima Evrostata.
Pokušaj Sjedinjenih Američkih Država da dođu do ruskog visokopreciznog artiljerijskog projektila sa laserskim navođenjem „Krasnopolj” završio se bez rezultata, jer je Moskva dva puta odbila prodaju sistema.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Rusija je praktično stekla mogućnost da blokira ekonomsku obnovu Ukrajine čak i nakon završetka velikih kopnenih borbi, jer može godinama da drži luke kod Odese zatvorenim i da udara svaki veliki novi infrastrukturni ili vojno-industrijski projekat, ocenio je bivši šef CIA za analizu Rusije Džordž Bibi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je taktičkoj vežbi sa bojevim gađanjima "Pobednik 2026" na privremenom poligonu "Pešter", nakon čega se obratio javnosti i odgovarao na pitanja novinara.
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT), u saradnji sa drugim državnim organima, uradilo je analizu svih relevantnih događaja, podataka, činjenica i dokaza koji se tiču navodne upotrebe tzv. "zvučnog topa", na neprijavljenom javnom okupljanju građana 15. marta 2025. godine u Beogradu.
Republička izborna komisija (RIK) proglasila je na današnjoj sednici izbornu listu koalicije okupljenje oko Srpske napredne stranke za vanredne parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar.
Zahtev blokadera da se pomeri početak školske godine je zlonameran i neozbiljan, poručila je Jelena Žarić Kovačević, član Predsedništva Srpske napredne stranke.
Na društvenoj mreži Iks izbio je prljav okršaj između "lomparista" i "antilomparista", u kome blokaderi bez ikakve zadrške optužuju jedni druge za prevare, udbaške spletke, mešetarenje i pokušaje podmetanja političkih podvala po crnogorskom scenariju.
Blokaderski aktivista Marko Marjanović, u javnosti poznat pod bizarnim nadimkom "Kristal Met Dejmon" objavio je skandalozan tvit u kome otvoreno najavljuje upad i nasilje u Republičkoj izbornoj komisiji - RIK.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Od sutra do 23. septembra Šabac će biti grad provoda, šale i adrenalinske zabave. Počinje Malogospojinski vašar, a u gradu se održava 58. Čivijada, vašar humora i satire!
Majke u Srbiji mogu dobiti do 20.000 evra bespovratne državne pomoći za kupovinu ili izgradnju prve nekretnine, a za 2026. izdvojeno je 1,1 milijardu dinara.
Meštani Loznice, Banje Koviljače i celog Jadra tradicionalnim maršom do Gučeva odali su počast precima koji su pre 112 godina tu ostavili svoje kosti u borbi sa austrougarskim vojnicima.
Centralno obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave ove godine održava se u Banjaluci, najavila je ministarka Milica Đurđević Stamenkovski.
U javnost je isplivao šokantan snimak koji prikazuje policijsku intervenciju u Čopovoj ulici u Ljubljani, koja se u decembru 2024. godine završila smrću 37-godišnjeg Armina Đutovića.
Oko 19 sati juče na autobkoj stanici uz državni put D-8, na području Marinuše u Kominu kod Ploča, došlo do fizičkog sukoba između dvojice vozača, 71-godišnjaka i 27-godišnjaka.
Telo muškarca starosti 42 godine izvučeno je jutros oko 10 časova iz Šumaričkog jezera u Kragujevcu, čime je potraga za njim dobila najtragičniji epilog nakon što je njegov nestanak prijavljen sinoć.
Tivatska policija uhapsila je S. P. (40), državljanku Bosne i Hercegovine rođenu u Sarajevu, sa prebivalištem u Tivtu, zbog sumnje da je sinoć u jednom ugostiteljskom objektu u naselju Kalimanj, nakon kraće rasprave, nožem u grudi ubola M. K. iz Tivta, a potom sa žrtvom pokušala da zataška zločin lažima da se oštećeni sam povredio.
Stravična saobraćajna tragedija odigrala se na magistralnom putu u Novom Pazaru, kada je teški kamion pregazio ženu pešaka koja je od jezivih povreda preminula na samom licu mesta.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Nakon 50. i 60. godine, dobro odabrane šiške mogu veoma lepo da upotpune izgled. Važno je pažljivo izabrati njihov oblik, jer neće svaki stil odgovarati zrelijem licu.
Septembar je idealno vreme da svoje dvorište i terasu ukrasite biljkama koje će uneti boje i vedrinu u prve jesenje dane. Hrizanteme, asteri, ukrasni kupus i kelj samo su neke od biljaka koje će ulepšati prostor i tokom hladnijeg perioda.
Vanilice su jedan od onih starinskih kolača koji na prvi pogled deluju veoma jednostavno. Ipak, da bi bile zaista nežne i prhke, potrebno je znati jedan trik, koji pravi veliku razliku.
Ako je bela WC daska vremenom dobila neugledne žute fleke, ne morate odmah da kupujete novu. Profesionalni čistači tvrde da postoji jednostavan trik za koji su potrebna samo dva sastojka koja mnogi već imaju kod kuće.
Sportisti Miloš Teodosić i Maja Ognjenović obnovili su svoju ljubav, čak 13 godina nakon raskida, a kako se tada, u jeku raskida veridbe šuškalo, raskinulis u zbog prevare.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.