Na društvenim mrežama poslednjih dana kruži snimak na kojem se, kako se tvrdi, vidi trenutak predaje dvojice ruskih vojnika upravo jednom takvom borbenom robotu.
Na video-zapisu se vidi kako dva ruska vojnika sa podignutim rukama izlaze iz zgrade i predaju se naoružanom kopnenom robotu koji im prilazi bez prisustva ljudske posade u neposrednoj blizini.
Kako ruska vojna operacija u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu, daljinski upravljani kopneni roboti postaju sve češća pojava na liniji fronta.
Ukrajina se u međuvremenu profilisala kao jedan od svetskih lidera u razvoju bespilotnih kopnenih vozila (UGV), što, prema procenama analitičkog centra Džejmstaun fondacija, omogućava izvođenje koordinisanih borbenih dejstava uz istovremeno smanjenje gubitaka u ljudstvu, prenosi portal Futurism.
Snimak sa bojišta
Prema navodima ukrajinskog vojnog portala Militarnyi, reč je o izviđačko-udarnoj kopnenoj platformi Droid TW, koju je razvila ukrajinska odbrambena kompanija DevDroid. Ovaj robot, približne veličine veš-mašine, koristi elemente veštačke inteligencije za autonomno prepoznavanje ciljeva i naoružan je oružjem kalibra 7,62 milimetra.
Droid TW je prvobitno razvijen na zahtev Prvog medicinskog bataljona ukrajinske vojske, kao sredstvo za evakuaciju ranjenika pod jakom vatrom. Ipak, prema snimcima koji su se pojavili u javnosti, ukrajinske oružane snage su ovom sistemu pronašle i direktnu borbenu ulogu.
Sve veća uloga robotizovanih sistema
Iz Džejmstaun fondacije ističu da ukrajinske bespilotne kopnene platforme sve češće zamenjuju pešadiju u najrizičnijim misijama, obezbeđujući stalnu vatrenu podršku, inženjersku pomoć i veću otpornost na elektronsko ratovanje, složen teren i dugotrajne operacije.
Ukrajina je zbog toga bila primorana da naglo poveća svoje proizvodne kapacitete. Prema dostupnim podacima, oko 40 ukrajinskih odbrambenih kompanija danas proizvodi čak 99 odsto svih bespilotnih kopnenih vozila u zemlji. Kako je prošle godine izvestio časopis The Economist, trenutno postoji oko 200 različitih modela ovakvih robota – od sistema sa veštačkom inteligencijom i laserskim oružjem za borbu protiv dronova, do kopnenih platformi opremljenih mitraljezima.
Pored toga, pojedini roboti mogu postavljati protivtenkovske mine, dopremati tone materijala pešadiji na prvim linijama ili pružati vatrenu i vazdušnu zaštitu tokom izvlačenja ranjenika pod snažnom artiljerijskom vatrom. Neki modeli nose desetine kilograma eksploziva i koriste se za rušenje utvrđenja ili mostova.
Ukrajina u razvoju ovih sistema dobija i podršku zapadnih kompanija. Među njima je i nemačka firma ARX Robotics, koja proizvodi flotu malih bespilotnih kopnenih vozila, spolja nalik mini-tenkovima, namenjenih savremenom ratovanju.
Evropska unija započela je potragu za alternativnim dobavljačima prirodnog gasa nakon što je sve veće oslanjanje na američki tečni prirodni gas (LNG), uz istovremeno pogoršanje odnosa sa Vašingtonom, otvorilo ozbiljna pitanja energetske bezbednosti.
Optužbe koje je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uputio evropskim partnerima, tvrdeći da deluju u interesu ruskog predsednika Vladimira Putina, ukazuju na ozbiljan gubitak diplomatske sposobnosti i prelazak na otvorenu političku ucenu, izjavio je belgijski političar i naučnik Drije Godefridi.
Ruski 122. motorizovani pešadijski puk našao se u smrtonosnoj zamci kod Kupjanska u Harkovskoj oblasti nakon što je njegovo komandovanje prerano obavestilo Moskvu da je područje navodno stavljeno pod kontrolu, tvrdi ukrajinski pokret Ateš
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Ne sme se verovati procenama prema kojima je Rusija već izgubila rat, upozorio je ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji i bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni.
Ukrajina odustaje od ranije američke mirovne formule od 28 tačaka, koja je predviđala i povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa kao jedan od uslova za prekid sukoba sa Rusijom, piše Njujork post.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska unija započela je potragu za alternativnim dobavljačima prirodnog gasa nakon što je sve veće oslanjanje na američki tečni prirodni gas (LNG), uz istovremeno pogoršanje odnosa sa Vašingtonom, otvorilo ozbiljna pitanja energetske bezbednosti.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.